ZADAR / ŽUPANIJA
PONOSNI U AGRRA-i / Zadarsko-splitsko-dubrovački GECO2 – najbolji EU projekt doprinosa znanosti i inovacijama!
Hrvatski projektni konzorcij sastavljen od Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA, Dubrovačko-neretvanske županije i Javne ustanove Rera SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije u suradnji s talijanskom Regionalnom agencijom za prevenciju, okoliš i energiju Emilia Romagna (ARPEAE) proveo je projekt Green Economy – GECO2 u sklopu programa INTERREG V-A CBC Italija-Hrvatska 2014. – 2020. u području Sigurnosti i otpornosti. Projekt se provodio od 01.01.2019. do 31.05.2022.
Program je imao za cilj uvesti inovativne mjere za praćenje i nadoknađivanje emisija CO2 kroz učinkovitu prekograničnu suradnju u nacionalnu provedbu. Izravno je uključivao poljoprivredni sektor, potičući ga na usvajanje održivih poljoprivrednih praksi i povezivanje s industrijskim i uslužnim tvrtkama kako bi se osigurao početak dobrovoljnog tržišta ugljičnih kredita, uz dobitke i s ekonomskog i ekološkog stajališta. Ukupna vrijednost projekta bila je 273.264 eura, iznos isplaćenih bespovratnih sredstava 232.275 eura, a vlastita 40.989 eura.
Razvojna agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA prijavila je projekt na ovogodišnji poziv Jutarnjeg lista, portala Župan.hr i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za najbolje županijske EU projekte. Na poziv je pristiglo 59 prijava, a u konkurenciju za nagrade u četiri kategorije ušlo je 39 projekata. Projekt je proglašen najbolji EU projektom u kategoriji Doprinos znanosti i inovacijama. Ovo je druga nagrada koju je projekt osvojio. Prva mu je dodijeljena kao najbolje iskomuniciranom projektu u sklopu programa INTERREG V-A CBC Italija-Hrvatska 2014. – 2020.
„Ovim smo projektom željeli pozitivno utjecati na našu poljoprivredu, okolišne politike, ali i na samo gospodarstvo. Provedba projekta direktno je vezana na ciljeve Europske unije opisane u Zelenom planu – emisiju stakleničkih plinova i klimatske promjene. Razvili smo inovativnu metodu i alate kako bi apsorpcijom CO2 u sektoru poljoprivrede utjecali na bolje okolišne politike te na čišći i zdraviji okoliš i u tome smo uspjeli. To potvrđuju i dobivene nagrade na koje smo iznimno ponosni iz kojeg razloga ovim putem želim pohvaliti stručnost naših djelatnika zaslužnih za ovaj rezultat.“, rekao je Ivica Pintur, ravnatelj Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA).
„Kroz projekt smo uspostavili kontakt za 350 tvrtki, obuhvaćeno je 160 odabranih farmi, 208 eksperimentalnih polja, ukupno 1484 hektara, ukupna vrijednost sekvestriranog CO2e u tonama bila je 4.726, održana su 42 seminara i treninga vezanih za teme projekta u kojima su sudjelovali osoblje, vanjski stručnjaci partnera, poljoprivrednici, tvrtke industrijskih i uslužnih sektora, javna administracija i javnost“, naglasila je zamjenica ravnatelja AGRRA-e Ivana Dević.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji za pilot područje odabrana je dolina Neretve, odnosno 24 poljoprivrednika koji su se dobrovoljno uključili u realizaciju projekta. Tijekom trajanja pilot aktivnosti provodila su se istraživanja sekvestracije ugljika u tlo na ukupno 39 hektara poljoprivrednog zemljišta. Istraživanja su pokazala da je primjena novih poljoprivrednih praksi dovela do zarobljavanja 75 tona CO2, što u konačnici predstavlja 75 kredita za tržišni plasman.
Kreirane su Znanstvene smjernice s protokolima uzgajanja i zajedničkom metodologijom evaluacije i vrednovanja uskladištenog CO2 u tlu, kreiran je logo “CO2 free” za kupce ugljičnih kredita prikupljenih od poljoprivrednika, tj. emitere poput industrijskih i uslužnih tvrtki, kreiran je Regionalni opservatorij za klimatske promjene koji objedinjuje podatke koji se tiču otpornosti, emisija i pohrane stakleničkih plinova.
Uključenim tvrtkama u projekt dodijeljen je “CO2 free” logo kao dokaz sudjelovanja u smanjenju emisija stakleničkih plinova, podaci o emisijama stakleničkih plinova uneseni su u kreiranu digitalnu bazu podataka, “Market Platform” i izrađene su “Smjernice za razvoj zelene poljoprivrede i dobrovoljnog tržišta ugljika temeljenog na poljoprivredi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji”.
Daljnjim razvojem aktivnosti vezanim za ostvarene ciljeve Projekta, njegovi glavni akteri – Upravna tijela županije, poljoprivrednici i uključeni (a i ostali zainteresirani) poduzetnici, u mogućnosti su unaprijediti gospodarski i okolišni učinak poljoprivredne proizvodnje, približiti poduzetništvo vrijednostima i ciljevima Europskog zelenog plana te predstaviti Županiju i lokalnu zajednicu kao odgovorno društvo koje dijeli europske vrijednosti održivosti, što za posredni učinak postiže i efekt prelijevanja u ostale gospodarske sektore. „Služeći kao pozitivan primjer, Županija i njezina zajednica će tako inspirirati i ostatak teritorija Republike Hrvatske te kombinacijom stručnosti, posvećenosti i suradnje otvoriti vrata mogućnostima razvoja gospodarskog, društvenog i okolišnog aspekta održivosti“, ističe Dević.
GECO2 usmjerit će industriju i potrošače prema novim mogućnostima zelenog tržišta te pomoći lokalnoj upravi da poboljša strategije za borbu protiv klimatskih promjena.
Inovativna ideja GECO 2 projekta je povezati ove hitne mjere sa stvaranjem, na prekograničnoj i međunarodnoj razini, dobrovoljnog ugljičnog tržišta, sposobnog da okolišne mjere budu održive i u ekonomskog pogledu.
Partneri na projektu su:
- Internacionalni Centar za napredne Mediteranske agronomske studije – Mediteranski agronomski studij Bari (IT)
- Regija Molise (IT)
- Regija Marche (IT)
- Legacoop Romagna (IT)
- Dubrovačko-neretvanska županija (HR)
- Javna ustanova Rera S.D. za koordinaciju i razvoj SDŽ
- Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (HR)
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






