Svijet
Najgori europski gradovi za život u 2023.: Na listi čak šest iz susjedstva
Prelijepi priobalni grad poznat kao vrhunsko mjesto za odmor iznenađujuće je zaslužio titulu europskog grada koji je najmanje pogodan za život, prema nedavnom istraživanju.
Stanovanje, zelene površine, zdravstvo…
Studija Europske komisije anketirala je stanovnike diljem Europe, ocjenjujući gradove na temelju ključnih faktora kao što su stanovanje, zelene površine i zdravstvena zaštita.
Dok većina Europljana izražava veliko zadovoljstvo svojim životom, neke vrlo popularne turističke destinacije su dom za neke od najmanje zadovoljnih stanovnika kontinenta.
U nastavku pogledajte koji su najveći gradovi za život u Europi i što su stanovnici naveli kao razlog za nezadovoljstvo:
10. Podgorica, Crna Gora
Podgorica, glavni grad Crne Gore, nalazi se na 10. mjestu najvećeg zadovoljstva stanovnika u Europi. Unatoč atraktivnoj obali zemlje koja privlači brojne turiste, njen glavni grad ne uživa isti nivo zanimanja. Manje od polovine Podgoričana smatra da je grad dobrodošao za LGBT osobe, a 22 podsto njih je izjavilo da se osjeća usamljeno.
10. Miškolc, Mađarska
Miškolc, industrijsko čvorište u sjeveroistočnoj Mađarskoj i četvrti po veličini grad u zemlji, bori se sa zadovoljstvom stanovnika. Manje od polovine njegovih stanovnika osjeća se sigurno noću na ulicama, a manje od 25 posto vjeruje da je u gradu lako naći dobar posao. Pored toga, lokalni zdravstveni sustav nije ispunio očekivanja mnogih stanovnika.
8. Skoplje, Sjeverna Makedonija
Skoplje, glavni grad Sjeverne Makedonije, među europskim je gradovima s najnižim stupnjem zadovoljstva stanovnika. Samo 13 posto njegovih stanovnika smatra da se njihov kvalitet života poboljšao u posljednjih pet godina. Pored toga, manje od 40 posto ljudi je izjavilo da osjećaju da mogu vjerovati drugima u svom gradu.
7. Rim, Italija
Iako je Rim vodeća turistička destinacija u Europi, on je loše rangiran u smislu zadovoljstva stanovnika. Samo tri posto onih koji žive u talijanskoj prijestolnici vjeruju da se njihova kvaliteta života poboljšala u posljednjih pet godina. Također, manje od polovine stanovnika grada smatra da je Rim pogodno mjesto za život starijih osoba.
6. Beograd, Srbija
Beograd, glavni grad Srbije, je među gradovima u Europi s najnižim nivoom zadovoljstva stanovnika. Samo 38 posto njegovih stanovnika smatra da može vjerovati svojim sugrađanima. Dok je oko 60 odsto njih zadovoljno svojim zaposlenjem. Manje od polovine gradske populacije je zadovoljno sustavom javnog prijevoza.
5. Napulj, Italija
Napulj, drugi talijanski grad na listi niskog zadovoljstva životom, bori se unatoč popularnosti među turistima. Samo 66 posto njegovih stanovnika izjavilo je da su sretni što žive u gradu. Uz to, samo 58 posto vjeruje da je Napulj pogodno mjesto za mlade obitelji, a manje od polovine stanovništva osjeća se sigurno dok šeta noću.
4. Tirana, Albanija
Tirana, glavni grad Albanije, svrstava se u jedan od najnepovoljnijih gradova u Europi za život, sa samo 66 odsto stanovnika koji su izjavili da su zadovoljni svojim životnim uvjetima. Manje od 30 posto ljudi vjeruje da je Tirana mjesto dobrodošlice za LGBTQ osobe, a manje od 40 posto misli da grad nudi adekvatnu zelenu površinu.
3. Istanbul, Turska
U Istanbulu se manje od 40 posto stanovnika grad smatra pogodnim mjestom za starije osobe, a manje od polovine osjeća se sigurno kada padne mrak. Poverenje među stanovnicima je također nisko, sa samo 27 posto koji vjeruju da se mogu osloniti na druge u gradu.
Pored toga, samo 10 posto ljudi smatra da je lako osigurati dobar i pristupačan smještaj.
2. Atena, Grčka
Unatoč tome što je najbolja turistička destinacija, Atena je loše rangirana u pogledu zadovoljstva stanovnika. Samo nešto više od 20 posto njenih stanovnika lako pronalazi dobar posao u grčkoj prijestolnici. Manje od 40 posto je zadovoljno javnim prostorima u gradu, a postoji široko rasprostranjeno nezadovoljstvo razinom zagađenja.
1. Palermo, Italija
Palermo, glavni grad Sicilije, ima priznanje da ima najmanje zadovoljnih stanovnika u Europi. Samo 62 posto njegovih stanovnika izjavilo je da je zadovoljno životom u gradu, a samo četiri posto vjeruje da će tamo naći dobar posao.
Stanovnici također smatraju da je Palermo preterano bučan, sa samo šest posto koji ga ocjenjuju čistim. Unatoč ovim problemima, primorski grad ostaje vrlo tražena destinacija za odmor.
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
TJEDNI HOROSKOP od 14.9. do 20.9. – Najsretniji znakovi će biti Djevica, Lav, Jarac
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
