Pojavila se nova varijanta koronavirusa – takozvani soj KP.2. I dalje se radi o podvarijanti omikrona, a u SAD-u je KP.2 već postao dominantan soj čija se zastupljenost među novozaraženima u zadnjih dva tjedna udvostručila.

CNN je o novom soju razgovarao s dr. Lenom Wen, liječnicom i izvanrednom profesoricom na Sveučilištu George Washington.

“Od početka Covida-19 raspravljamo o novim varijantama. Izvorni soj virusa je istisnut alfa varijantom. Onda smo imali Betu, zatim Deltu i onda Omicron. Jedan od razloga zašto novi soj istiskuje prethodno dominantne je taj što je jednako zarazan ili više. To znači da bi se KP.2 mogao vrlo lako širiti, što je nešto što smo vidjeli tijekom Covid-19: da je koronavirus iznimno zarazan i stoga ga je teško izbjeći. Dobra vijest je da se čini da KP.2 ne uzrokuje ozbiljniju bolest. Doista, broj hospitalizacija povezanih s Covidom-19 rekordno je nizak. I nema razloga vjerovati da bi postojeća cjepiva i tretmani prestali djelovati protiv njega”, rekla je Wen.

Kaže da većina ljudi koji se zaraze koronavirusom nikada neće znati koja varijanta uzrokuje njihove simptome.

“Simptomi infekcije Covid-19 uključuju curenje iz nosa, grlobolju, glavobolju, vrućicu, kašalj i bolove u tijelu. Neki ljudi mogu doživjeti teže simptome kao što je nedostatak zraka. Nijedan od ovih simptoma nije specifičan za KP.2, za koji do sada nije prijavljeno da je povezan s jedinstvenim simptomima koji ga razlikuju od drugih infekcija koronavirusom. Važno je upamtiti da kod mnogih pojedinaca simptome Covid-19 može biti teško razlikovati od drugih virusnih infekcija, poput gripe ili prehlade”, dodala je.

Kaže da bi postojeća cjepiva i dalje trebala djelovati i protiv novog soja, prenosi Novi list.

“Očekuje se da će zdravstveni dužnosnici na jesen preporučiti novu verziju cjepiva protiv Covid-19, koje će ciljati na nove varijante. Ako zdravstveni dužnosnici predviđaju da će KP.2 biti među ovim varijantama, jesenska cjepiva vjerojatno će biti još učinkovitija protiv KP.2”, rekla je zdravstvena stručnjakinja.

Kaže da se zaraženima koronavirusom i dalje preporučuje da ostanu kod kuće još najmanje 24 sata nakon što nestanu simptomi povišene temperature. Sljedećih pet dana trebali bi nastojati poduzeti dodatne mjere opreza poput nošenja maski i ograničavanja bliskog kontakta s drugima.

Studija provedena na 30.239 sudionika starijih od 45 godina koju je proveo američki znanstveni časopis Neurology potvrđuje štetnost ultraprocesuirane hrane i upozorava na povećan rizik od kognitivnih problema i moždanih udara.

Sve veći broj istraživanja povezuje ultraprerađenu hranu s povećanim rizikom od raznih bolesti, kao što su bolesti srca, dijabetes, rak crijeva i pretilost. Novo istraživanje Opće bolnice u Massachusettsu otkrilo je vezu između ultraprerađene hrane i zdravlja mozga, a studiju je prenio Newsweek.

Ona uključuje niz pakiranih grickalica, gaziranih pića, instant rezanaca, gotovih jela i većine proizvoda koji sadrže dugačak popis neprepoznatljivih sastojaka, konzervansa, emulgatora, zaslađivača i umjetnih aroma.

“Nekoliko neovisnih studija pokazalo je povezanost između ultraprerađene hrane i važnih zdravstvenih ishoda”, rekao je autor studije i profesor neurologije na Harvardu W. Taylor Kimberly za Newsweek.

“Naša studija pridonosi ovom radu pokazujući da je ona povezana s dva glavna čimbenika oštećene funkcije mozga – moždanog udara i kognitivnog oštećenja”, nastavio je. “Naša studija također pokazuje da je važno obratiti pozornost ne samo na to koju hranu jedemo, već i na to kako se ta hrana obrađuje prije nego što je pojedemo.”

Istraživanje, objavljeno u časopisu Neurology, ispitalo je podatke 30.239 sudionika starijih od 45 godina koji su praćeni tijekom prosječnog razdoblja od 11 godina. Sudionici su zamoljeni da ispune upitnike o tome što jedu i piju, iz čega je tim izračunao njihov prosječni dnevni unos ultraprerađene hrane.

Među tim sudionicima, 14.175 je ispitano zbog znakova kognitivnog pada, dok je 20.243 ispitano zbog moždanog udara. Nitko ni u jednoj skupini nije imao povijest kognitivnog pada ili moždanog udara prije početka razdoblja istraživanja. Do kraja studije, 768 sudionika je imalo dijagnosticiran kognitivni poremećaj, a 1108 ih je imalo moždani udar.

Nakon prilagodbe za dob, spol, visoki krvni tlak i druge poznate čimbenike rizika od demencije, tim je otkrio da je 10-postotno povećanje unosa ultraprerađene hrane povezano s 16 posto većim rizikom od kognitivnog oštećenja. Suprotno tome, jedenje neprerađene i minimalno prerađene hrane povezano je s 12 posto nižim rizikom od kognitivnog oštećenja.

Nakon što je tim prilagodio iste čimbenike rizika, rizik od moždanog udara bio je 8 posto veći među onima s većim unosom ultraprerađene hrane, dok je minimalno prerađena hrana bila povezana s 9 posto manjim rizikom od moždanog udara.

Iako ova studija nije istraživala uzročne učinke iza ovih povezanosti, Kimberly je rekao da trilijuni mikroba koji žive u našim crijevima i molekule koje proizvode vjerojatno igraju značajnu ulogu.

“Ono što nam je zanimljivo je da su neki metaboliti povezani s moždanim udarom i/ili kognitivnim oštećenjem povezani s određenim vrstama hrane i sintetizira ih crijevni mikrobiom. Stoga logično je da ultra-prerađena hrana također može utjecati na naš crijevni mikrobiom, što bi zauzvrat moglo utjecati na dugoročno zdravlje mozga.”

Kad je riječ o riziku od moždanog udara, ultraprerađena hrana može imati izravne i neizravne učinke.

“Naša studija daje razlog da budemo svjesni hrane koju jedemo”, rekao je. “Ne samo da bismo trebali težiti povećanju količine zdrave hrane, poput lisnatog povrća, orašastih plodova i proteina na bazi ribe, već bismo također trebali težiti smanjenju količine pretpakirane hrane te slatkih i slanih grickalica.”