U Velikoj dvorani Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru predstavljena je knjiga “Navigli adriatici fra le due sponde nel Settecento” (Jadransko brodovlje između dvije obale u 18. stoljeću) autorice doc. dr. sc. Zrinke Podhraški Čizmek. Riječ je o izuzetno vrijednom djelu koje prikazuje sve vrste i glavne karakteristike brodova koji se spominju u prva tri sveska Hrvatskih pomorskih regesta, odnosno oko 16.000 dokumenata koji se odnose na jedrenjake koji su plovili Jadranom i Mediteranom u 18. stoljeću. Studija prikazuje 18.536 spomena plovila klasificiranih u 79 različitih naziva koji se uspoređuju s obzirom na njihovu etimologiju i razna obilježja poput nosivosti, jedrilja i namjene.

– Prvi koraci u nastajanju knjige nastali su u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, kada je povjesničar Nikola Čolak krenuo u istraživanje pomorske povijesti. Zadar je bio važna sastavnica istraživanja pomorske povijesti, budući da je u njemu zalaganjem Čolaka, Vjekoslava Maštrovića i drugih pripremljen Pomorski zbornik tadašnje JAZU. Međutim Čolak nije bio podoban, neko vrijeme proveo je na robiji a onda je 1966. emigrirao u Italiju, gdje je na raspolaganju imao puno dokumenata o našoj pomorskoj povijesti, najviše u Italiji. Pripremio je veliki broj tzv. regesta, sažetaka dokumenata u arhivima, koji su ključni za daljnja istraživanja, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić.

Povijesni okvir razdoblja kojim se knjiga bavi dao je prof. dr. sc. Milorad Pavić, koji je istaknuo kako se radi o vremenu kada Venecija gubi utjecaj na Mediteranu te se sve više orijentira na Jadran. Tijekom 18. stoljeća nastaju brojni centri pomorskog prometa mimo Venecije i Dubrovnika, o čemu svjedoči činjenica da su početkom stoljeća u Malom Lošinju bilo stotinjak jedrenjaka, da bi na kraju bilo 105 jedrenjaka duge plovidbe.

 Analiza autorice pokazuje kako su vlasnici brodova radije koristili manje brodove (nosivosti do 300 tona), dobrih maritimnih svojstava, a čiji je brz utovar i istovar išao u prilog ubrzanu ritmu toga stoljeća. Brodovi koji se najčešće spominju su trabakul, a zatim tartana, pelig, pulaka, marsilijana, filjuga, barca, keč  i bracera. Čak 70 posto odnosilo se na plovila srednje i manje nosivosti (do 300 tona), dok se 20, posto sveukupnoga prometa, izvanjadranskog, mediteranskog (prema Jonskim otocima i dalje) te prema sjevernim morima, odnosio na brodove veće nosivosti, među kojima su nave i vašeli te fregaduni.

Komparativnom analizom njihovih karakteristika i posebnosti pokazano je da je između luka istočne i zapadne obale Jadrana u osamnaestom stoljeću postojala intenzivna dnevna trgovina čija je glavna značajka bila nevjerojatna dinamičnost maloga i srednjeg poduzetništva koje se uspjelo etablirati kako u pomorskoj trgovini, tako i u brodogradnji, ostavivši golem utjecaj na obje jadranske obale.

– Knjiga je nastala na analizi 16 tisuća dokumenata, iz kojih sam izvukla 77 vrsta brodova. Među njima je možda nekoliko brodova za koje se koriste drugačiji nazivi, ali ima i onih za koji se može naći samo jedno ime iako se radi o potpuno različitim plovilima, npr. tartanama.  Za neke brodove znanstvenici od Genove do Krete koje sam kontaktirala ne znaju koji su. Ovi arhivski regesti su nevjerojatno bogato svjedočanstvo povijesti, ali i svađa, pregovora, života naših ljudi prije 350 godina. Htjela bih da ova knjiga bude poticaj znanstvenicima za daljnje istraživanje, a javnosti prilika da vide bogatstvo  materijalne i nematerijalne baštini koje imamo, istaknula je autorica knjige, inače i unuka na početku spomenutog Nikole Čolaka.

Drugi odvojak knjige je velika izložba koja će biti postavljena na obje obale Jadrana, od Pesara do Atene, a zadnja stanica će biti Sveučilište u Zadru, gdje će ostati u stalnom postavu.