Hrvatska
Oko 60 posto stambenih zgrada u Hrvatskoj izgrađeno je do 1989. godine
U Hrvatskoj je oko 60 posto stambenih zgrada izgrađeno prije 1989. godine, znači još u Jugoslaviji. Oko 30 posto zgrada izgrađeno je između 1990. i 2009. godine, dok ih je oko 10 posto izgrađeno nakon 2010. godine.
Cijene nekretnina u Hrvatskoj u snažnom su porastu već godinama, ali ne samo u Hrvatskoj, gdje pritisak na rast cijena stvara i potražnja kupaca iz inozemstva – pogotovo na Jadranu – kao i pretvaranje stambenih nekretnina u turistički smještaj. Prilično snažan rast cijena nekretnina imaju i druge zemlje srednje i istočne Europe – Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, Slovenija i Rumunjska, gdje su se cijene u posljednjih desetak godina gotovo udvostručile.
Osjetniji rast cijena nekretnina u ovim zemljama krenuo je 2015. godine a ubrzao u posljednje dvije godine, pogotovo nakon smirivanja pandemije, kada je došlo do velikog skoka potražnje za stambenim nekretninama, uz ograničenu ponudu i rast troškova energije, materijala i praktički svega ostalog što ulazi u cijenu četvornog metra stambene nekretnine.
Posljednjih sedam godina cijene nekretnina snažno rastu
U analizi Erste Grupe, koja se temelji na podacima Eurostata, a bavi se radnije navedenim zemljama srednje i istočne Europe, vidljivo je da je najveći kumulativni rast, od blizu 80 posto, u razdoblju od 2015. do 2020. godine imala Mađarska. no kako je rast cijena nakon toga dodatno ubrzao, samo u razdoblju od 2020. do 2022. mađarske nekretnine za stanovanje dodatno su poskupjele za oko 40 posto.
Što se tiče Hrvatske, kod nas su cijene stambenih nekretnina od 2015. do 2020. u prosjeku porasle za oko 30 posto, da bi u zadnje dvije godine – do 2022. porasle za dodatnih oko 20 posto.
Poskupljenje kredita moglo bi, kratkoročno, smiriti situaciju
Na smirivanje cijena nekretnina moglo bi, kratkoročno gledano, utjecati poskupljenje kredita. naime, kako bi pokušale suzbiti inflaciju, središnje banke krenule su u podizanje kamatnih stopa, što je dovelo do, narano, skupljih kredita. Kamatne stope na hipotekarne kredite u zadnje dvije godine čak su i povoljnije nego u ostalim promatranim zemljama.
Kamate na novougovorene hipotekarne kredite, prema podacima za travanja ove godine, u Hrvatskoj iznose, u prosjeku, oko 3 posto, dok su u Sloveniji i Slovačkoj oko 4 posto, a u Mađarskoj čak oko 10 posto.
Rast kamatnih stopa u promatranim zemljama prouzročio je manju potražnju za kreditima, što onda utječe i na broj zaključenih kupoprodaja. Doduše, neki raniji podaci pokazali su da je u Hrvatskoj veliki broj nekretnina plaćen u gotovini, a kod takvih transakcija , jasno, cijena kredita ne igra nikakvu ulogu.
Više od 80 posto stanovnika Hrvatske ima vlastitu, otplaćenu nekretninu
Poznato je da stanovništvo srednje i istočne Europe u velikoj mjeri živi u vlastitim nekretninama. Vodeća je Rumunjska gdje više od 90 posto stanovnika živi u vlastitoj nekretnini, koja nije opterećena hipotekom.
Odmah iza je Hrvatska, gdje više od 80 posto stanovnika ima vlastitu nekretninu. Tu nisu uračunate nekretnine za koje se kredit još otplaćuje. Nešto manje od 10 posto stanovnika Hrvatske živi u vlastitoj nekretnini, koju još uvijek otplaćuje, a jednak je i postotak najmoprimaca – onih koji žive u unajmljenoj nekretnini.
S druge strane, na razini Europske unije, nešto više od 40 posto stanovnika ima vlastitu nekretninu, oko 25 posto otplaćuje stambeni kredit, dok su ostali u najmu.
Oko 60 posto zgrada u Hrvatskoj izgrađeno je do 1989. godine
Jedan od zanimljivih podataka koji se može pronaći u analizi Erstea je i starost zgrada za stanovanje. U Hrvatskoj ih je oko 60 posto izgrađeno prije 1989. godine, znači još u Jugoslaviji. Oko 30 posto zgrada izgrađeno je između 1990. i 2009. godine, dok ih je oko 10 posto izgrađeno nakon 2010. godine.
Doduše, slične slično je i u drugim zemljama. U Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Sloveniji preko 70 posto stambenih objekata izgrađeno je do 1989. godine, a jednake brojke imaju i neke zapadnoeuropske zemlje, poput Austrije i Njemačke, gdje je gotovo 80 posto zgrada izgrađeno u tom razdoblju.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




