ZADAR / ŽUPANIJA
RAVNOKOTARSKI RAJ / Sikovo danas broji oko 364 stanovnika, a 1900. bilo ih je samo 32
Idilično ravnokotarsko selo koje je nalazi u zaobalju Sv. Filipa i Jakova, udaljeno svega tri kilometra zračne linije od obale
Sikovo je geografski smješteno u Ravnim kotarima, najplodnijem dijelu dalmatinskog primorja, između općinskog središta Sv. Filip i Jakova te Raštana Donjih i gornjoraštanskih Lužina.
– Stvarno, opipljivio i istinsko, idilično selo je Sikovo koje je nalazi u zaobalju Sv. Filipa i Jakova, svega tri kilometra zračne linije od obale. Od Biograda na Moru smo udaljeni oko 10 km, Benkovca oko 23 km i od Zadra oko 26 km, reći će Elvira Colić.
Od pamtivijeka je Sikovo nastanjeno radišnim i vrijednim ljudima, čije su ruke uvijek pune žuljeva i kojima je zemlja bila i ostala majka i prijatelj, izvor prihoda i kakva-takva egzistencijalna sigurnost.
– Stalno molimo dragog Boga i Gospu da nas poštedi suše i krupe, bolesti ovaca i peradi, zazivaju Sikovljani ispred dućana na Osridniku, u borovoj šumi nadomak marketa u izgradnji, boćališta, dva igrališta, dva spomenika.
Prema popisu stanovništva 1900. godine u Sikovu živi 32 stanovnika. Već 1921. ima 158 stanovnika, 1948. broji 245, a 1971 tu je 374 stanovnika.

Cilj – demografska obnova
– Najviše stanovnika broji 1991. godine kad ovdje ima čak 497 stanovnika, a od toga 487 Hrvata. Prema Popisu stanovništva 2011. ovdje živi 374 stanovnika, dok prema Popisu stanovništva 2021. Sikovo broji 364 stanovnika, podjednako muškaraca i žena, koji žive u 110 kućanstava, precizan je Erstić.
Sikovljani su pitomi, vrijedni, skromni i nadasve gostoljubivi. Sada na početku svibnja 2024. sve se zeleni.
– Na 14 četvornih kilometara površine daleko najviše ima polja koje obrađuju Prtenjače, Birkići, Deme, Zrilići, Erstići, Mitrovići, Mikulići, Mrkići, Miljanići, Colići, Senkići, Serdarevići, Zubčići…, nabraja Prtenjača.
Povijest Sikova slična je povijesti ostalih ravnokotarskih mjesta.
– U sebi nosimo ljubav, vjeru i privrženost onome iz čega smo nikli, a nikli smo s ognjišta, i ognjište se nikad ne smije ugasiti, mora živjeti, poručio je Zrilić.

Spominje se od davnine
U ranom Srednjem vijeku (od 9. do 11. stoljeća) područje Sikova je bilo jedno od posjeda velikaša.
– U spisima se spominje ime posjeda koje se naziva Sichoua (“regalis terra in Sichoua” i “de regali terra in Sichoua”) što svjedoči o starom porijeklu naziva današnjeg mjesta Sikovo, govore sugovornici
Oduvijek su ovdje ljudi okrenuti prema zemlji. Na zemlji se radi i od zemlje se živi, a uz vinograde i maslinike koje posjeduje gotovo svaka obitelj, polja su uzorana i obrađena. Iako sve rjeđe, na livadama se još mogu vidjeti pastiri i njihovo “blago”.
– Sikovo je sve do 1869. godine bilo zaselak Turnja. I danas poneki mještani imaju obiteljsku grobnicu na turanjskom groblju, reći će Serdarević.
Osim nesvakidašnje prirodne ljepote Sikovo je sve do prije godinu ili dvije imao zanimljivosti koje se ne mogu drugdje sresti.
– Između ostalog u Sikovu je 1977. izgrađena crkva sv. Nikole Tavelića, koja od prvog dana do ovog proljeća nije imala zidanog zvonika već malo zvono južno od crkve razapeto na četiri drvene grede, električne stupove, kaže poznanik Željko.
Zahvaljujući Općini, a na radost župljana, čiji je župnik don Dario Matak, ravnatelj Caritasa Zadarske županije, ujedno župnik Sv. Filip i Jakova, ostvarila se desetljećima duga želja i čežnja, imaju zaista lijep, moderni zvonik koji je čvrsto naslonjen na pročelje s obje strane ulaznih vrata crkvice i iznad krova.
– Melodični zvuk zvona nas poziva na molitvu i blagoslivlja nas. Naš je sveti glas i izraz poštovanja prema Bogu, reći će ovdašnja mještanka Marija, koja rado pohodi crkvu za vrijeme bogoslužja.

Četiri nebeska zaštitnika, četiri fešte
Tijekom Kandijskog i Morejskog rata Sikovo su naseljavali i uskoci iz Bukovice i Like.
– U ovom poljoprivrednom raju, svojevrsnom “vrtu ovog kraja”, danas uglavnom žive potomci Medviđara, dok Prtenjače dolaze iz Polače, navode Mikulić, Mitrović i Zubčić.
Nebeski zaštitnici su sveti Ivan, sveti Roko, Velika Gospa i sveti Nikola.
Razlog što se u Sikovu slave četiri fešte godišnje je što su prilikom doseljavanja ljudi donosili svoje običaje pa tako i slavljenje svetaca zaštitnika, reći će dida Ante.
Na Osridaku, na igralištima i boćalištu ni žive duše. Živo je tek na glavnom seoskom okupljalištu, kod dućana na rubu borove šume.
Imamo školu, crkvu, svećenika, groblje, novu mrtvačnicu. Doktora imamo u Sv. Filip i Jakovu i Biogradu, a poštar iz Korlata tri puta tjedno donosi poštu. Sve je to OK, jer je sve blizu i na dohvat ruke, govore nam u Prtenjačama.

Povezanost života, infrastrukture i turizma
U ovom ravnokotarskom zelenilu turistima se nude kuća za odmor s bazenima te moderne kuće sa svim sadržajima i luksuzni apartmani koji se, kažu sugovornici, ne srame ni onih u priobalju.
– Unapređenje infrastrukture znači unapređenje života stanovnika na selu, bolju međusobnu povezanost i siguran put do općinskog i županijskog središta, njihovog poljoprivrednog zemljišta, OPG-a i kuća za odmor, poboljšanje i proširenje temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, poglavito za ruralni turizam, reći će Demo koji živi tik uz modernu cestu.
Modernizacija ceste i ostala komunalna ulaganja su poput Binga.
– Tu tri kilometra od mora sve je nadohvat ruke. Tu je prijateljsko i gostoljubivo okruženje, čisti zrak, zelenilo, druženje, domaća hrana i piće. Ljudi prepoznaju da su dobrodošli i vole domaćinsku atmosferu, a ključna stvar je iskrenost i poštenje, zaključio je Erstić.
Izvor: Zadarski tjednik
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






