Ministar zdravstva Vili Beroš u razgovoru za Hinu iznosi mjere koje očekuju bolnički sustav u idućoj godini, nakon prijenosa upravljačkih prava nad općim bolnicama sa županija na državu, kao i plan kako će smanjiti liste čekanja.

S prvim danom Nove godine država preuzima upravljanje općim bolnicama, to je reformska mjera koju ste najavili radi financijske održivosti i organizacijske reforme bolničkog sustava. Što slijedi?

Procedura i hodogram je vrlo jasan. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti prenose se osnivačka prava sa županije na državu, u roku od tri mjeseca imenovat ćemo nova upravna vijeća sa sedam članova u kojima će biti i predstavnici županija, kako bi oni i dalje sudjelovali u upravljanju bolnicom. Upravna vijeća će potom u roku od osam dana imenovati ravnatelje, uz suglasnost ministra. Do 1. srpnja bolnice trebaju izraditi nove statute, a prijenos prava, ali i obveza, definirat će se sporazumima između županija i države. U postizanju održivosti sustava važan je i financijski aspekt. Stoga će se opće bolnice implementirati u sustav državne riznice te će Ministarstvo financija u svakom trenutku imati uvid u njihove aktivnosti, što mislim da je dobra poluga u postizanju financijske održivosti. Valja napomenuti da će županije i dalje dobivati decentralizirana sredstva, no ona će biti umanjena za iznos koji se odnosi na bolnički sustav. Primjerice, ove godine imali smo 54 milijuna eura decentraliziranih sredstava, od kojih je 20 milijuna usmjereno u bolničku zaštitu, a ukupni iznos smo za iduću godinu dodatno povećali pa će po toj osnovi županije dobiti 43 milijuna eura.

Krapinsko-zagorska i Međimurska županija te Grad Zagreb protive se preuzimanju bolnica, zatražena je ocjena ustavnosti te odluke. Što očekujete?

Svatko tko misli da nije u adekvatnoj poziciji, odnosno da su mu prekršena ustavna prava ima pravo na to. U odnosu na postupke ocjene ustavnosti Vlada se očitovala Ustavnom sudu da oni nisu utemeljeni te je predložila da se ne prihvate. No, moramo pričekati odluku Ustavnog suda i kakva god ona bila, mi ćemo je poštivati.

Preduvjet za strukturalne i organizacijske promjene u bolnicama jest donošenje nove Mreže javne zdravstvene zaštite. Kada će biti usvojena i što će donijeti novoga?

Novom Mrežom, koju ćemo donijeti u prvom kvartalu 2024, omogućit će se reorganizacija bolničkih kapaciteta. U skladu s reformskim ciljevima smanjit ćemo broj akutnih kreveta tamo gdje je to opravdano te povećati kapacitete dnevnih bolnica i broj kreveta za palijativnu skrb i dugotrajno liječenje. Nije nam cilj da svaka bolnica radi sve specijalističke postupke već da nastavi pružati one koje u kontinuitetu obavlja kvalitetno i učinkovito. Ministarstvo je u suradnji s relevantnim dionicima, uključujući i predstavnike bolnica i osnivača, izradilo nacrt nove Mreže uzimajući u obzir niz kriterija, poput popunjenosti postelja i izvršenosti za 2019., 2022. i prvih šest mjeseci 2023., vrstu i broj djelatnosti u svakoj bolničkoj ustanovi, stanje ljudskih resursa, gravitaciju pacijenata prema županiji te geografski položaj bolnice u odnosu na regionalni centar. I to je temelj za donošenje nove Mreže.

Koji su kriteriji za smanjenje broja akutnih kreveta i spajanje odjela, možete li navesti neke primjere?

Na bolničkim odjelima s popunjenošću akutnih posteljnih kapaciteta na godišnjoj razini od 30 do 60 posto smanjit će se broj kreveta u skladu sa potrebama pacijenata. Odjele s popunjenosti preko 70 posto nećemo dirati, jer nam je cilj doseći popunjenost 80-85 posto. Tako ćemo, primjerice, broj akutnih kreveta smanjiti u KBC-u Rijeka za 10 posto, u varaždinskoj bolnici za 11 posto, a u vinkovačkoj bolnici za 12 posto. Primjerice, bilježi se kontinuiran pad popunjenosti postelja u djelatnosti oftalmologije i optometrije, otorinolaringologije, pedijatrije, ginekologije i opstetricije. S druge strane nedostaju kapaciteti za palijativno liječenje. Zato je plan povećati palijativne kapacitete, npr. u OB Bjelovar sa šest na 50, Koprivnici s pet na 30 a u OB Pula s pet na 15. Svemu tome će se pristupati na razini same ustanove i u skladu sa stvarnim potrebama sustava. Ne može se operirati karcinom crijeva ako se ne može osigurati optimalan nastavak liječenja maligne bolesti. Ali se mogu raditi druge operacije za koje postoji stručan kadar, odgovarajuća medicinska oprema i dovoljan broj slučajeva kako bi se zadržala kvaliteta zdravstvene zaštite i osigurali dobri ishodi liječenja. Uz to, bolnice ćemo regionalno povezati pa će i to biti dio rješenja.

Koliki je zdravstveni proračun za 2024, što je sa sanacijom dugova i hoće li rasti limiti bolnica?

Moram zahvaliti ministru financija Marku Primorcu, koji prepoznaje složenost zdravstvenog sustava i intenzivno sudjeluje u provedbi i osmišljavanju zajedničke financijske politike. Zdravstveni proračun za sljedeću godinu iznosi 7,1 milijardu eura, za 41 posto je veći nego 2022. godine te od ovogodišnjeg koji je iznosio 6,5 milijardi eura. Činjenica je da se porast dugova u zdravstvu smanjuje. Vlada je odgovornom fiskalnom politikom u zdravstvu u 2022. osigurala 467 milijuna eura a u 2023. godini 221 milijun eura, što je 50 posto manje nego 2022. To je pokazatelj da reformski učinci postizanja financijske održivosti postaju sve više vidljivi. Također, HZZO je racionalizirao trošak imunoterapije za oko 60 milijuna eura kroz smanjenje cijena tih lijekova, pa će bolnice za njih plaćati manje, a to bi trebalo utjecati na smanjene duga prema veledrogerijama kad su u pitanju skupi lijekovi. Ideja nam je također prijeći s limitnog plaćanja na plaćanje bolnicama po izvršenoj usluzi, odnosno kvaliteti i učinkovitosti rada, no za to je potreban određeni prijelazni rok. Time se posebno bavi ekonomska struka u okviru Ministarstva zdravstva.

Jedna od glavnih reformskih mjera od koje se puno očekuje je objedinjena javna nabava, što je tu napravljeno?

Obvezali smo se da ćemo do kraja godine objediniti 85 posto svih nabavnih procesa. Sada smo na više od 80 posto, ali ćemo do kraja godine sigurno ostvariti zadani cilj do 85 posto. Moje je mišljenje da bi, s obzirom na važnost i opseg nabave u zdravstvu, trebala postojati središnja državna agencija koja bi se bavila nabavom u zdravstvu. Sve to vodi prema standardiziranju usluga i smanjenju cijena nabave. U sljedećoj godini planiramo uštedu koja će doseći značajnih 5 posto od cjelokupne javne nabave u javnom zdravstvenom sustavu.

Duge liste čekanja najviše muče građane. Rekli ste da ćete do kraja godine smanjiti prosječno čekanje na dijagnostiku na 270 dana kao prvi korak.

Ostvarili smo ambiciozan plan, postigli smo prosječno čekanje od 270 dana za sve dijagnostičke postupke unutar bolničke zdravstvene zaštite. Naravno, to se ne odnosi na hitne slučajeve koji se rješavaju u kratkim rokovima i za koje smo uveli i onkološke uputnice. Vezano za dijagnostičke postupke za koje liječnik procijeni da pacijent može čekati, trenutno imamo 188.604 narudžbi, na koje se prosječno čeka 167 dana. U usporedbi s lipnjem, kada se čekalo 207 dana, bilježimo pad lista čekanja za 19 posto. Liste čekanja odgovornost su ravnatelja bolnice i ako netko ima listu čekanja preko 300 dana, odgovor zašto je to tako krije se u jednom od četiri faktora – broju uređaja, broju doktora, organizaciji rada i broju naručenih pacijenta. U slučaju nedostatka uređaja, ravnatelj mora upozoriti i Upravno vijeće i Ministarstvo i predložiti način rješavanja problema. To može biti zahtjev za nabavom opreme a kod ostalih faktora može drugačije organizirati rad, dodatno ugovoriti liječnike iz drugih bolnica ili domova zdravlja, odnosno povezati se drugim bolnicama u regiji. Ravnatelji bolnica moraju aktivno upravljati procesima lista čekanja. Financijski preduvjeti za to su riješeni, Vlada i Ministarstvo zdravstva pružili su sve poluge. Međutim, događaju se situacije da saznam da je u određenim bolnicama, i to prije samih ravnatelja, čekanje recimo za magnet abdomena 700 dana. Trideset ustanova je na svojim web stranicama objavilo transparentne liste čekanja, no 32 još nisu. Kao ministar imam odgovornost prema hrvatskoj javnosti, ali imaju odgovornost i ostali a ponajviše ravnatelji. Imam potrebu dodatno naglasiti da nas na smanjenje lista čekanja nije prisilila Europska komisija, kao što je nedavno bio naslov u novinama, ja sam kao ministar svjestan da je to veliki problem i želim ga riješiti. Stoga i u sljedećoj godini nastavljamo jednakim tempom smanjivanja listi čekanja. Jer naš glavni indikator je zdravlje naših pacijenata.

Hoće li i kada obiteljska medicina dobiti administratore koje traže radi administrativnog rasterećenja, da se mogu više posvetiti pacijentima, te što se poduzima po pitanju nedostatka kadrova u primarnoj zaštiti?

Cilj nam je administrativno rasteretiti liječnike i ja to apsolutno podržavam. Jačanje primarne zdravstvene zaštite jedan je od specifičnih ciljeva reforme. Pomaka ima ali ne dovoljno odnosno može bolje. Trenutno HZZO radi na tome i na dobrom je tragu uvođenjem e-HZZO aplikacije koja će uvelike pojednostaviti procese i olakšati rad. Osim toga, aktivno se radi na modelima uvođenja administrativne podrške u radu primarne zdravstvene zaštite, što bi išlo s novim modelom ugovaranja. U okviru izrade nove Mreže razmatramo i mogućnost određenog smanjenja standardnog broja osiguranika po jednom obiteljskom liječniku. Kada je riječ o kadrovima, doista želim da nam se nikada više ne dogodi da se specijalizacije ne raspisuju 10 godina. Stoga smo napravili sve što je moguće da izvučemo maksimalna sredstva iz europskih fondova za financiranje specijalizacija. Na razini primarne zaštite osigurali smo financiranje 922 specijalizacije iz ESF Fonda i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti te ESF+ fonda. Specijalizaciju je dosad započelo 660 specijalizanata, a neki su već i završili. Početkom iduće godine raspisat će se poziv za 243 specijalizacije doktora medicine i 35 specijalizacija za magistre farmacije koji će se financirati iz ESF+ fonda. Naravno, svoj dio morat će odraditi i lokalna samouprava da bi privukla liječnike u svoju sredinu.

Onkološki bolesnici još čekaju na provedbu Nacionalne strategije za borbu protiv raka koja je donesena 2021. a uključuje uspostavu nacionalne onkološke mreže, bazu podataka, bolju dostupnost terapije, praćenje ishoda liječenja. Što im poručujete?

Akcijski plan je pred donošenjem nakon duljeg procesa međuresornog usuglašavanja, a idući tjedan će na sjednici Vlade biti odluka o sklapanju ugovora o nabavi 21 linearnog akceleratora s obzirom na završenu javnu nabavu. Riječ je o dosad neviđenom ulaganju od 85 milijuna eura europskog novca za pet KBC-ova i zadarsku bolnicu kako bi se poboljšala dostupnost radiološke dijagnostike i terapije. S bolnicama su potpisani ugovori s krajnjim rokom za pripremu prostora za smještaj uređaja do kraja 2024. godine kako bi se uređaji u ugovorenom roku mogli staviti u pogon. Nabavlja se i druga oprema, a sredstava su osigurana i za izgradnju osam tzv. bunkera u kojima će uređaji biti smješteni. Za izradu softwarea za onkološku bazu podataka u tijeku je žalbeni postupak u sklopu nabavnog procesa, na što ne možemo utjecati i čekamo ishod, ali Ministarstvo je napravilo sve potrebno. Jedan od pozitivnih primjera izvrsnosti hrvatske medicine je zasigurno Klinika za tumore u kojoj smo prošlog tjedna predstavili nove iskorake u organizaciji bolničkih procesa u smislu eliminiranja lista čekanja, primjerice na operacije tumora dojke, kolorektalnog karcinoma i drugih malignih tvorevina. Mi to prepoznajemo te će bolnica dobiti dodatnu opremu i idemo u njezinu dogradnju, što je pravi smjer prema stvaranju jednog od nekoliko centara izvrsnosti koji će grupirati onkološke pacijente i pružati im najveća dostignuća medicine u tom području. Radi uspješnog liječenja onkoloških bolesnika više ulažemo u preventivu. Uvodimo nove modele pružanja preventivnih usluga, čime država i zdravstveni sustav aktivno brine i pruža jednake mogućnosti brige o zdravlju samih građana. Preventivom želimo očuvati zdravlje i što ranije prepoznati razvoj bolesti jer su i time ishodi liječenja značajno bolji.