Hrvatska
“SPECIJALIZANTI NIŠTA NE DUGUJU” / Nela Sršen o javnom i privatnom: “Sve što se plaća izvan bolnice – izgubljen je novac!”
Hrvatska zadnjih desetak godina ima najveći odljev liječnika i medicinskog osoblja u zemljama EU-a. Najviše odlaze anesteziolozi, radiolozi, ginekolozi i pedijatri. Tko će nas liječiti u javnom i privatnom zdravstvenom sektoru, u Studiju 4 pitali smo Nelu Sršen, kirurginju i članicu tima za transplantacije jetre u Sveučilišnoj bolnici u Padovi.
Odgovarajući na pitanje prelazimo li olako preko odlaska naših liječnika u bogatije zemlje, Sršen je rekla da je “benifikacija medicinske radne snage vrlo konkretan sistem koji prelazi granice strategije.
– To je problem čak i u cijelome svijetu. Imala sam priliku vidjeti dokument, anketu Udruge mladih liječnika Europe, u kojoj su oni opisivali što su, još od osamdesetih, prošli tijekom specijalizacije. Ono što je konzistentno sve to vrijeme jest – preopterećenost. Mladi možda odlaze u bogatije zemlje, ali po toj anketi – i ondje specijalizanti imaju probleme, kazala je Nela Sršen.
Nije sve u visini plaće?
Na pitanje je li sve u visini plaće odgovorila je – “Apsolutno ne!”. Dodala je kako mladi specijalizanti u prvim godinama “gore od entuzijazma i iluzije da će nešto napraviti”. Svoj su posao, nakon mukotrpnog studiranja – izabrali, dodala je. A često se događa da rješava birokratske stvari i “pokriva rupe zbog nedostatka liječnika”.
– Iako bi po europskim smjernicama specijalizanti trebali raditi 48 sati tjedno – oni danas u tri dana odrade – 78 sati, kazala je te dodala kako se rado vraćaju na njezin odjel, iako je jedan od najzahtjevnijih.
Rast plaća mora pratiti rast inflacije
Uz podsjetnik da su njemački liječnici štrajkali jer im bruto plaće od 7,5 tisuća eura nisu dostatne za pokrivanje troškova života – kazala je kako rast plaća mora pratiti rast inflacije.
– Našla sam lijepo napisanu rečenicu specijalizanata koji su htjeli otići u druge zemlje: “Izljev mozgova, srce plače – džep prazan”. Nažalost, to je istina. U ovom trenutku u Italiji je situacija i kritičnija jer je vlada donijela zakon prema kojem se uskraćuje pet do 25 posto iznosa mirovine liječnicima koji će od 2024. ići u mirovinu, dodala je Sršen.
Naglasila je kako mladi ljudi, kad ih se pusti u salu, daju 10 puta više. I naravno, dodala je, da će težiti odlasku u druge zemlje, ako tamo imaju mogućnost realizirati sebe i usput zaraditi pet, šest puta više.
‘Specijalizanti toliko rade da nam nemaju što vraćati’
– Iznenadio me način na koji se formiraju mladi liječnici u Hrvatskoj. U Italiji postoji institucija pod okriljem ministarstva zdravstva, financija i Sveučilišta – koja je posvećena svim mladima u obrazovanju i specijalizacijama. Postoji nacionalni program, nacionalni ispit za ulazak u specijalizaciju koji se održava isti dan, u isto vrijeme, u cijeloj Italiji. Stvara se lista i po njoj prioriteti, objasnila je.
U slučaju da neki liječnik želi otići, to ne znači da on na bilo koji način mora sustavu nešto vratiti, dodala je.
Vrhunski opremljene klinike, a bez liječnika?
– Ako nastavimo ovim tempom odlazaka ne samo iz Hrvatske već i iz Europe, moglo bi se desiti da nam u vrhunski opremljenim klinikama neće biti nikoga da nam pruži adekvatnu uslugu. (…) Postoje ustanove opremljene najsuvremenim radiološkim aparatima, fantastičnim – gdje nedostaje inženjera i obučenog medicinskog osoblja, kazala je Nela Sršen.
Problematizirajući mogućnost da zahtjevne kirurške zahvate, transplantacije, operacije srca, zahvate na mozgu rade primjerice stručnjaci iz Nepala ili Indije za manju plaću, kazala je da je tu riječ o “psihološkom problemu”.
– Dati svoj život u ruke nekome tko dolazi iz treće zemlje gdje ne znamo kolika je razina obrazovanja – veliki je problem, ali moramo se suočavati s tim. U vrijeme COVID-a Italija je primila tisuće liječnika s Kube. Ogroman broj tih liječnika radi u bolnicama na jugu Italije, navela je.
Smatra da bi i ti liječnici, za godinu dvije, kad i njihovo nezadovoljstvo naraste, mogli početi štrajkati. A to vodi, naglasila je, opet do istog problema.
Grčka kao dobar primjer
Govoreći o problemu ‘vraćanja duga specijalizanata državi u kojoj su odškolovani’ napomenula je kako bi trebalo napraviti program na nacionalnoj razini i jedan nacionalni ispit. Kao dobar primjer navela je Grčku.
– Grčka se vrlo dobro dosjetila. Specijalizanti trebaju prije nego što polože liječnički ispit – odraditi godinu dana prakse i onda mogu ići dalje. Oni su šest godina na sveučilištu, ali ih šest mjeseci šalju u ruralne sredine ili na otoke gdje nedostaje liječnika, kazala je.
– Kad mladi specijalizant na trećoj godini shvati da on ne može rasti, jer mu se ne daje dovoljan prostor – kakve on obaveze ima prema ustanovi koja ga plaća? Sve one godine što je već odradio do treće godine – on je to itekako zaradio, ako ne i više, naglasila je Sršen.
Potvrdila je da su liste čekanja i prepuštanje dijela pacijenata privatnom sektoru – bolna točka i u Italiji.
‘Sve što se plaća izvan bolnice – izgubljen je novac za bolnicu’
– Prije nekoliko godina se događalo da pacijenti dolaze subotom ili nedjeljom u 9-10 sati navečer jer su radiologije bile otvorene, dakle cijeli vikend i cijelu noć. S tim da se plaćao neki dodatak liječnicima i medicinskom osoblju. To je bilo fantastično za bolnicu jer su se liste čekanja apsolutno poništile, a nije potrošen ogroman novac, navela je.
Naglasila je kako je “sve ono što se plaća izvan bolnice – izgubljen novac za bolnicu”.
– Ne može privatni liječnik raditi u bolnici do podne i nakon toga ići u svoju privatnu kliniku. Zašto tu svoju privatnu profesionalnu aktivnost ne radi u bolnici? Time bi zaradio liječnik, ali i bolnica, a troškovi se smanjuju, zaključila je Nela Sršen u razogovoru za Studio 4 HTV-a.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
