Hrvatska
Geofizičar otkrio koliko je posto šansa da nas opet pogodi super-ćelijska oluja
Gost Dnevnika bio je geofizičar i profesor na zagrebačkom PMF-u Branko Grisogono koji je komentirao sve veće vremenske ekstreme.
Na pitanje možemo li krajem ovog tjedna računati i na kraj toplinskih udara, Grisogono kaže da ovo najvjerojatnije i je kraj toplinskih udara te da bi isti trebao trajati još do nedjelje u nekim popodnevni satima. “Mi ćemo godine imati nekoliko duljih toplih vremena. i očekuje da se će kraj godine biti za 1,5 topliji od prosjeka zadnjih 30 godina, a da ne spominjem zadnjih 100 godina”, rekao je.
“Ušli smo u zadnjih 100-tinjak godina u novu geološku epohu, a to je antropocen, priznali mi to ili ne. Čovjek toliko utječe na vrijeme da standardna ljeta višu nisu standardna i sve sezone se mijenjanju. Tu je utjecaj čovjeka od na 99 posto vjerojatnosti. Ljeta na koja smo navikli kao djeca nestaju, sve je više topline u klimatskom sustavu. Toplinska energija je proporcionalna s potencijalnom energijom i ona se pretvara u kinetičku i to su ti žestoki tipovi vjetra i oluje jer priroda traži svoju ravnotežu koju ne može naći jer je pomaknuta iz nje”, dodao je.
O novim mogućim superćelijskim olujama poput one u srpnju, kaže da se to vjerojatno neće dogoditi. “Vjerojatnost za to je manja od 1 posto. Doći će do zahlađenja, nagle promjene temperature i velikih oborina. Ja sam u svom životu doživio 6 superćelijskih oluja, ali uglavnom u SAD-u. To je poseban fenomen koji odnosi 5-6 žrtava”, objasnio je.
Dodao je da se El Nino pojavljuje svake 2-3 godine, ali da se polako pojačava. “Zahvaljujući njemu ovo će biti najtoplija godina. Za očekivati je da će i ostatak godine biti najtoplija godina od mjerenja”, kazao je Grisogono.
Kaže da negatore klimatskih promjena, odnosno skeptike, treba podijeliti u dvije skupine. “Jedna su stručnjaci koji su kompetentniji i njih ima manje od 2-3 posto i oni su važni jer nam mogu pomoći kako popraviti modele. Za druge, laike, samo neka malo pogledaju podatke i neka ne koče politike za prilagodbe klimatskim promjenama i njihovo istraživanje i da nam pomognu u odgoju mladih generacija kako se nositi s time”, rekao je.
“Postoji niz mjera koje svake pojedinac može učiniti, a to je koliko energije trošimo, kako se ponašamo prema otpadu, kako putujemo, kako osvjetljavamo površine jer su one time još toplije”, objasnio je.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




