Hrvatska
Direktor Hrvatskih voda: Evo što nas je spasilo od veće katastrofe
U intervjuu tjedna TNT-a na pitanja oko aktualnih poplava odgovarao je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.
“Vrh vodnog vala još je prisutan na petrinjskom području. Još uvijek smo u izvanrednom stanju. Imamo i dalje ekstremno visoke vodostaje. Proteklih dana odradili smo najveći dio posla, a od danas će se sve svesti na kontrolu i eventulane žurne intervencije za koje imamo osigurane pripadnike hrvatske vojske” rekao je Đuroković.
“Mrežnica je imala rekordni vodostaj, veći za 20 do 30 centimetara od prethodno najviše izmjerenih brojki. Korana je dosegla najvišu mjeru od 1951. godine, otkad se vodostaj mjeri. Kupa je imala treći po redu najviši vodostaj u povijesti. Mislim da smo uspješno odoljeli nedaćama”, dodao je.
Napomenuo je i kako za neke kuće u nisko ležećim položajima ne postoji sustav obrane od poplave, kao i da ne mogu graditi nasip između rijeka i kuća koje se grade 15 metara od vode.
“Najgora je bila neizvjesnost. Dok kiša ne krene padati, ne znate s kojom silinom vode i na kojem mjestu ćete se morati boriti s poplavama. Prognoze su zapravo bile esktremnije od onoga što se dogodilo. Kad smo dobili naznake ekstremne situacije, odmah smo zatražili pomoć pripadnika Hrvatske vojske. Obrane od poplava organizirali smo na 20 rijeka”, rekao je generalni direktor Hrvatskih voda.
“U ekstremnim smo hidrološkim vremenima, ali sigurno je da se nešto događa. Imali smo sušu devet mjeseci, a nakon toga smo od rujna neprekidno u poplavama. Nije to znak slabosti sustava, već velikog naleta vodnih valova, što nije normalno. U prirodi se nešto događa”, dodao je.
Tvrdi da se učinilo sve da se smanji šteta i rizici po ljudske živote.
“Uvijek se može bolje, ali front je bio ogroman”, kaže. Kada je riječ o Karlovcu, Đuroković je kazao da je Vlada napravila 11 kilometara novih nasipa, a na lijevoj obali Kupe gradi se i obrambeni zid.
Objasnio je i da se sa svakom novom poplavom nadograđuje nasip i gleda na kojem mjestu je bio problematičan.
“U Obrovcu je obrambeni zid projektiran na 265 centimetra, a dogodio se vodostaj od 302 centimetra. Od takvih udara se ne može nitko braniti. Kao primjerice u Zadru 2017. kada je u jednom danu palo više od 300 milimetara oborina. Od takvih ekstrema obrane nema. Sjetimo se što se dogodilo u Njemačkoj prije par godina. Moramo biti zahvalni onima prije nas koji su sačuvali velika poplavna područja u koja možemo pustiti vodu. Da nije bilo Odronskog polja, Lonskog polja i Mokrog polja ne bi izdržali. U njih smo ispustili između 850 i 900 mlijuna kubnih metara voda. Upravo to skida vršno opetrećenje. Da nije bilo njih, imali bismo dramatičnih problema u Sisku, Jasenovcu i Karlovcu. Tradicionalno smo izvrsno postavili obrane od poplava. Nažalost, bogate države taj prostor za poplavne vode zauzeli su gradnjom i urbanizacijom”, zaključio je Đuroković.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




