Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavit će 13. ožujka javni poziv građanima za energetsku obnovu obiteljskih kuća koju će država sufinancirati s rekordnih 120 milijuna eura radi poticanja mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Pojedine će kuće moći maksimalno dobiti i preko 62.000 eura za planirane zahvate na ovojnici te sustavima grijanja.

Ako je kuća oštećena u potresu moguće je dobiti 80 posto prihvatljivih troškova investicije, uz uvjet da se prvo provede konstruktivna, a zatim i energetska obnova.

Vlasnici ili suvlasnici čije kuće nisu oštećene potresom mogu računati na 60-postotno sufinanciranje, istaknuo je direktor Fonda Luka Balen.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić ističe kako će energetski obnovljene zgrade biti 15 posto vrijednije nego prije obnove. “Hrvatska sve manje ovisna o energentima koji dolaze iz uvoza i sve više je samodostatna u energetskom smislu.”

Ministar gospodarstva Damir Habijan istaknuo je kako je javni poziv dokaz konzistentne politike Vlade usmjerene ka ostvarenju zelene tranzicije i cilja da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent.

Pozvao je građane da se prijave u što je većoj mjeri kako bi se sredstva od 120 milijuna eura što prije iskoristila. Pretpostavlja se da će taj novac biti dovoljan za energetsku obnovu do 10.000 obiteljskih kuća.

Podnošenje prijava počet će 13. ožujka kada će građani moći s internetskih stranica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost preuzeti prijavni obrazac i obrazac tehničkog proračuna. Prijave će se podnositi elektronički.

Fond je u proteklih 10 godina sufinancirao obnovu preko 25.000 obiteljskih kuća. Cilj programa je dodatno potaknuti primjenu mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. Na taj način smanjit će se i količina potrebne energije za zagrijavanje i hlađenje prostora, osigurati financijske uštede te povećati udobnost i kvaliteta boravka u kućama.

Na javni poziv Fonda mogu se prijaviti vlasnici ili suvlasnici obiteljskih kuća. Da bi njihova kuća bila prihvatljiva za sufinanciranje, više od 50 posto njene površine mora služiti za stanovanje te mora imati do 600 četvornih metara bruto podne površine ili maksimalno tri stambene jedinice. Vlasnici ili suvlasnici u toj kući moraju imati prebivalište, uredno vlasništvo i dokaz da je objekt u potpunosti legalan.

Bespovratna sredstva mogu se dobiti za mjere povećanja toplinske zaštite ovojnice koja uključuje bolju toplinsku izolaciju vanjskih zidova i krovova te zamjenu vanjske stolarije. Sredstva se mogu dobiti i za ugradnju dizalica topline, sunčanih toplinskih kolektora te kotlova na pelete.

Što se tiče ugradnje fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju njih će Fond, kao i u već ranijim javnim pozivima, sufinancirati s 50 posto sredstava. Oni koji se odluče ugraditi solarnu elektranu, a imaju ili namjeravaju kupiti električno vozilo, moći će dobiti sredstva i za kućnu punionicu.

Obiteljske kuće čija će se energetska obnova poticati, osim u slučaju kad se traži samo sufinanciranje fotonaponske elektrane, moraju biti energetski certificirane.

Preko 3000 fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama

Energetska učinkovitost podrazumijeva primjenu modernih sustava i proizvoda, koji smanjuju potrebu za energijom, odnosno čine da energija koju trošimo bude racionalno i optimalno iskorištena.

Programi koji najviše promoviraju energetsku učinkovitost su oni koji se provode u industriji, prometu i zgradarstvu, ujedno i najvećim sektorima potrošnje.

U Fondu kažu kako je građanima prva asocijacija na tu temu toplinska izolacija, troslojni prozori i fotonaponski kolektori, a razlog tome vide u desetogodišnjoj provedbi njihova programa koji je građane educirao o temi.

Za državu je, kažu, osobito važna dimenzija energetske obnove poticanje lokalne gospodarske aktivnosti jer program obuhvaća manje izvođače, certifikatore, projektante i niz drugih usluga povezanih s građevinom.

“Možemo računati i na veliki dio obrta koji se time bave, tako da bi se i obrtništvo trebalo vratiti na svoje stare puteve”, rekla je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

Istaknula je da jedna milijarda eura uložena u energetsku obnovu kroz deset godina i za vrijeme izgradnje povećava broj zaposlenih u Hrvatskoj za 30.

Ništa manje važna je i mogućnost dosezanja okolišnih ciljeva, odnosno ciljeva smanjenja potrošnje energije iz neobnovljivih izvora te povećanja energetske učinkovitosti.

U Fondu kažu kako je kućanstvima obično prvi motiv za obnovu mogućnost financiranja, a zatim i postizanje konkretnih financijskih ušteda, koje će u kontekstu porasta cijena energenata biti sve važnije.

Promjenom zakonodavnog okvira, građani osim toplinske izolacije i nove, troslojne stolarije, počeli su u kuće ugrađivati i sustave za korištenje obnovljivih izvora energije.

Fond je  samo u protekle tri godine isplatio sredstva za preko 3000 fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama, dok je veliki broj ugovora još u provedbi.

“Poticanje obnovljivih izvora energije potaknut će građane da uzmu energiju u svoje ruke, gotovo pa doslovno te da doista proizvode koliko je dovoljno za njihove potrebe. I ne samo to – ako se fotonaponima pridoda i elektrifikacija voznog parka, neovisnost o fluktuaciji cijena na tržištu energenata će biti još i veća”, poručuju iz Fonda.