Nakon ne samo iznadprosječnog toplog rujna, nego ponegdje čak i rekordno toplog, prognoze za listopad govore da nas toplije vrijeme čeka i prema zimi, a ni u studenom vjerojatno neće biti velike studeni.

Analiza srednje temperature zraka na meteorološkim postajama DHMZ-a od 1. siječnja do 30. rujna također upućuje na zaključak kako živimo u još jednoj u nizu iznadprosječno toplih godina, piše HRT.

Dosadašnji dio godine ponegdje nije samo specifičan po temperaturi zraka. Na postaji DHMZ-a Zagreb Maksimir, primjerice, ukupna količina oborine je 2. najveća od 1949. godine, od kada postoje mjerenja na toj postaji.

Kratkoročne i srednjoročne prognoze za početak listopada upućuju na nastavak “rujanskog” vremena i sljedećih tjedan dana. A prema dugoročnijoj prognozi za sljedeća 4 tjedna – prilično je mala vjerojatnost da će neki od tjedana biti hladniji od prosječnoga, drugim riječima, mala je vjerojatnost dugotrajnije hladnoće ili duljeg razdoblja temperature zraka niže od uobičajene za listopad.

Također je u prva 2 listopadska tjedna mala vjerojatnost znatnije količine oborine ili drugim riječima – do sredine listopada kiša će vjerojatno i dalje biti razmjerno rijetka i ne obilna ili će čak mjestimice i izostati – velika je vjerojatnost nastavka razmjerno suhog razdoblja. U drugom dijelu listopada povećava se vjerojatnost za ukupne tjedne količine oborine oko prosječnih pa i veće, osobito na Jadranu i područjima uz njega.

Pouzdanost dugoročnih prognoza za studeni je manja nego za listopad, ali je možda nekima ipak zanimljivo spomenuti kako su prognoze postojane te i dalje upućuju na povećanu vjerojatnost još jednog iznadprosječno toplog mjeseca, što znači da ni u studenom ne bi trebalo biti velike studeni, odnosno dugotrajnog razdoblja hladnoće neuobičajene za posljednji jesenski mjesec.

Pritom će ukupna količina oborine u studenome, ostvare li se trenutačno najvjerojatnije, ali ne i odviše pouzdane prognoze – u većini Hrvatske biti oko prosjeka pa i veća?!

Prognoze za zimu, odnosno razdoblje prosinac – siječanj – veljača – daju povećanu vjerojatnost za srednju sezonsku temperaturu zraka oko prosječne, većinom i malu višu. Drugim riječima, zima će vjerojatno biti primjerenija prosječnoj zimi, nego što će jesen biti oko prosječne jeseni. Pritom je povećana vjerojatnost ukupne sezonske količine oborine u većini Hrvatske barem malo veće od prosječne.

Ako se to ostvari – temperatura oko prosječne i višak oborine – povećava se “nada” mnogih i za snijeg. I to manje u prosincu, a više u veljači i posebice siječnju.

Naravno, ne treba zaboraviti kako je riječ o dugoročnim prognozama koje imaju i još dugo će imati puno nedostataka.