Banke u Hrvatskoj u prvom su tromjesečju ove godine poslovale s dobiti u iznosu od 413,4 milijuna eura, što je za 112,2 milijuna eura ili 37,2 posto više nego u prvom kvartalu prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.

“Poslovanje kreditnih institucija u prvom tromjesečju 2024. godine rezultiralo je s dobiti u iznosu od 413,4 mililijuna eura. Pokazatelji profitabilnosti povećali su se u odnosu na vrijednost s kraja 2023. godine”, ističu analitičari središnje banke u komentaru kretanja u bankovnom sektoru u prvom tromjesečju ove godini.

Po podacima koje iznose, prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1,8 posto na 2,1 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 15,5 posto na 18,1 posto.

“Rezultat je to povećanja kamatnih prihoda, pri čemu su znatan doprinos dali prihodi od prekonoćnih depozita kod HNB-a”, objašnjavaju analitičari HNB-a.

Samo jedna banka s gubitkom

Središnja banka je komentar i prateće tablice o poslovanju kreditnih institucija izradila temeljem podataka koje je dobila od samih banaka, a podaci iz tablica pokazuju da je od 20 banaka njih 19 poslovalo s dobiti, dok je s gubitkom poslovala samo J&T banka. Gubitak te banke u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 95 tisuća eura.

Inače, u prvom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj je poslovala jedna banka manje nego u istom razdoblju lani jer je 2. srpnja 2023. godine HPB-u pripojena Nova hrvatska banka (bivša Sberbank Hrvatska).

Po privremenim nerevidiranim podacima iz najnovijih tablica HNB-a, najveću dobit je u prvom kvartalu ove godine imala Zagrebačka banka (Zaba), 135,5 milijuna eura, što je u usporedbi s privremenim nerevediranim podacima za prvo tromjesečje prošle godine povećanje za 25,5 posto, ili za 27,6 milijuna eura.

Slijedi Privredna banka Zagreb (PBZ) s dobiti od 93,9 milijun eura, što je za 24,8 milijuna eura ili gotovo 36 posto više nego u prvom kvartalu lani.

Erste&Steiermärkische Bank je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila dobit u iznosu od 57,9 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 9,7 posto ili za 5,1 milijun eura.

Dobit OTP banke iznosila je 45,9 milijuna eura i viša je nego u prvom tromjesečju prošle godine za 78 posto ili za 20,2 milijuna eura.

Na petom mjestu po visini dobiti je još jedna banka u stranom vlasništvu – Raiffeisenbank Austria, koja bilježi i najveće postotno povećanje dobiti. Naime, u prvom tromjesečju ove godine ta je banka ostvarila dobit nešto veću od 28 milijuna eura, što je za gotovo 17 milijuna eura ili 152,3 posto više nego u prvom kvartalu 2023. godine.

Na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom vlasništvu – Hrvatska poštanska banka (HPB), koja je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila dobit od 23,9 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 32,7 posto, ili gotovo šest milijuna eura. Inače, HPB je u srpnju 2023. pripojila Novu hrvatsku banku, a jučer je objavila i da je uspješno završila operativno pripajanje bivše Nove hrvatske banke, čime je u cijelosti realizirana tehnička prilagodba sustava nakon prošlogodišnjeg pravnog pripajanja.

Ukupna imovina smanjena

Ukupna imovina banaka u odnosu na kraj prošle godine smanjena za 1,5 posto

Po podacima HNB-a, u prvom tromjesečju ove godine ukupna imovina kreditnih institucija smanjila se u odnosu na kraj 2023. za 1,5 posto i iznosila je 77,4 milijarde eura. Imovina se smanjila kod većine kreditnih institucija, zamjećuju analitičari HNB-a.

Ukupni krediti i predujmovi smanjili su se za 2,4 posto u usporedbi s krajem 2023. godine, najvećim dijelom, kako se objašnjava, na osnovi smanjenja depozita kod središnje banke.

“Kod kredita najvažnijim sektorima (kućanstvima i nefinancijskim društava) kretanja su bila divergentna: krediti kućanstvima nastavili su rasti, dok su krediti nefinancijskim društvima praktički stagnirali”, ističe se u komentaru kretanja u bankovnom sustavu u prvom tromjesečju ove godine.

Nadalje se navodi kako su neprihodujući krediti i predujmovi (NPL-ovi) smanjeni za 2,7 posto, najvećim dijelom u portfelju kredita nefinancijskim društvima.

“Udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju prvog tromjesečja 2024. godine nije se promijenio u odnosu na kraj 2023. godine te je iznosio 2,6 posto. U portfelju kredita nefinancijskim društvima udio NPL-ova smanjio se s 5,1 posto na 4,8 posto, a u portfelju kredita kućanstvima smanjio se s 4,2 posto na 4,1 posto kredita tom sektoru”, pokazuju najnoviji podatci središnje banke.

Iz HNB-a u komentaru ističu da su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava blago se smanjila na 23,3 posto pod utjecajem smanjenja ukupnoga kapitala i povećane izloženosti rizicima. Sve kreditne institucije, kako se navodi, imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto.

Na vrlo visokoj razini nalazi se i likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju prvog tromjesečja 2024. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 230,5 posto, zaključuje se u komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prvo tromjesečje ove godine.