U drugom po redu predstavljanju u ciklusu „Srijedom u sridu“ u novom Studentskom domu svi zainteresirani sinoć su se mogli upoznati s izv. prof. dr. sc. Matom Paricom s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Profesor Parica priznati je arheolog, posebice u području podvodnih istraživanja, a posebno je jako u medijima odjeknuo pronalazak oko 7.000 godina stare ceste u podmorju Korčule. Tu su informaciju prenijeli svi relevantne svjetske arheološke publikacije, ali i mediji poput BBC-a,  CNN-a, Deutsche Welle, brojni američki, engleski, brazilski, tajvanski, slovenski, indijski, argentinski, njemački, poljski, afrički mediji…

Parica se na predstavljanju osvrnuo na ovo otkriće, kao i na brojna druga u kojima je sudjelovao prije ili nakon njega.

– To je medijima zanimljivo jer se radi o jednom trenutku od prije 7 tisuća godina koji je ostao netaknut. Tadašnji žitelji ovog područja napravili su naselje na umjetnoj otoku od hridi, povezali su ga cestom s obalom i to je funkcioniralo kao jedno obalno naselje, poput našeg Primoštena. Po tome je jedinstveno, iako ima nekih sličnih nalaza u Izraelu i po Mediteranu. Ne znamo još je li to bilo naselje u pravom smislu, trgovište, je li bilo sagrađeno u kultne ili religijske svrhe. Ono što vidimo je puno luksuznog materijala, privjesci, keramika, sječiva, strelice, sjekire, kaže Parica, ističući kako će prava istraživanja i analize tek uslijediti.

Objasnio je i najveće razlike između kopnene i podvodne arheologije. Za razliku od uobičajenog mišljenja, najmanji dio vremena otpada na rad pod morem.

– Najveća je razlika da smo na istraživanjima cijeli dan u pogonu i da sve mora funkcionirati da bismo mogli bilo što raditi. Kreće se ujutro, vuku se boce, mreže, pumpe, cijevi. Odlazi se na ulijevanje goriva, dolazi na teren i ako nešto od toga ne funkcionira ne može se roniti. Zatim slijedi samo ronjenje, u trajanju do dva sata, s maksimalno tri ronioca odjednom, zbog mamutskih sisaljki. I na kraju dana pisanje dokumentacije, dnevnika, uzimanje izjava od ronioca… To je procedura koja traje i zato se radi cijeli dan, opisao je Parica.

Od vremena kada se on počeo baviti arheologijom otvoreno je puno više arheoloških lokaliteta, zbog većih javnih gradnji koje moraju imati arheološka istraživanja, ali i činjenice da su najatraktivnije zone za gradnju u gradskim jezgrama, dalmatinskim mjestima u kojima redom imamo tragove postojanja čovjeka u davnim vremenima.

– Uvijek je važna priča koju lokacija može ispričati, da ljudi koji dođu izvana znaju da su došli vidjeti nešto važno. U našem turizmu stalno se govori o kulturnoj baštini, ali uvijek će se pokušati na neki lokalitet staviti benzinsku crpku ili shopping centar.

Parici i njegovom timu cilj je nastaviti istraživanja na lokalitetu Soline kod Korčule, ali i svake godine samo sondažno istražiti po jedan neolitički potopljeni lokalitet, da ga se datira i uzme materijal za 14C analizu radi točnog smještanja u vremensko razdoblje.