ZADAR / ŽUPANIJA
1. HRVATSKI BIJENALE UMJETNIČKOG STAKLA / Skupna izložba u Muzeju antičkog stakla u Zadru od 26. siječnja do 26. ožujka
U godini, u kojoj slavi 15 godina od otvorenja Muzej antičkog stakla u Zadru pokreće potpuno novu manifestaciju kao dar sebi, ali i svima koji vole staklo. Brojkom od više od pola milijuna posjetitelja u proteklih 15 godina, Muzej je pokazao da staklo u muzejskom konceptu, prvenstveno arheološkom, a tako i umjetničkom, nudi jednu novinu koja zanima javnost. Uz brojne izložbe antičkog stakla, ali i stakla kasnijih povijesnih razdoblja, Muzej je postao i mjesto susreta suvremenih umjetnika koji djeluju u mediju stakla. Vođeni željom da uz nove umjetničke koncepte i inspiracije, predstavljamo i nove tehnike u radu sa staklom kao umjetničkim medijem, predstavio se veliki broj i hrvatskih i stranih umjetnika u izložbenim dvoranama Muzeja. Protokom vremena te posredno boljim uvidom u hrvatsku umjetničku scenu, kroz brojne umjetničke suradnje i izložbe, ali i pozitivnom reakcijom publike na prezentaciju stakla kao umjetničkog medija, prirodno se razvila ideja o stavljanju fokusa na hrvatske umjetnike. S velikim ponosom i zadovoljstvom uz 15 godina rada Muzeja predstavljamo 1. hrvatski bijenale umjetničkog stakla i to pod okriljem institucije koja čuva zadarsko i hrvatsko antičko staklo staro preko 2000 godina, priopćeno je iz MAS-a.
Od ukupnog broja pristiglih prijava za 1. hrvatski bijenale umjetničkog stakla, za izložbu je selektiran čak 71 rad hrvatske suvremene umjetničke produkcije u staklu. Ova uistinu respektabilna količina radova pokazuje veliku želju umjetnika da predstave svoj rad u ovom umjetničkom mediju, ali pokazuje još nešto podjednako važno, želju Muzeja antičkog stakla da potakne, pomogne i unaprijedi tu umjetničku scenu. Upravo je ovo prvo izdanje zamišljeno kao revijalna skupna izložba, bez dodjele nagrada, u svrhu promocije i najave ove manifestacije, koja će već s drugim izdanjem 2026. godine donijeti isključivo nove radove u staklu.
Na ovoj velikoj skupnoj izložbi predstavljaju se tehničke mogućnosti izvedbe samog materijala uz bok originalnim konceptima umjetničkog djela. Uistinu su zastupljene brojne tehnike u radu sa staklom, i topla i hladna obrada stakla, hibridni radovi uz druge materijale, ali i neki konceptualni kojima je staklo na neki način promotor temeljne ideje. Uz izložbu je izdan i veliki katalog na 144 stranice u kojem su publicirani svi selektirani radovi, uz umjetničke izjave i životopise autora. Autorica idejnog koncepta i kataloga te kustosica izložbe je Jadranka Belevski, muzejska savjetnica dokumentaristica.
Bijenalna forma ove jedinstvene manifestacije bit će izvrstan okvir i poticaj hrvatskim umjetnicima za rad u ovom mediju i svojevrsna sigurnost za promociju novih radova. Ako pogledamo odaziv umjetnika na natječaj za 1. hrvatski bijenale umjetničkog stakla, može se sa sigurnošću reći da je ovo niša koju je trebalo popuniti i da ovaj pilot projekt ima svijetlu budućnost!
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





