ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA IZ LUKORANA / Nadbiskup Zgrablić predvodio proslavu sv. Lovre
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je proslavu blagdana sv. Lovre u istoimenoj župi u Lukoranu na otoku Ugljanu u subotu, 10. kolovoza.

Slavlje je počelo procesijom od crkve sv. Lovre (11. st.) na lukoranskom groblju do nove župne crkve sv. Lovre. Tijekom procesije, mons. Zgrablić nosio je relikviju sv. Lovre. U misi su koncelebrirali lukoranski župnik don Marko Dokoza i ugljanski dekan don Filip Kucelin.
Bog nam pomaže na životnom hodu i prosvjetljuje put života na kojem nas prati i primjer svetaca, mučenika, rekao je mons. Zgrablić, dodavši da se već 17 stoljeća od smrti sv. Lovre, brojni nadahnjuju primjerom njegovog života. Božja riječ kaže da je naš život vrijeme sijanja, a na kraju završava žetvom. „Naš život ne završava ništavilom, beznađem i smrću. U grobu nije kraj našeg života, nego samo naše zemaljske egzistencije. Osim zemaljske, postoji i nebeska, vječna stvarnost koja je duboko utkana u nama, nepropadljiva je i nosimo je u našoj duši. Ako smo zrno koje umire u ovom svijetu, donosimo obilat rod. Materijalno nam treba služiti da još više obogaćujemo duh. Sv. Lovro nam pomaže u tome“, rekao je nadbiskup.

Sv. Lovro je ostvario plod svoga života, a rodom kojeg je donio i mi se možemo duhovno hraniti, rekao je mons. Zgrablić. „Sv. Lovro je utjelovio evanđelje, Krista, Božju riječ i nama je primjer da se nadahnjujemo njegovim duhom, da bismo se obogatili i donijeli obilat rod našeg života“, potaknuo je nadbiskup. Sv. Lovro je kao mladić bio izabran za đakona koji su posluživali braći. Ta riječ dolazi od grčke riječi diakonia, a znači služenje. Đakon Lovro bio je uz biskupa Siksta koji je sv. Lovru, kad je Siksto bio izabran za papu, poveo u Rim. Papa mu je povjerio brigu za siromašne. Siksto je bio proganjan, da se odrekne svoje službe, no Papa je radije podnio mučeništvo nego se odrekao Krista i vjere. I sv. Lovro je mučenički umro 258. g., ali prethodno je sva dobra koja je imao podijelio siromasima. Kad su ga pitali gdje je bogatstvo koje Crkva ima, pokazao je na siromahe i rekao: „To je pravo bogatstvo koje mi imamo“, rekao je mons. Zgrablić.
„Sv. Lovro pokazuje koji je stil života pred Bogom velik. Naš život je velik koliko smo spremni živjeti dobro, koliko istinski ljubimo – tada sebe istinski ostvarujemo. Kao osobe, ostvarujemo se kad ljubimo, kad činimo dobro jedni drugima, onako kako Bog čini nama. Bogu smo najviše slični kada činimo dobro i kada ljubimo. Jer Bog je ljubav“, naglasio je mons. Zgrablić, upozorivši da dobro i ljubiti ne može nitko umjesto nas, umjesto pojedinca. To treba činiti svatko osobno.

U duhu navještenog Evanđelja, nadbiskup je rekao da je život čovjeka poput pšeničnog zrna. „Ako čuvamo sjeme, ono neće donijeti roda. Sjeme se mora baciti u zemlju, mora umrijeti da bi iz njega izrastao novi život, rod. Naš život nije da zadovoljimo samo naše naravne potrebe, nego trebamo se i žrtvovati. Svakodnevno umiranje su velika djela u životu koja nas čine Bogu bližima i time uprisutnjujemo Boga. Puno puta trebamo se odreći svoga egoizma, komocije, ali kroz to umiranje ostvarujemo se kao istinska djeca Božja“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da je sv. Lovro to učinio u mučeništvu.

„Sv. Lovro nam je poticaj, primjer, kao svjetionik, zvijezda koja pokazuje odraz Božjeg svjetla, kamo ćemo ići, pokazuje nam vječne vrijednosti. Nije se odrekao Krista, nego je ostao vjeran Bogu. Kada ostvarujemo sebe u Božjoj ljubavi, osjećamo se ispunjeni i sretni, blagoslovljeni, Bogu blizu. Ako smo blizu Bogu, naš život je ispunjen mirom, radošću, zadovoljstvom, Bog time rađa. Bog rađa najvišim svojstvima naše duše i potreba našeg života. Bog ispunja našu dušu samim sobom i čini nas sretnim“, poručio je nadbiskup, poželjevši da nam sv. Lovro bude primjer i poticaj da budemo dobro sjeme koje raste i donosi plodove, da bismo uživali vječno zajedništvo s Bogom.

Na kraju mise, župnik Dokoza zahvalio je nadbiskupu Zgrabliću na dolasku. Bio je to ujedno prvi službeni pohod nadbiskupa Zgrablića Lukoranu i susret s vjernicima. Lukoranske župljane obradovao je dolazak mons. Zgrablića, jer su rekli da u zadnjih sto godina, koliko znaju sadašnje generacije Lukoranaca, nikad zadarski nadbiskup nije predvodio misno slavlje na blagdan sv. Lovre u Lukoranu. Župnik Dokoza zahvalio je župljanima na pripremi za blagdan. Istaknuo je da je sakristanka slomila ruku tri dana prije blagdana, no nije htjela odustati od kićenja i uređenja crkve, a i župni zbor se od deset članova povećavao na 20 i vježbao pjevanje, kako bi uveličao slavlje s nadbiskupom. To su primjeri umiranja sebi u svakodnevici za dobro župne zajednice, rekao je župnik Dokoza, poručivši da je i to nasljedovanje duha sv. Lovre, njihovog zaštitnika.
Ines Grbić
























Foto: Župa Lukoran
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






