Hrvatska
Ljudi svaki dan na hitnoj zbog uboda stršljena. “Nakon dvije minute nisam imao zraka”
Hitna svaki dan ima intervencije zbog uboda stršljena, izvještava Dnevnik Nove TV. Ubod stršljena je bolan, a za neke može biti i smrtonosan.
Igora Lovretnjeva iz Stubičkih Toplica stršljen je ubo u prst i to je skoro završilo kobno. Njega je napao roj stršljena kada je otišao u šupu.
“Taj dan mi je srce prestalo kucati”
“Vrlo brzo, nakon minutu, dvije osjetio sam kao da nemam zraka i kao da me netko u koljena pogodio. Samo sam pao na tlo”, rekao je Igor za Dnevnik Nove TV.
Završio je u bolnici na intenzivnoj. “Sljedeće čega se sjećam je velika bol kada su mi na intenzivnoj stavljali kateter. Taj dan ja sam navodno umro, moje srce je prestalo kucati. Uspomena na to mi je majica koja je razrezana”, rekao je Igor.
Do uboda nije znao da je alergičan. Sada uvijek uz sebe mora imati ove ampule. “Bez toga ja više ne idem van. Evo, dok pričam s vama, ja to imam u džepu”, dodao je Igor.
“Do smrti dođe najčešće zbog gušenja naglim osjećajem slabosti i malaksalosti”
Na zagrebačkoj hitnoj kažu na da se ljudi svakodnevno javljaju zbog uboda stršljena.
“Evo dok ste vi sad kod nas imamo intervenciju. U Sesvetskoj Sopnici ekipa je kod jedne gospođe koju je ubolo više stršljena. Radila je nešto oko živice, nešto je špricala. Izletjeli su i uboli je”, rekao je za Dnevnik Nove TV Darko Sinjeri, specijalist hitne medicine.
Nakon uboda je normalno da se pojavi crvenilo od jedan do dva centimetra. Najgori simptomi imaju brzu reakciju, dolaze u prvih 15 minuta od uboda, ali to većinom kod ljudi koji su alergični. Posljedice mogu biti smrtonosne.
“Do smrti dođe najčešće zbog gušenja naglim osjećajem slabosti i malaksalosti. Sve do gubitka svijesti koža često može biti u potpunosti crvena ili može imati plikove kao da nas je ožarila kopriva, znači osjećaj nedostatka zraka i gušenje”, govori Sinjeri.
Preporuka NZJZ-a za stršljene: Ne nosite jarku odjeću i izbjegavajte jake parfeme
Vatrogasci u Sinju su stalno u akcijama skidanja gnijezda stršljena. Bez posebne opreme ne idu na teren te kažu da broj intervencija stalno raste.
“Ni jedno gnijezdo nije isto. Imate ga od 30 cm do metar i pol. Ova zadnja dva su bila nekih pola metra veličine. Morao sam ih maknuti lopatom ili nečim, oni su većinom u potkrovlju, rupama i šupljinama”, rekao je Saša Vuković, zamjenik zapovjednika JVP Sinj.
Nastavni zavod za javno zdravstvo objavio je preporuke za stršljene:
- Ne nosite jarku odjeću i izbjegavajte jake parfeme.
- Ako vas napadne, ostanite mirni i pokušajte ga maknuti maramicom.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




