Hrvatskim otocima 86 projekata za 150 milijuna eura.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković  u Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju  sudjelovao je  na svečanosti uručivanja Sporazuma o provedbi ITP-a za otoke i uručivanju Ugovora za program razvoja otoka 2024.

U okviru Kohezijske politike u Republici Hrvatskoj za financijsko razdoblje Europske unije 2021.-2027., Europska komisija je 2. prosinca 2022. odobrila Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. (ITP) koji uključuje korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za pravednu tranziciju. ITP je namijenjen rješavanju specifičnih problema i izazova hrvatskih otoka i kroz njegovu provedbu primjenjivat će se multi-tematski i multi-sektorski pristup otočnom razvoju u svih 7 obalno-otočnih županija.

Iz tog programa financirat će se 86 projektata sa 150 milijuna eura u 4 područja. Ministar Šime Erlić predstavio je ITP kao iskorak koji Hrvatska ima u odnosu na druge države EU, jer se njime dodjeljuju sredstva otočnim partnerskim vijećima koja će kroz svoje strategije razvoja definirati u što će se konkretno ulagati. Taj decentralizirani mehanizam je novost u financiranju otočnih projekata, a koji će se bazirati na 4 područja: očuvanje i održivo upravljanje na otocima s 42 milijuna eura, unapređenje poduzetničke infrastrukture s 48 milijuna eura, valorizacija kulturne baštine s 27 milijuna eura i podizanje energetske učinkovitosti s 33 milijuna eura.

Zadarskoj županiji danas je dodijeljeno 7 ugovora za 7 projekata, a od toga su 2 dodijeljena Gradu Zadru, odnosno otocima koji mu administrativno pripadaju. Jedan ugovor se odnosi na sanaciju i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta na otoku Ižu i vrijedan je 67 500 eura, a drugi na rekonstrukciju i uređenje nerazvrstanih cesta na Silbi u vrijednosti od 60 200 eura.

Gradonačelnik Branko Dukić ovom je prigodom naglasio: Posebno je vrijedan ovaj nacionalni Program razvitka otoka jer proračuni lokalnih uprava samostalno teško mogu u kratkom vremenu osigurati sredstva za sve one projekte komunalne i društvene infrastrukture koji su žurni i nužni za revitalizaciju naših otoka. Ovo je definitivno ciljani Vladin program, i pokazao se potpuno pogođen i uspješan. Ali to je tek jedna u nizu potpora usmjerenih ka razvitku otoka, a konkretan je u tom smislu zadarski primjer programa vodoopskrbe. Od Ugljana i Dugog otoka do Premude, Silbe i Oliba područje je s više od dvadeset otočnih naseljima koja broje od par stotina do maksimalno par tisuća stanovnika. Bez kišnice iz lokalnih cisterni i brodova vodonosaca, život u njima ne bi bio moguć.

Za kraj, premijer Andrej Plenković je obrazložio važnost ulaganja u otoke: Otoci donose jednu petinu prihoda od turizma u Hrvatskoj i zato kao Vlada moramo  voditi politiku koja pomaže i onima koji su najranjiviji i najslabiji, ali i onima koji su važni i koji generiraju i multipliciraju gospodarski razvoj Hrvatske, a otoci to zasigurno jesu.