Hrvatska
Bankama značajno skočila dobit. Samo je jedna imala gubitak, a evo koja je najuspješnija
Banke u Hrvatskoj u prvom su tromjesečju ove godine poslovale s dobiti u iznosu od 413,4 milijuna eura, što je za 112,2 milijuna eura ili 37,2 posto više nego u prvom kvartalu prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.
“Poslovanje kreditnih institucija u prvom tromjesečju 2024. godine rezultiralo je s dobiti u iznosu od 413,4 mililijuna eura. Pokazatelji profitabilnosti povećali su se u odnosu na vrijednost s kraja 2023. godine”, ističu analitičari središnje banke u komentaru kretanja u bankovnom sektoru u prvom tromjesečju ove godini.
Po podacima koje iznose, prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1,8 posto na 2,1 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 15,5 posto na 18,1 posto.
“Rezultat je to povećanja kamatnih prihoda, pri čemu su znatan doprinos dali prihodi od prekonoćnih depozita kod HNB-a”, objašnjavaju analitičari HNB-a.
Samo jedna banka s gubitkom
Središnja banka je komentar i prateće tablice o poslovanju kreditnih institucija izradila temeljem podataka koje je dobila od samih banaka, a podaci iz tablica pokazuju da je od 20 banaka njih 19 poslovalo s dobiti, dok je s gubitkom poslovala samo J&T banka. Gubitak te banke u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 95 tisuća eura.
Inače, u prvom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj je poslovala jedna banka manje nego u istom razdoblju lani jer je 2. srpnja 2023. godine HPB-u pripojena Nova hrvatska banka (bivša Sberbank Hrvatska).
Po privremenim nerevidiranim podacima iz najnovijih tablica HNB-a, najveću dobit je u prvom kvartalu ove godine imala Zagrebačka banka (Zaba), 135,5 milijuna eura, što je u usporedbi s privremenim nerevediranim podacima za prvo tromjesečje prošle godine povećanje za 25,5 posto, ili za 27,6 milijuna eura.
Slijedi Privredna banka Zagreb (PBZ) s dobiti od 93,9 milijun eura, što je za 24,8 milijuna eura ili gotovo 36 posto više nego u prvom kvartalu lani.
Erste&Steiermärkische Bank je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila dobit u iznosu od 57,9 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 9,7 posto ili za 5,1 milijun eura.
Dobit OTP banke iznosila je 45,9 milijuna eura i viša je nego u prvom tromjesečju prošle godine za 78 posto ili za 20,2 milijuna eura.
Na petom mjestu po visini dobiti je još jedna banka u stranom vlasništvu – Raiffeisenbank Austria, koja bilježi i najveće postotno povećanje dobiti. Naime, u prvom tromjesečju ove godine ta je banka ostvarila dobit nešto veću od 28 milijuna eura, što je za gotovo 17 milijuna eura ili 152,3 posto više nego u prvom kvartalu 2023. godine.
Na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom vlasništvu – Hrvatska poštanska banka (HPB), koja je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila dobit od 23,9 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 32,7 posto, ili gotovo šest milijuna eura. Inače, HPB je u srpnju 2023. pripojila Novu hrvatsku banku, a jučer je objavila i da je uspješno završila operativno pripajanje bivše Nove hrvatske banke, čime je u cijelosti realizirana tehnička prilagodba sustava nakon prošlogodišnjeg pravnog pripajanja.
Ukupna imovina smanjena
Ukupna imovina banaka u odnosu na kraj prošle godine smanjena za 1,5 posto
Po podacima HNB-a, u prvom tromjesečju ove godine ukupna imovina kreditnih institucija smanjila se u odnosu na kraj 2023. za 1,5 posto i iznosila je 77,4 milijarde eura. Imovina se smanjila kod većine kreditnih institucija, zamjećuju analitičari HNB-a.
Ukupni krediti i predujmovi smanjili su se za 2,4 posto u usporedbi s krajem 2023. godine, najvećim dijelom, kako se objašnjava, na osnovi smanjenja depozita kod središnje banke.
“Kod kredita najvažnijim sektorima (kućanstvima i nefinancijskim društava) kretanja su bila divergentna: krediti kućanstvima nastavili su rasti, dok su krediti nefinancijskim društvima praktički stagnirali”, ističe se u komentaru kretanja u bankovnom sustavu u prvom tromjesečju ove godine.
Nadalje se navodi kako su neprihodujući krediti i predujmovi (NPL-ovi) smanjeni za 2,7 posto, najvećim dijelom u portfelju kredita nefinancijskim društvima.
“Udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju prvog tromjesečja 2024. godine nije se promijenio u odnosu na kraj 2023. godine te je iznosio 2,6 posto. U portfelju kredita nefinancijskim društvima udio NPL-ova smanjio se s 5,1 posto na 4,8 posto, a u portfelju kredita kućanstvima smanjio se s 4,2 posto na 4,1 posto kredita tom sektoru”, pokazuju najnoviji podatci središnje banke.
Iz HNB-a u komentaru ističu da su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava blago se smanjila na 23,3 posto pod utjecajem smanjenja ukupnoga kapitala i povećane izloženosti rizicima. Sve kreditne institucije, kako se navodi, imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto.
Na vrlo visokoj razini nalazi se i likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju prvog tromjesečja 2024. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 230,5 posto, zaključuje se u komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prvo tromjesečje ove godine.
Hrvatska
PROGNOZA: Pred nama promjenjiv utorak, zatim ponovno više sunca i ljetne temperature
Početak novog tjedna u Hrvatskoj donosi uglavnom stabilno i sunčano vrijeme, no već u utorak stiže prolazna promjena s kišom i grmljavinom. Nakon toga ponovno će prevladavati sunčano i vrlo toplo vrijeme, osobito na Jadranu.
Danas u većem dijelu Hrvatske očekuje se pretežno sunčano i suho vrijeme. Dnevne temperature uglavnom će biti ljetne, u unutrašnjosti oko 27 do 30 °C, a na Jadranu ponegdje i više. Na Jadranu će puhati slab do umjeren sjeverozapadnjak, uz obalu mjestimice jugozapadnjak. Podno Velebita u jutarnjim satima još su mogući jaki udari bure.
U utorak slijedi promjena vremena. Sa zapada će postupno pristizati više oblaka, a mjestimice će biti kiše i pljuskova s grmljavinom. Lokalno su mogući i izraženiji pljuskovi, ponajprije na sjevernom Jadranu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, dok će na Jadranu jugo okretati na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Uz grmljavinske pljuskove vjetar prolazno može biti jak.
Od srijede ponovno stabilnije. U većem dijelu zemlje bit će djelomice ili pretežno sunčano, uz mogućnost kratkotrajne jutarnje magle u unutrašnjosti. Temperature će ponovno rasti, pa će druga polovica tjedna uglavnom imati obilježja pravog ljetnog vremena.
Zadar i zadarsko područje
U Zadru će ponedjeljak biti sunčan i vrlo topao, uz najvišu temperaturu oko 31 °C, dok će se noću i ujutro temperatura zadržavati oko 22 °C.
U utorak će biti nestabilnije. Očekuje se više oblaka te mogućnost pljuskova i grmljavine, uz nešto nižu najvišu temperaturu, oko 29 °C.
Već u srijedu slijedi poboljšanje, uz mnogo sunca i temperaturu oko 30 °C. U četvrtak će biti više oblaka, ali i toplije, do oko 32 °C, dok se u petak očekuje sunčano do djelomice oblačno vrijeme uz oko 32 °C.
Prema sadašnjim prognozama, vikend bi na zadarskom području trebao ponovno biti uglavnom suh i sunčan, s dnevnim temperaturama oko 30 °C. Noći će krajem radnog tjedna biti vrlo tople, oko 25 °C, a tijekom vikenda nešto ugodnije.
Dakle, nakon kratkotrajno nestabilnog utorka, Zadar očekuje povratak stabilnog, sunčanog i vrlo toplog ljetnog vremena, bez naznake značajnijeg zahlađenja.

Hrvatska
Opasno pogoršanje vremena: Superćelije stižu nad Hrvatsku, mogući tuča, poplave i tornada
Nakon visokih temperatura koje će u Hrvatskoj dosegnuti i 36 stupnjeva, u poslijepodnevnim i večernjim satima očekuje se nagla promjena vremena uz grmljavinska nevremena, tuču i mogući razvoj superćelija.
Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), u većini zemlje prevladavat će sunčano i vruće vrijeme, no atmosfera neće biti potpuno stabilna. Od sredine dana na sjevernom Jadranu te u Gorskoj i središnjoj Hrvatskoj očekuje se porast naoblake, a lokalno su mogući kiša i pljuskovi s grmljavinom. Navečer ponegdje mogu biti i izraženiji.
Puhat će umjeren jugozapadni vjetar, povremeno s jakim udarima, osobito u višim predjelima, dok će na Jadranu puhati jugo. Najviša dnevna temperatura bit će između 31 i 36 stupnjeva, a na istoku zemlje mjestimice bi mogla biti i viša.
Grmljavinska nevremena danas su moguća na području riječke i gospićke regije.

Vremenske nepogode diljem Mediterana, moguća i tornada
Meteorološki servis Severe Weather, koji izrađuje prognoze za Europu, najavljuje da bi se u četvrtak i petak moglo razviti više intenzivnih olujnih ćelija i superćelija.
“Očekuje se dvodnevna pojava jakih vremenskih nepogoda diljem zapadnog, središnjeg i sjevernog Mediterana. Prognoziraju se višestruki ciklusi intenzivnih superćelija i multićelija od istočne Španjolske preko Balearskih otoka, južne Francuske, Švicarske, Austrije, sjeverno-središnje Italije, Slovenije i Hrvatske. Mogući su jaka tuča, jaki vjetrovi, bujične poplave i tornada.”
Pogoršanje će se nastaviti i u petak, kada bi vremenske prilike trebale biti još izraženije.
Gotovo cijela Hrvatska, osim splitske i dubrovačke regije, nalazi se pod žutim meteoalarmom. U pojedinim područjima upozorenje je izdano zbog mogućih grmljavinskih nevremena s jakom kišom, dok se na području Slavonije odnosi na visoke temperature.

Vrijeme u petak
Petak donosi promjenjivo oblačno vrijeme, povremenu kišu te lokalno izraženije pljuskove praćene grmljavinom, koji će biti češći na sjevernom Jadranu. Na istoku i jugu bit će više sunčanih razdoblja i uglavnom suho.
U unutrašnjosti će puhati slab do umjeren jugozapadni vjetar, a u višim predjelima mjestimice i jak. Na Jadranu će umjereno i jako jugo te južni vjetar naglo okrenuti na jugozapadni.
Jutarnja temperatura zraka većinom će se kretati od 20 do 25 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura bit će između 27 i 32 stupnja, dok će na istoku dosezati do 35 stupnjeva.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Temperatura će pasti za desetak stupnjeva
Nedjelja je u cijeloj Hrvatskoj opet donijela vrlo visoku temperaturu između 32 i 38 Celzijevih stupnjeva.
U ovom tjednu vrijeme više neće biti toliko sunčano, suho i stabilno. Već u prvom dijelu današnjeg dana bit će nešto više oblaka, ponegdje uz vrlo malo kiše.
Raširenija promjena vremena s kišom i grmljavinskim pljuskovima će kasno poslijepodne i navečer zahvatiti sjeverozapadnu unutrašnjost zemlje, Gorski kotar i Jadran, a tijekom noći i Slavoniju. Mjestimice je večeras i u noći moguće i nevrijeme s jakim i olujnim udarima vjetra. Na kopnu će većinom puhati umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar, prolazno navečer uz nestabilnosti i jak s olujnim udarima. Na Jadranu slabo i umjereno jugo sredinom dana će okrenuti na jugozapadni vjetar, navečer prolazno zapadni i sjeverozapadni s olujnim udarima.
Veći dio dana vruće i sparno, a s promjenom vremena navečer dolazi i osjetno hladniji zrak pa će se temperatura brzo spustiti za desetak stupnjeva.
Po trenutačnim pokazateljima to neće biti dovoljne količine oborine kako bi prekinulo probleme zbog dugotrajne suše, ali veliki dio Hrvatske će konačno dobiti bar nešto kiše koja je jako potrebna.
Sutra izmjena oblaka i sunčanih razdoblja. Još mjestimice može pasti malo kiše ili kraći pljusak. Na kopnu vjetar većinom slab, na istoku do umjeren sjeverozapadni. Na moru će većinom umjerena bura sredinom dana prolazno okrenuti na sjeverozapadni vjetar. Dnevna temperatura većinom između 26 i 29, na Jadranu i do 32°C.
Sredinom tjedna će opet biti više sunca i topline uz temperaturu posvuda preko 30°C, a novi pljuskovi mogući su krajem četvrtka i u petak.




