Connect with us

Hrvatska

Ove godine nema poticaja za kupnju električnih vozila? Evo gdje je zapelo

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u 2022. godini osigurao 108,3 milijuna kuna za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila. Natječaj je počeo u lipnju prošle godine, a u jednom danu iskorišten je sav iznos subvencija.

Sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila, u narodu poznatije pod nazivom subvencije za kupnju električnih vozila, traju od 2014. godine te je do sad za razne kategorije gotovo 8.700 vozila osigurano nešto više od 48 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Od 2014. do 2020. godine je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa 153 milijuna kuna sufinancirao nabavu više od 4.500 električnih, hibridnih te plug in hibridnih vozila. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, evidentan je porast električnih i hibridnih vozila u posljednjih nekoliko godina. U 2020. godini bilo je registrirano preko 1.300, dok je u 2022. godini broj električnih i plug-in hibridnih vozila prešao brojku od 30.000 automobila.

Kako do doći do poticaja?

Po pojedinom vozilu je u 2022. moguće bilo dobiti do 40 posto sredstava, a maksimalni iznos poticaja ovisi o kategoriji. Za mala električna vozila L1-L7 kategorije (mopedi, motocikli i slično) dijelili su se poticaji do 20.000 kuna, za plug-in hibridne automobile do 40.000 kuna, dok se za kupnju vozila s električnim pogonom ili čak na vodik moglo dobiti do 70.000 kuna.

Kupac bi izabrao željeni model, a prodavatelji bi ga zatim prijavio za sufinanciranje putem aplikacije. Unosom obveznih podataka prijavitelja te učitavanjem potrebne dokumentacije u sustav, za korisnika se automatski rezervira dostupan iznos poticaja.

Kako bi ostvario pravo na sufinanciranje, kupac je u određenom roku morao uplatiti i obvezni minimalni predujam za vozilo, u iznosu od 7 posto traženih sredstava Fonda. Za fizičke osobe to je bilo maksimalno 4.900 kuna, dok predujam za pravne osobe iznosio do 28.000 kuna.

Građani su sufinanciranje mogli ostvariti za jedno novo vozilo, dok su tvrtke mogle kupiti i više njih, ali maksimalno su mogle dobiti do 400.000 kuna bespovratnih sredstava.

Da su subvencije bile vrlo popularne među kupcima govore i podaci iz 2022. Program je startao 30. lipnja, a u roku od 50 minuta rezervirano je 90 posto svih previđenih sredstava. Tijekom narednih pola sata, kako su se obrađivale prijave, natječaj je otvaran i zatvaran dok se nisu dodijelila i posljednja sredstva.

Što je sa subvencijama u 2023.?

Kako je kraj lipnja pred vratima, a iz Fonda još ni glasa o ovogodišnjim subvencijama, zanimalo nas je jesu li možda odustali od novih sufinanciranja plug-in hibridnih i električnih vozila.

“Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i u ovoj godini planira nastaviti sa sufinanciranjem energetski učinkovitih vozila”, odgovorili su nam i odagnali naše sumnje.

No još uvijek nema informacija kada kreću prijave i koliko će iznositi subvencije u eurima, a doznali smo i gdje je zapelo. “Prije objave novog poziva, u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar, provodimo detaljnu analizu s ciljem prilagodbe dosadašnjeg načina sufinanciranja, uzimajući u obzir europsku praksu, iskustva provedbe programa u Hrvatskoj, prijedloge zainteresiranih dionika, ali i nacionalne ciljeve u transformaciji prometnog sustava”, rekli su nam iz Fonda.

“Provedena analiza rezultirat će parametrima za nastavak programa, uključujući način provedbe, modele, korisnike, kao i iznose financiranja, a njeno predstavljanje se očekuje ove jeseni”, napomenuli su.

Podsjetimo, proteklih je godina bilo dosta kritika na račun same procedure dodjele bespovratnih sredstava. Dok su se prvih godina sredstva dodjeljivala po principu “najbržeg prsta”, a što je na kraju rezultiralo i brojnim neiskorištenim prijavama, prošle je godine to zamijenjeno gore opisanom procedurom gdje su prijavu slali prodavatelji nakon uplaćene kapare.

Ipak, i ovaj sustav dodijele nije savršen te su zbog njega mnogi kupci na kraju ostali bez subvencija. Kako će sve izgledati ove godine ostaje za vidjeti.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu