Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je detaljne statističke podatke o upisu učenika u srednje škole.

Generacija srednjoškolaca u petak je završila svoje srednjoškolsko obrazovanje, a već su u ponedjeljak počeli upisi u srednje škole diljem zemlje. Očekivani broj novoupisanih u školskoj godini 2024/2025. veći je od 48 tisuća, a upis će se u potpunosti obavljati elektronički.

Na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu aplikacije Školski e-Rudnik objavljeni su statistički podaci o upisu učenika u srednje škole za prethodnu školsku godinu.

Od nešto više od 40 tisuća učenika u Hrvatskoj, 39.318 upisano je u srednju školu. Posjek po osnovnoj školi iznosio je 4,20.

Najviše djece upisalo se u strukovne škole, njih oko 70 posto, 27,4 posto učenika upisalo je gimnazijske programe, dok je umjetničke programe upisalo manje od 2 posto učenika.

Početku nastavne godine posebno se moglo veseliti 82 posto učenika koji su uspješno upisali svoj prvi izbor. Broj učenika s teškoćama u razvoju koji su upisali srednju školu iznosio je oko 3500, tj. oko 9 posto ukupnog broja učenika.

Gimnazijski sektor kao prvi odabir htjelo je upisati 54,3 posto učenika, dok je najnezanimljiviji sektor mladima bio Geološko-naftno-rudarsko-kemijski koji je prvi na svome popisu imalo nešto više od 13 i pol posto učenika.

Od ukupnog broja pristiglih prijava, najuspješniji su bili umjetnički programi koji su upisali gotovo 40 posto učenika koji su se prijavili. Prag od 20 posto upisanih po broju prijava prešli su i Šumarstvo, prerada i obrada drva, Turizam i ugostiteljstvo, Gimnazije te Promet i logistika.

Najneuspješniji su u tom pogledu bili učenici koji su se htjeli upisati u strukovni sektor Grafičke tehnologije i audio-vizualnog oblikovanja gdje je od ukupnog broja prijava upisano svega 14 posto.

Neke od sednjoškolskih, uglavnom strukovnih programa, prošle je godine upisao po jedan učenik.

Za program autolimara na srpskome jeziku prijavilo se osam učenika, a prihvaćen je jedan. Za program na istome jeziku za automehaničara prijavilo se 14 djece. Bačvarem je htjelo postati 13-ero djece, dok se u waldorfsku alternativnu srednju školu namjeravalo upisati osam učenika.

Što se tiče privlačnih sektora po županijama, ne uzimajući u obzir interes za upis u gimnazijske programe, u 11 županija učenici su najviše upisivali smjerove povezane uz strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju.

Radi se o Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelogorsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj te Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

U tri županije učenici su najviše zanimanja pokazali za ekonomsko-trgovačko-poslovni sektor i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji.

Elektrotehničare i buduće računalne stručnjake najviše su privukle Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija te Grad Zagreb.

Najviše turstičkih djelatnika i menagement stručnjaka dolazi iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske te Istarske županije.

Najveći postotak učenika koji su odabrali umjetnički sektor ima Primorsko-goranska županija čijih je nešto manje od četiri posto učenika upisalo neki od umjetničkih programa, piše Dnevnik.hr.