Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) predstavio je rezultate nacionalnih ispita učenika četvrtog i osmog razreda u školskoj godini 2023./2024.

“Rezultati će pokazati svakom učeniku gdje je u odnosu na svaki predmet, a svakom učitelju gdje se on nalazi na razini škole. U školi će se moći napraviti vrlo suptilna analiza učenika četvrtih razreda koje uče različite učiteljice. Svaki učenik, učitelj i svaka škola dobit će povratnu informaciju. Naše škole su spremne to napraviti, NCVVO je spreman u svom dijelu to provesti. To je sad stvar našeg resornog ministarstva da odluči hoće li to primijeniti kao kriterij za upis u srednje škole”, rekao je Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a.

Krešimir Supanc, ravnatelj OŠ Jure Kaštelan u Zagrebu za N1 je komentirao što misli o provedbi nacionalnih ispita u osnovnim školama.

“Samo ispitivanje za sebe nema velikog smisla ako se ti rezultati neće koristiti da se rezultat poboljša. Sustav se treba malo bolje izbaždariti na temelju rezultata. Dobar i vrlo dobar u ovoj školi može značiti nedovoljan i dovoljan u drugoj školi ili obrnuto. Sustav još uvijek nije dovoljno izbalansiran i rezultate svega toga bismo trebali iskoristiti da se sustav poboljša i da ista ocjena vrijedi za isto znanje”, rekao je Supanc.

Navodi da u njihovoj školi ocjene koleriraju s rezultatima, no kaže kako zna da to nije tako u svim školama.

“Mislim da bi za upis u srednje škole trebalo uvesti kriterij znanja, a ne samo ocjena. Ako iz određenog područja u kurikulumu učenici na razini Hrvatske ne postižu dobre rezultate, onda treba vidjeti što s tim područjem, kako to poboljšati i je li ono učenicima uopće potrebno”, zaključio je.

Hrvatske šume u ponedjeljak su na početku protupožarne sezone najavile kampanju – „Nemar je prva iskra: Spriječi požar prije no što nastane“, ističu da je u 2023., zajedno s građanima, sačuvano 91 posto više šumske površine od prosjeka te pozivaju na brigu svih u ponašanju u prirodi.

Procjenjuju da bi se čak 90 posto požara moglo izbjeći kad bi ljudi više brinuli o svojem ponašanju u prirodi.

Cilj kampanje „Nemar je prva iskra: Spriječi požar prije no što nastane“ jest osvijestiti domaće i strane turiste o njihovoj ulozi u očuvanju prirode, imovine i ljudskih života od razornih učinaka vatre, ističu iz Hrvatskih šuma.

Hrvatske šume i ove su godine za građane pripremile brojne edukativne sadržaje na svojim digitalnim kanalima, kao i suradnju s influencerom Malim Vakulom.

Od sredine lipnja, pratitelji na društvenim mrežama Facebook i Instagram moći će osvojiti i nagrade za svoje zalaganje na promicanju kampanje u svojoj okolini.

“Budući da je 1. lipnja službeno započela sezona visokog rizika od požara, pozivam građane da i ove godine svaki opušak pokupe za sobom, staklo i otpad bace u smeće te uvijek ugase i zadnji plamen koji su upalili iz bilo kojeg razloga. Da bismo ljude dodatno motivirali, pripremili smo i interaktivan sadržaj“, najavio je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić.

U šumama 220 kamera raspoređenih na 110  lokacija

Iz HŠ ističu da je u 2023. godini, zajedno s građanima, sačuvano 91 posto više šumske površine od prosjeka.

“Kako bi se toj brojci približili i ove godine, osim digitalnih kanala, tu su i televizijski i radijski spotovi koji obuhvaćaju najčešće okidače ljetnih šumskih požara: odbačeni opušak, staklo i neugašeni plamen. Hrvatske šume obraćat će se i strancima, kao putem radija, tako i na trajektima i plažama”, dodaju iz HŠ-a.

Integrirana usluga videnadzora s detekcijom dima i vatre te simulatorom širenja požara samo su neki od alata Hrvatskih šuma koji pomažu pri zaštiti šuma cijele godine.

Ukupno se u šumama nalazi 220 kamera raspoređenih na 110  lokacija, kojima se upravlja iz nadzornih operativnih centara u svim priobalnim županijama, Ličko-senjskoj,  Karlovačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji,

Za protupožarnu prevenciju Hrvatske šume su lani uložile gotovo 13  milijuna eura, navodi se u priopćenju.

Od utorka cijena litre osnovnog benzinskog goriva na benzinskim postajama u Hrvatskoj iznosit će 1,47 eura, što je smanjenje od dva centa u odnosu na dosadašnju cijenu, dok cijena osnovnog dizela ostaje nepromijenjena na 1,38 eura po litri, odluka je Vlade na telefonskoj sjednici u ponedjeljak.

U sljedeća dva tjedna i cijena litre plavog dizela ostaje na dosadašnjih 0,84 eura po litri, dok UNP za spremnike poskupljuje pet centi po kilogramu, na 1,07 eura.

Cijena kilograma UNP-a za boce bit će 1,64 eura, također poskupljenje od pet centi, sukladno izmjeni Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata.

Da nema mjera Vlade te da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju na razini premija energetskih subjekata prije prve Uredbe, litra osnovnog benzinskog goriva stajala bi 1,59 eura, a osnovnog dizelskog 1,54 eura.

Plavi dizel bio bi 0,93 eura, a UNP za spremnike 1,32 eura po kilogramu. Na kraju, kilogram UNP-a za boce stajao bi 1,95 eura, izvijestili su iz Vlade.

Na današnjoj sjednici donesena je i Uredba o izmjeni Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju.

Vlada je, navodi se, izmjenama Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju tijekom 2022. godine u devet navrata snižavala visinu trošarine na bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo te u prosincu 2022. godine i na loživo ulje radi ublažavanja rasta maloprodajne cijene energenata, a od početka 2023. u trideset navrata.

S obzirom da i dalje postoje okolnosti koje utječu na povećanje cijena energenata te nastavno na snižavanja visine trošarine tijekom 2022. i 2023. godine, predloženom se izmjenom Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju, a radi sprečavanja njihovih negativnih utjecaja, smanjuju visine trošarine za najprodavanije energente bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo, za razdoblje od 4. lipnja do 17. lipnja 2024., i to za 56,31 eura na tisuću litara bezolovnog motornog benzina i 23,13 eura na tisuću litara dizelskog goriva odnosno 0,0563 eura po litri bezolovnog motornog benzina te 0,0231 eura po litri dizelskog goriva.