Connect with us

Hrvatska

SVE MANJE DJECE U HRVATSKOJ / Objavljeno koliko ih je rođeno lani

Objavljeno

-

Unsplash

Lani je u Hrvatskoj rođeno nešto manje od 34.000 djece među kojima je bilo više dječaka nego djevojčica te 1120 blizanaca, a najviše ih je došlo na svijet u ljeto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku u povodu Svjetskog dana djece, 20. studenoga.

Od 33.883 djece koliko je rođeno prošle godine bilo je nešto više dječaka (50,9 posto) nego djevojčica (49,1 posto). Najviše djece rođeno je u srpnju (3063), a najmanje u travnju (2533).

Trideset i jedno dijete bile su trojke ili je u istom porođaju rođeno više djece.

Stopa nataliteta, koja se definira kao broj živorođenih na 1000 stanovnika, bila je 8,8. Na razini države broj se živorođene djece iz godine u godinu smanjuje, napominje DZS.

Gotovo sva djeca, 99,9 posto njih, rođena su u zdravstvenoj ustanovi.

Tri četvrtine djece rođeno je u braku, a izvanbračno bilo je 24,8 posto djece.

Prema Popisu, u Hrvatskoj su u 2021. ukupno bile 394.134 obitelji koje su imale barem jedno dijete mlađe od 18 godina. Od toga je gotovo polovica obitelji imalo jedno dijete mlađe od 18 godina, dok je 10.758 obitelji imalo četiri ili više djece mlađih od 18.

Udio osoba mlađih od 18 godina bio je 17 posto

Prema procjeni stanovništva sredinom 2022. udio djece tj. osoba mlađih od 18 godina starosti u Hrvatskoj je bio 17,3 posto.

U predškolskom odgoju je na početku pedagoške godine 2022./2023. sudjelovalo 147.888 djece. Na raspolaganju su im bila 1583 dječja vrtića, od kojih je 1195 bilo državnih, 330 privatnih, a 58 vjerskih, te 144 osnovnih škola, igraonica u knjižnici ili drugih ustanova ili udruga u kojima se odvija predškolski odgoj.

Prema dobi, 22 posto djece bilo je staro do tri godine, 37,4 posto bilo je u dobi od tri do pet godina, dok je najveći udio djece (40,6 posto) bio u dobi od pet do sedam ili više godina.

Redoviti program pohađala su 135.252 djeteta, u programu predškole bilo je 8487 djece, dok je 4149 djece pohađalo kraći program.

Na početku prošle školske godine ukupno je bilo 2065 osnovnih škola, koje je pohađalo 305.602 učenice i učenika te je bilo 31.153 učitelja u ekvivalentu pune zaposlenosti.

Na početku prošle školske godine ukupno su radile 743 srednje škole, koje je pohađalo 147.126 učenica i učenika. U srednjim školama radilo je 19.152 nastavnika.

U sezoni 2021./2022. u kazalištima je odigrano ukupno 5205 predstava za djecu i lutkarskih predstava, koje je uživo pogledalo gotovo pola milijuna posjetitelja.

Udio mlađih od 18 godina u broju korisnika narodnih knjižnica u 2022. iznosio je 42 posto. Ujedno je u ukupnim posjetima knjižničnim i radionicama čak 65 posto polaznika bilo mlađe od 18 godina.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu