Svijet
Scenarij nuklearnog rata: Od lansiranja prvog projektila do kraja svijeta za 72 minute
Nuklearni rat bio bi loš. I to je nešto što svi znaju. Većina ljudi vjerojatno bira ne razmišljati o tome. Ali Anny Jacobsen, autorica sedam knjiga o temama vezanim za nacionalnu sigurnost, objašnjava koliko bi to zapravo bilo loše.
Njena nova knjiga “Nuklearni rat: Scenarij“, skicira globalni nuklearni rat sa preciznošću koja opisuje što bi se, iz minute u minutu, događalo tijekom 72 minute između prvog lansiranja projektila i samog kraja svijeta. Njena knjiga već je bestseler.
Važno je istaknuti da je scenarij izmišljen, iako ovo djelo predstavlja novinarski rad jer je scenarij konstruiran na osnovi desetina intervjua i dokumentacije koji su činjenična baza na osnovu koje se može opisati što bi se moglo dogoditi, piše Politico.
A scenarij izgleda ovako: sjevernokorejski lider lansira interkontinentalnu balističku raketu na Pentagon, a potom sa podmornice balističku raketu na nuklearni reaktor u Kaliforniji, iz razloga koji nisu navedeni u knjizi, s obzirom na to da je autorica samo željela ilustrirati što jedan “Ludi kralj“ može napraviti s nuklearnim oružjem. Uznemireni predsjednik SAD-a ima samo šest minuta da odluči o odgovoru, a istovremeno je evakuiran iz Bijele kuće.
Ujedno, predsjednik je i pod pritiskom vojske da lansira američke interkontinentalne rakete na sve 82 sjevernokorejske mete bitne za nuklearne i vojne snage. Ove rakete moraju letjeti iznad Rusije, čiji ih lideri primjećuju, pretpostave da je njihova zemlja napadnuta, i uzvrate salvom. Tako, 72 minute kasnije, tri nuklearno naoružane države uspijevaju ubiti milijarde ljudi, dok oni koji prežive ostaju da gladovati na zatrovanom planetu gdje sunce više ne sija i hrana više ne raste.
Knjiga dolazi u vrijeme kada se države s najvećim nuklearnim arsenalima na svijetu– SAD i Rusija, žestoko sukobljavaju u Ukrajini, dok ruski nacionalni TV voditelj naziva sukob Rusije i NATO-a “neizbježnim“, i kada je Iran bliži nuklearnom oružju nego ikada ranije.
“Scenarij koji sam odabrala sastavljen je iz intervjua koje sam napravila s 46 izvora, a ja sam koristila razne varijante kako bih došla do najvjerojatnijeg scenarija koji bi se mogao dogoditi. I do sada, nitko iz NORAD-a (Sjevernoamerička zračna komanda) nije doveo u pitanje izbore koje sam napravila u knjizi i način na koji se priča odvija, što scenarij čini još više zastrašujućim“, kaže autorica knjige u intervjuu za Politico.
Teška odluka u roku od šest minuta
Na pitanje zašto bi SAD riskirao poslati projektile iznad Rusije, ako bi mogli koristiti rakete lansirane s podmornica iz Tihog oceana, Jacobsen kaže:
“To sam isto pitala svoje sugovornike, a najmoćniji odgovor dobila sam od bivšeg tajnika obrane Leona Panete. “Tko bi, dođavola, mogao razmišljati o tome… u takvim trenucima“, rekao je.
Kako dodaje, dio zastrašujuće istine o nuklearnom ratu je “ludi sat“ koji ima veoma važnu ulogu od trenutka kada nukelarno nuklearno lansiranje bude detektirano.
“To je činjenica. I činjenica da predsjednik ima samo šest minuta, a teško je donijeti odluku za tako kratko vrijeme. Tada se otvara i Crna knjiga. Predsjednik mora napraviti izbor s liste izbora za kontranapad unutar Crne knjige. Ti izbori su razmotreni za više scenarija, ali nikako ne možete uzeti u obzir svaku nepredvidivu situaciju u realnom vremenu, što čitateljima pokazuje koliko je istina o razvoju scenarija luda i nepredvidiva“, navodi ona.
S autoricom je razgovarao Ted Postol, bivši pomoćnik šefa pomorskih operacija, jedan od rijetkih ljudi koji je zaista pročitao sadržaj Crne knjige.
“On mi je rekao da je svaka odluka loša“, ističe.
Njena knjiga naišla je na kritike zbog navoda da će predsjednik SAD-a morati donijeti odluku u roku od šest minuta. Kako kaže, to je vrijeme o kojem je govorio i nekadašnji američki predsjednik Ronald Regan, koji je bio na čelu SAD od 1981. do 1989. godine.
“Tajming se nije promijenio. Tehnologija balističkih projektila nije promijenila zakone gravitacije. Bez obzira na to šta radite, tih šest minuta je i dalje taj prozor za lansiranje do cilja“, objašnjava autorka knjige.
“Oružje je neprijatelj, ne druge nacije“
Autorica na kraju izvlači zaključak – “nuklearno oružje bilo nam je neprijatelj sve vrijeme“. Kako kaže, ta rečenica samo je eho izjave Karla Seiganna, američkog astronoma, da neprijatelji nisu druge nacije, već samo oružje.
“Sve ovo je naslijeđeno, zar ne? Svi koji se bave nuklearnom komandom naslijeidli su posao iz koncepta utemeljenog pedesetih godina prošlog stoljeća, koji se zasnivao na pretpostavci da se nuklearni rat može voditi i pobijediti. Ne smijemo to zaboraviti. Onda se pozicija promijenila u ‘okej, to je ludilo, ne možemo se boriti i pobijedimo u nuklearnom ratu, samo ga jednostavno nikada nećemo imati“. Tako da se fundamentalna premisa o nuklearnom ratu promijenila, ali sustav je ostao potpuno isti. To je fundamentalni paradoks, i to je opasno“, objašnjava ona.
Kako dodaje, cijeli svijet se promijenio.
“Svijet je u 2024. toliko drugačiji od onog koji je bio 1960. godine, od tehnologije, do inženjeringa. Tu je i činjenica da postoji devet nacija koje imaju nuklearno oružje s logikom “ludog kralja“ koja je prožeta u cijelom svijetu“, ističe autorica.
Logika “ludog kralja“
Za sam koncept “ludog kralja“ čula je od vjerojatno najvišeg svjetskog stručnjaka za nuklearno oružje – Richarda Garvina.
“Kada sam pitala Garvina, koji je danas u svojim devedesetim, čega se najviše plaši, rekao mi je da je to ludi kralj, netko tko se ponaša prema logici “poslije mene, potop“ – ako umrem, nije bitno. A kada to čujete od nekoga tko je savjetovao svakog predsjednika od Eisenhauera, zaista morate misliti o tome kao o ozbiljnoj prijetnji. Shvatite Garvina ozbiljno. Prema logici ludog kralja, ludost je razum“, naglašava.
Eksperiment dug 79 godina
Na pitanje ulijeva li joj nešto nadu, odgovara:
“Da, preokret u ponašanju Ronalda Regana. Kada sam bila srednjoškolka, 1983. godine, gledala sam film “Dan posle“ (The day after). Izmišljen je nuklearni rat između SAD-a i Sovjetskog Saveza, i bio je apsolutno zastrašujuć. Gledala sam ga sa sto milijuna Amerikanaca, ali je i jedan veoma bitan Amerikanac gledao – predsjednik Ronald Regan. Naveo je da je, poslije gledanja filma, bio “veoma depresivan“. Promijenio je svoj stav o nuklearnoj nadmoći. Došao je do Mihaila Gorbačova, imali su samit u Reykyaviku i kao rezultat toga, svijet je sa 70.000 nuklearnih bojevih glava, što je rekord svih vremena, prešao na otprilike 12.500 koje imamo danas“, navodi.
Neki kažu, dodaje, da se svijet nalazi u 79-godišnjem eksperimentu.
“Kada sam počela pisati knjigu, rat u Ukrajini se još nije dogodio, nije bilo tako nevjerojatno krhkih situacija koje su se odvijale širom svijeta. I zato je ovo nesigurno vrijeme, i nadam se da će moja knjiga “Nuklearni rat: Scenarij“ i ljudi koji ga čitaju doprinijeti sigurnosti budućnosti ovog čudnog 79-godišnjeg eksperimenta“, zaključuje ona.
Svijet
Čeka nas snažna globalna promjena vremena: Prognozira se manji utjecaj La Niñe i brzi prijelaz u El Niño
Utjecaj La Niñe očekuje se barem do ranog proljeća.
Tihi ocean prolazi kroz snažnu transformaciju, pri čemu se La Niña razilazi brže nego što se u početku očekivalo, što označava početak velike atmosferske i oceanske promjene za 2026. godinu. Ulaskom u proljetnu sezonu, utjecaj La Niñe na vrijeme će izblijedjeti, a modeli upućuju na pojavu El Niña već tijekom ljeta, s vrhuncem intenziteta tijekom iduće zime. Osim toga, trenutačno dolazi i do poremećaja stratosferskog polarnog vrtloga iznad Sjevernog pola, što bi moglo definirati vremenske obrasce duboko u proljeće, dok La Niña blijedi, navodi Severe Weather Europe, a prenosi Večernji list.
ENSO (El Niño Southern Oscillation) područje je ekvatorijalnog Tihog oceana koje se mijenja između toplih i hladnih faza. Obično dolazi do promjene faze u razdoblju od oko jedne do tri godine. Oceanske anomalije ne donose samo glavni utjecaj na globalno vrijeme, već mogu ukazati i na promjene u globalnom vremenskom sustavu. Hladna ENSO faza zove se La Niña, a topla faza El Niño. Svaka od njih ima različit utjecaj na tlak i vrijeme. ENSO prelazi između faza pod utjecajem tropskih pasatnih vjetrova. Oni su stabilni i postojani, a obično pokreću ili zaustavljaju određenu fazu.
La Niña je dosegnula vrhunac snage i površine krajem jeseni, a od tada su se hladne anomalije počele polako razilaziti, sa snažnijim kolapsom u posljednjim tjednima. Prognoza pasatnih vjetrova pokazuje neuobičajeno snažan udar zapadnih vjetrova preko Tihog oceana u posljednjim danima, a to može brzo erodirati slabe hladne anomalije. Iako je hladna anomalija La Niñe još uvijek vidljiva, ona slabi na obje strane, odnosno istočno i zapadno. Cijeli je proves, također, povezan sa snažnim promjenama temperature duboko ispod površine oceana. Naime, na zapadu se razvio veliki topli bazen koji se širi prema istoku i erodira hladne podzemne temperature.
No utjecaju La Niñe trebat će još vremena da nestane iz atmosfere s obzirom na to da nije riječ o trenutačnom odgovoru na oceanske anomalije. Zbog toga se može očekivati utjecaj vremena La Niñe barem do ranog proljeća. Kako se bliži kraj La Niñe, prognoze najavljuju brzi prijelaz u El Niño. Taj pomak u ranu toplu fazu trebao bi se dogoditi do ljeta. To znači da će El Niño vjerojatno dosegnuti vrhunac tijekom zime, donoseći glavni utjecaj tijekom iduće sezone preko Sjedinjenih Država, Kanade i Europe.
Prema svim podacima, Severe Weather Europe ističe da nas čeka snažna globalna promjena vremena 2026. godine. Analizirajući prijašnje godine u kojima je došlo do sličnog pomaka iz La Niñe u El Niño, zabilježen je nizak tlak iznad Sjeverne Amerike i Europe, što je dovelo hladniji zrak iz polarnih regija. Slično se očekuje i ove veljače, no na to će utjecati i stratosfersko zagrijavanje do kojega će doći početkom mjeseca. Oko 10. veljače moglo bi doći do rušenja polarnog vrtloga i dijeljenja jezgre. To bi potom moglo promijeniti tijek vremena u veljači i vjerojatno u ožujku, odnosno hladni polarni zrak mogao bi lakše pobjeći u Sjedinjene Države ili Europu. Hladniji trend ove će veljače najvjerojatnije zahvatiti cijeli istočni dio Sjedinjenih Država, a postoji i prošireno hladno područje preko sjevernih i središnjih dijelova Europe.
El Niño, koji će pojaviti tijekom ljeta, može znatno smanjiti šanse za jake uragane koji utječu na Sjedinjene Države. Ali najveći utjecaj na vrijeme obično je tijekom zimske sezone kada El Niño ima potpuno suprotan utjecaj od La Niñe. Zime El Niña bile su toplije od uobičajenog u Kanadi i dijelovima sjevernih Sjedinjenih Država. Istodobno, hladnije temperature tada prevladavaju nad zapadnim, južnim i istočnim Sjedinjenim Državama. Uz to, mijenjaju se i obrasci snježnih padalina. Naime, podaci pokazuju manje snijega u sjevernim Sjedinjenim Državama i na srednjem zapadu.
Europa, također, osjeća utjecaj El Niña zimi, ali mnogo manje izravno jer je dalje od glavne ENSO regije. No gledajući anomalije temperature za Europu, specifične godine pokazuju hladan zimski trend nad sjevernim dijelovima kontinenta koji se povremeno širi prema zapadnom i središnjem dijelu. Iako Europa obično nije pod izravnim utjecajem El Niña, može doživjeti promjene na globalnoj razini, što utječe na vremenske obrasce na sjevernoj hemisferi.
Svijet
Niz međunarodnih zrakoplovnih kompanija otkazalo letove prema odredištima na Bliskom istoku
Nekoliko velikih zrakoplovnih prijevoznika, uključujući Lufthansu, Air France, KLM Royal Dutch Airlines i Swiss, otkazalo je subotnje letove prema odredištima na Bliskom istoku, među kojima su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, prema informacijama o letovima objavljenima na internetskim stranicama zračnih luka, zbog straha od sukoba koji bi mogao uključivati Iran.
United Airways i Air Canada također su otkazali letove za Izrael, usred intenzivnih nagađanja da bi se mogao dogoditi američki napad usmjeren na Iran, piše i24news.
U četvrtak je američki predsjednik Donald Trump govorio o “armadi“ koja se kreće prema Iranu, dodavši da se nada kako je neće morati upotrijebiti, pritom ponovno upozorivši Teheran da ne ubija prosvjednike niti ponovno pokreće svoj nuklearni program.
Američki dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, navode da će nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača naoružanih navođenim projektilima stići na Bliski istok u nadolazećim danima. Jedan dužnosnik rekao je da se razmatra i raspoređivanje dodatnih sustava protuzračne obrane na Bliskom istoku, što bi moglo biti ključno za zaštitu američkih baza u regiji od mogućeg iranskog napada.
Ova raspoređivanja smatraju se širenjem opcija koje su Trumpu na raspolaganju – kako za bolju obranu američkih snaga diljem regije u trenutku pojačanih napetosti, tako i za eventualno poduzimanje dodatnih vojnih akcija nakon napada na iranska nuklearna postrojenja u lipnju, tijekom 12-dnevnog rata u kojem su iranska vojna i nuklearna postrojenja teško oštećena izraelskim napadima, prije nego što su Sjedinjene Američke Države bacile tzv. „bunker-buster“ bombe na postrojenje Fordow.
Svijet
KLIMATSKE PROMJENE / Ove europske zemlje doživjet će najžešće toplinske udare do kraja stoljeća
Kako se rekordi toplinskih valova u Europi ruše iz godine u godinu, zemlje diljem kontinenta posebno snažno osjećaju posljedice klimatskih promjena. Ipak, mediteranske zemlje, suprotno očekivanjima, nisu na vrhu ljestvice.
Primjerice, 2025. je bila treća najtoplija zabilježena godina u Europi, a ožujak je bio najtopliji mjesec ikad zabilježen na kontinentu, prenosi Euronews.
Prosječna temperatura dosegnula je 10,41 stupanj Celzija, što je 1,17 stupnjeva više u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020.
Nestanak blage europske klime
Istočni sjeverni Atlantik, područje Sjevernog mora, uključujući sjever Britanije i dijelove Skandinavije, jugozapadni Mediteran te krajnji zapad Rusije zabilježili su rekordno visoke temperature.
Francuska, Rusija i Rumunjska rangirane su kao europske zemlje koje će do 2100. biti najteže pogođene globalnim zagrijavanjem, prema nedavnim podacima tvrtke Reinders Corporation.
Istraživanje je također pokazalo da bi blaga europska klima mogla nestati do kraja stoljeća, jer će sve analizirane zemlje do 2100. redovito doživljavati toplinske valove s temperaturama višima od 36,80 stupnjeva Celzija.
Studija je analizirala podatke klimatskog modeliranja, učestalost toplinskih valova te prosječne i maksimalne temperature u europskim zemljama.
“To su mali, ali snažni pokazatelji koliko se brzo globalna klima mijenja”, rekao je Gerrit Jan Reinders, izvršni direktor i stručnjak za klimatske podatke u Reinders Corporationu. “Iste sile koje pokreću ove promjene već preoblikuju Europu, gdje će rastući temperaturni ekstremi testirati otpornost naše infrastrukture, javnozdravstvenih sustava i načina života.”
Francuska
Francuska je rangirana kao europska zemlja najizloženija toplinskim valovima, s očekivanih pet toplinskih valova godišnje u budućnosti i ukupno 115 kumulativnih dana ekstremne vrućine, prema podacima Reindersa.
Očekuje se da će ta zemlja do 2100. bilježiti prosječne temperature do 37 stupnjeva Celzija, pri čemu bi gotovo četiri mjeseca godišnje mogla provesti u uvjetima toplinskih valova.
Rusija
Rusija se suočava s drugom najintenzivnijom toplinskom transformacijom, s ukupnim toplinskim indeksom od 79,92.
Zemlja će doživljavati dva toplinska vala godišnje, s najvišom prosječnom temperaturom među europskim državama, od 37,99 stupnjeva Celzija, dok bi maksimalne temperature mogle dosezati i 39,71 stupanj.
Prema studiji, tradicionalno hladna klima Rusije do kraja stoljeća mogla bi postati gotovo neprepoznatljiva.
Istočna Europa
Istočna Europa pojavljuje se kao neočekivano novo žarište toplinskih valova, pri čemu Rumunjska zauzima treće, Moldavija četvrto, a Bugarska peto mjesto, ispred mediteranskih zemalja.
Rumunjska i Moldavija suočit će se s tri toplinska vala godišnje, u trajanju od ukupno 17 dana svaki, dok će Bugarska imati dva toplinska vala godišnje, ukupnog trajanja 14 dana.
Mediteranske zemlje
S pozitivnije strane, istraživanje je pokazalo da mediteranske zemlje pokazuju “iznenađujuću” otpornost, unatoč reputaciji tradicionalno vrućih destinacija.
Turska, Grčka i Italija zauzele su niža mjesta nego što se očekivalo, i to šesto, sedmo i deseto.
Turska će doživjeti jedan toplinski val godišnje, u trajanju od ukupno 13 dana, uz prosječnu temperaturu od 37,76 stupnjeva Celzija.
Grčka će, pak, imati najdulja pojedinačna razdoblja toplinskih valova, ukupno 20 dana, ali samo dva takva događaja godišnje, s prosječnom temperaturom od 36,92 stupnja.
Italija je rangirana najniže, sa samo jednim toplinskim valom godišnje, u trajanju od devet dana.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), toplinski stres vodeći je uzrok smrti povezanih s vremenskim uvjetima te može pogoršati postojeće bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, probleme mentalnog zdravlja i astmu, kao i povećati rizik od nesreća i širenja nekih zaraznih bolesti.






