ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Budući nastavnici letenja boravili u stručnom posjetu Sveučilištu u Zadru
Polaznici Specijalizacije za vojne nastavnike letenja Sveučilištu boravili su u stručnom posjetu Sveučilištu u Zadru. Ovaj program rezultat je dugogodišnje suradnje 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane sa Sveučilištem u Zadru, čijim završetkom polaznici stječu zvanje nastavnika letenja.
Program posjeta obuhvatio je razgledavanje rekonstruirane sveučilišne zgrade SEP (nekadašnja Tehnička škola), prigodne izložbe „Škola za umjetnost i obrt financirana sredstvima donacije Pasqualea Bakmaza: od izgradnje 1910. do obnove 2023.“, slušanju predavanja i razgledanja nautičkog i brodostrojarskog Transas simulatora pri Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru.
Kroz izložbu su ih proveli Edi Modrinić (Državni arhiv u Zadru) i Tamara Glušić (Centar za projekte, znanost i transfer tehnologija Sveučilišta u Zadru). E. Modrinić je iznio detalje o povijesti zgrade za čiju je gradnju zaslužan umješni trgovac Pasquale Paško Bakmaz, koji je za tu namjenu oporučno ostavio 50.000 forinti, a istodobno je donirao financijska sredstva za nadogradnju zvonika katedrale Svete Stošije i za zadarsko sirotište te oprostio dio dugovanja dužnicima… Na izložbi je prikazan proces rušenja bedema koji su stajali i na ovom mjestu, čime se otvorio prostor za gradnju nekih značajnih objekata. Za život je poticao školovanje obrtnika, jer se grad počeo ubrzano gospodarski razvijati, s tvornicama likera, užadi, sapuna, tjestenine… za što su mu trebali kvalificirani kadrovi.
Prof. dr. sc. Josip Faričić budućim nastavnicima letenja održao je predavanje „Vojno-geografsko značenje Zadra kroz prošlost“, upoznavajući ih s povijesnim mijenama vrednovanja njegovoga strateškog geografskog položaja.
– Geografski položaj je prostorno i vremenski promjenjiva kategorija. Neki elementi koji ga definiraju, poput reljefa su relativno stabilni, iako se i tu mogu dogoditi transformacije budući da neke planine nisu gotovo nepremostive prepreke kao što su bile nekada. Važni su i demografski resursi, odnosno biološka i ekonomska vitalnost pojedinog prostora te njegov odnos prema širem području s obzirom na političko-geografske mijene granica, državnih sustava i savezništava što definira oblikovanje doktrine, dubinu ratišta i varijabilnost u važnosti nekog grada ili drugog geografskog objekta od strateške do taktičke i operativne razine. Zadar je dobar primjer kontinuirane važnosti ključne točke na istočnoj obali Jadrana, o čemu svjedoče brojni ratovi, a posljedično i brojna razaranja toga hrvatskog grada.
Zadar je kroz povijest funkcionirao kao dio pomorsko-geografskog sustava Sredozemlja. Politolog Nicholas Spykman Sredozemlje je označio važnim dijelom tzv. Rimlanda, jer se bez mora ne može iskoristiti potencijal neke sile. To se vidjelo s Rusijom, koja je stoljećima nastojala izbiti na toplo more, što joj je uspjelo kada je carica Katarina zadobila posjede na Crnom moru.
– Jadran je tisućljećima funkcionirao kao medij komunikacije a s time i različitih interakcija, koje su nekada bile mirne, a nekada turbulentne s odrazom na razmjenu roba, ideja, i tehnologija. Stoljećima su stvarane poveznice obalnih hrvatskih gradova s prekomorskima i zaobalnima, dok je u zadnje vrijeme bitno povezivanje tih urbanih središta sa Zagrebom, koji je u globalnim razmjerima primorski grad, rekao je Faričić, dodajući kako je zadarska regija stoljećima ključna hrvatska karika, između ostalog zbog pozicioniranja na sredini hrvatske obale te komunikaciji sa zaobaljem koja je funkcionirala još od rimskih vremena (npr. Via Magna).
Stareška važnost Zadra zrcali se na starim kartama, počevši od Tabulae Peuntigeriane, izvorno nastale u 4. stoljeću, preko portulanskih karata od 13. stoljeća, do prikaza iz ranoga novog vijeka. Poseban naglasak rektor Faričić stavio je na položaj Zadra između dvaju svjetskih ratova, stradanja u Drugom svjetskom ratu kao i na razdoblje nakon Drugog svjetskog rata kada je s obzirom na brojne vojarne funkcionirao kao snažno vojno uporište (obuhvaćajući i obližnju zrakoplovnu bazu) te njegovu ulogu u obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu.
Doc. dr. sc. Vedrana Glavaš s Odjela za arheologiju održala je predavanje „Zračna arheologija: metode i primjena“, dok ih je na Odjelu za geografiju izv. prof. dr. sc. Ante Šiljeg sa suradnicima upoznao sa sustavima besposadnih letjelica i njihovoj ulozi u istraživanjima prostora. Program posjete završio je zajedničkim ručkom u novom Studentskom domu.
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




