Hrvatska
Oko 60 posto stambenih zgrada u Hrvatskoj izgrađeno je do 1989. godine
U Hrvatskoj je oko 60 posto stambenih zgrada izgrađeno prije 1989. godine, znači još u Jugoslaviji. Oko 30 posto zgrada izgrađeno je između 1990. i 2009. godine, dok ih je oko 10 posto izgrađeno nakon 2010. godine.
Cijene nekretnina u Hrvatskoj u snažnom su porastu već godinama, ali ne samo u Hrvatskoj, gdje pritisak na rast cijena stvara i potražnja kupaca iz inozemstva – pogotovo na Jadranu – kao i pretvaranje stambenih nekretnina u turistički smještaj. Prilično snažan rast cijena nekretnina imaju i druge zemlje srednje i istočne Europe – Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, Slovenija i Rumunjska, gdje su se cijene u posljednjih desetak godina gotovo udvostručile.
Osjetniji rast cijena nekretnina u ovim zemljama krenuo je 2015. godine a ubrzao u posljednje dvije godine, pogotovo nakon smirivanja pandemije, kada je došlo do velikog skoka potražnje za stambenim nekretninama, uz ograničenu ponudu i rast troškova energije, materijala i praktički svega ostalog što ulazi u cijenu četvornog metra stambene nekretnine.
Posljednjih sedam godina cijene nekretnina snažno rastu
U analizi Erste Grupe, koja se temelji na podacima Eurostata, a bavi se radnije navedenim zemljama srednje i istočne Europe, vidljivo je da je najveći kumulativni rast, od blizu 80 posto, u razdoblju od 2015. do 2020. godine imala Mađarska. no kako je rast cijena nakon toga dodatno ubrzao, samo u razdoblju od 2020. do 2022. mađarske nekretnine za stanovanje dodatno su poskupjele za oko 40 posto.
Što se tiče Hrvatske, kod nas su cijene stambenih nekretnina od 2015. do 2020. u prosjeku porasle za oko 30 posto, da bi u zadnje dvije godine – do 2022. porasle za dodatnih oko 20 posto.
Poskupljenje kredita moglo bi, kratkoročno, smiriti situaciju
Na smirivanje cijena nekretnina moglo bi, kratkoročno gledano, utjecati poskupljenje kredita. naime, kako bi pokušale suzbiti inflaciju, središnje banke krenule su u podizanje kamatnih stopa, što je dovelo do, narano, skupljih kredita. Kamatne stope na hipotekarne kredite u zadnje dvije godine čak su i povoljnije nego u ostalim promatranim zemljama.
Kamate na novougovorene hipotekarne kredite, prema podacima za travanja ove godine, u Hrvatskoj iznose, u prosjeku, oko 3 posto, dok su u Sloveniji i Slovačkoj oko 4 posto, a u Mađarskoj čak oko 10 posto.
Rast kamatnih stopa u promatranim zemljama prouzročio je manju potražnju za kreditima, što onda utječe i na broj zaključenih kupoprodaja. Doduše, neki raniji podaci pokazali su da je u Hrvatskoj veliki broj nekretnina plaćen u gotovini, a kod takvih transakcija , jasno, cijena kredita ne igra nikakvu ulogu.
Više od 80 posto stanovnika Hrvatske ima vlastitu, otplaćenu nekretninu
Poznato je da stanovništvo srednje i istočne Europe u velikoj mjeri živi u vlastitim nekretninama. Vodeća je Rumunjska gdje više od 90 posto stanovnika živi u vlastitoj nekretnini, koja nije opterećena hipotekom.
Odmah iza je Hrvatska, gdje više od 80 posto stanovnika ima vlastitu nekretninu. Tu nisu uračunate nekretnine za koje se kredit još otplaćuje. Nešto manje od 10 posto stanovnika Hrvatske živi u vlastitoj nekretnini, koju još uvijek otplaćuje, a jednak je i postotak najmoprimaca – onih koji žive u unajmljenoj nekretnini.
S druge strane, na razini Europske unije, nešto više od 40 posto stanovnika ima vlastitu nekretninu, oko 25 posto otplaćuje stambeni kredit, dok su ostali u najmu.
Oko 60 posto zgrada u Hrvatskoj izgrađeno je do 1989. godine
Jedan od zanimljivih podataka koji se može pronaći u analizi Erstea je i starost zgrada za stanovanje. U Hrvatskoj ih je oko 60 posto izgrađeno prije 1989. godine, znači još u Jugoslaviji. Oko 30 posto zgrada izgrađeno je između 1990. i 2009. godine, dok ih je oko 10 posto izgrađeno nakon 2010. godine.
Doduše, slične slično je i u drugim zemljama. U Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Sloveniji preko 70 posto stambenih objekata izgrađeno je do 1989. godine, a jednake brojke imaju i neke zapadnoeuropske zemlje, poput Austrije i Njemačke, gdje je gotovo 80 posto zgrada izgrađeno u tom razdoblju.
Hrvatska
APEL VASTROGASACA: “Oprezno za blagdan Svih svetih i Dušni dan!”
Dok se prisjećamo najmilijih koji nisu više s nama, budimo na oprezu zbog mogućeg nastanka požara svijeća, voska i suhog cvijeća.
I ove će godine velik broj hrvatskih građana obilježiti blagdan Svih svetih i Dušni dan tradicionalnim odlaskom na groblje, postavljanjem cvijeća na grobove i paljenjem svijeća. Na taj način se sjećamo naših najmilijih koji više nisu s nama. U ovakvim trenucima potrebno je pozvati građane na oprez zbog mogućeg nastanka požara jer se velika količina upaljenih svijeća, rastopljenog voska i suhog cvijeća na grobljima može lako zapaliti.
Vatrogasci savjetuju:
• nemojte paliti svijeće i šibice u blizini suhe trave,
• svijeće koje još gore i šibice ne bacajte u travu ili smeće,
• ne uklanjajte ugašene svijeće dok se ne ohlade,
• stare lampione i ostali otpad odlažite na za to predviđena mjesta,
• ako palite voštane svijeće i lampione u kućama, ne ostavljajte ih bez nadzora,
• po izlasku iz kuće ili odlasku na spavanje ugasite svijeće,
• nemojte stavljati upaljene svijeće i lampione na prozore kako ne bi došlo do požara zavjesa i namještaja,
• ako primijetite požar na groblju ili na objektima, odmah zovite vatrogasce na broj 193.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže velika promjena vremena, ponegdje i desetak stupnjeva hladnije
Pretežno sunčano vrijeme nastavit će se i danas u najvećem dijelu Hrvatske, ali tijekom jutra mjestimice na kopnu još može biti magle.
Nešto više oblaka očekujemo poslijepodne na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje do kraja dana ponegdje može pasti i malo kiše. Zapuhat će povremeno umjeren vjetar južnih smjerova, a duž obale će tijekom dana zapuhati umjereno jugo koje će navečer jačati. Nakon svježeg jutra, danju iznadprosječno toplo uz popodnevne vrijednosti većinom od 18 do 23 Celzijeva stupnja, samo u gorskim krajevima malo svježije.
Srijeda nam nosi više oblaka uz veliku vjerojatnost i za kišu koja će obilnija i raširenija biti na Jadranu i krajevima uz Jadran gdje mjestimice može biti praćena i grmljavinom. U unutrašnjosti zemlje će kiše biti manje, a na istoku Hrvatske prijepodne još očekujemo dosta sunca.
Nastavlja se južina pa će i dalje biti toplo. Na Jadranu jugo mjestimice može imati vrlo jake i olujne udare, poslijepodne će najprije na sjevernom dijelu okrenuti na južni i jugozapadni vjetar pa oslabjeti. Jutro toplije od prethodnih, osobito na kopnu, a dnevna temperatura uglavnom između 15 i 20°C, na istoku Slavonije i koji stupanj viša.
U četvrtak će na kopnu i sjevernom Jadranu dan biti pretežno oblačan, mjestimice s kišom, dok bi u Dalmaciji već trebalo biti uglavnom suho. Vjetar će okrenuti na sjeverne smjerove, na sjevernom Jadranu jaku buru. Jutarnja temperatura ugodna, a dnevna će biti niža, osobito na kopnu pa u Slavoniji može biti i desetak stupnjeva niža nego u srijedu.
Petak počinje prohladno, u unutrašnjosti i maglovito, a danju će biti pretežno ili djelomično sunčano. Čini se da nova promjena vremena dolazi za vikend kad uz sve više oblaka ponovno mjestimice može biti kiše.
Hrvatska
PROGNOZA / Nakon obilne kiše stiže smirivanje vremena. Evo što donosi početak novog tjedna
U protekla 24 sata ciklona koja se premještala preko naše zemlje donijela je većem dijelu Hrvatske prvu obilniju kišu nakon nekoliko tjedana, ponegdje i mjeseci. Najmanje oborina je palo na istoku Hrvatske gdje se nastavlja manjak oborina.
Ciklona danas napušta Hrvatsku pa je kiša u većini Hrvatske prestala, a sa sjeverozapada se već počelo i djelomično razvedravati. U nastavku dana kiša će prestati i u Slavoniji i Dalmaciji, najkasnije na krajnjem jugu.
Uz razvedravanje očekujemo i dosta sunčanih razdoblja pa će nedjelja biti povoljnija za boravak i planove na otvorenom. Navečer i u noći sa sjeverozapada novo naoblačenje s mjestimičnom kišom.
Vjetar na kopnu slab do umjeren sjevernih smjerova, a duž obale će puhati umjerena bura, koja osobito ujutro i ponovno navečer može imati jake do olujne udare, osobito podno Velebita.
Popodnevna temperatura zraka većinom od 15 do 19°C, na Jadranu i krajevima uz Jadran i do 23 Celzijeva stupnja.
Ponedjeljak nam nosi nove oblake, mjestimice s malo kiše, uglavnom u unutrašnjosti i na dijelu sjevernog Jadrana. Vjetar slab do umjeren sjevernih smjerova, na Jadranu umjerena i pojačana bura koja podno Velebita može imati i olujne udare, osobito navečer. Jutarnja temperatura na kopnu od 5 do 10, duž obale i na otocima između 11 i 14°C. Najviša dnevna u unutrašnjosti između 13 i 18°C, na Jadranu koji stupanj viša.
Od utorka slijede uglavnom suhi dani. Duž Jadrana puno sunca, u unutrašnjosti će povremeno biti i oblaka. Hladnije noći i jutra, na kopnu uz mjestimičnu maglu, a dnevna temperatura bez veće promjene.
-
magazin2 tjedna prije(VIDEO) “RECI DRAGOM SVOM DA ZNA” / Goran Kovačević Gorn ima novu pjesmu. I vrlo posebnu posvetu…
-
magazin2 tjedna prije(VIDEO) ALBUM “ZA SVE VRIME” KRIJE PRIČU O ZADRU / Bralić i Intrade predstavljaju novi album koji se sabrao njihov recentni glazbeni rad
-
Hrvatska2 tjedna prijePROGNOZA / Stiže velika promjena vremena, ponegdje i desetak stupnjeva hladnije
-
Tech2 tjedna prijeSMART CITY / Zadar osvojio titulu najboljeg hrvatskog grada




