Glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza Dorian Božičević gostovao je u emisiji Tajne svemira na N1

U razgovoru s Teom Blažević govorio je o položaju planeta: “Sinoć smo na zapadu mogli vidjeti Veneru i Jupiter, a na jugu planet Mars”. Objasnio je i pojavu konjunkcije koja nas čeka dvaput u ožujku: “To je prividno približavanje planeta na nebu iz pozicije gledišta sa Zemlje. Imamo dvije konjukcije do kraja mjeseca – 24. ožujka je konjunkcija Mjeseca i Venere koji će doći vrlo blizu. Nakon toga imamo konjunkciju Mjeseca i Marsa 28. ožujka koji će doći blizu, ali ne kao Mjesec i Venera”.

Na pitanje koliko u stvarnosti budu udaljeni planeti u konjunkciji, Božičević odgovara: “Prije dvije godine smo imali Jupiter i Saturn koji su došli u isto vidno polje u teleskopu, a u stvarnosti su milijunima kilomenatara udaljeni”.

Pred nama su četiri supermjeseca

Ove godine, djelomična pomrčina Mjeseca se sprema 28. listopada. “Neće biti jako spektakularna jer će Zemljina sjena pokriti svega 6% Mjeseca, ali u relativno pristupačno vrijeme za promatranje od 21:35 do 22:52 pa neće biti prekasno”, kaže astronom.

Hrvatski astronomski savez je najavio da nam se ove godine spremaju i četiri supermjeseca. Božičević najavljuje: “Radi se o tome kad se poklopi da je puni Mjesec, a da se nađe u točki kada je najbliži Zemlji i tada nam je prividno veći na nebu i za određeni postatak nam više sjaji. To onda mediji često prenose kao supermjesec. U biti radi se o periodičnoj pojavi kad Mjesec dođe u točku perigaja, kad se to poklopi sa fazom punog Mjeseca, onda kažemo da će to supermjesec”.

“Tokom iduće godine imamo čak četiri supermjeseca – 3. srpnja, 1. kolovoza, 31. kolovoza i 29. listopada – dan nakon one djelomične pomrčine”, najavljuje Božičević.

Otkriven novi komet

Zeleni komet je izazao veliku pozornost javnosti, a astronosmka društva su smirivala situaciju. No, nedavno je otkriven i novi koment za koji se smatra da mi mogao napraviti spektakl na nebu: “Moguće je. S kometima je uvijek lutrija. Komet se prati, orbita se i dalje pokušava precizno izračunati. Ali postoji mogućnost da u rujnu 2024. budemo opet imali jedan komet koji će biti na grancii vidljivosti golim okom ili čak vidljiv golim okom. Početkom rujna 2024. ćemo moći reći preciznije hoće li mu rasti sjaj i koliko će blizu doći”.

No, zanimljiv je zato što je dugoperiodični komet koji ima period od nekakvih 50 tisuća godina što znači da – tko ga je vidio, vidio je. Zato je bio romantičarski zanimljiv. Vidjeli ste nešto što poslije vas nitko više vidjeti neće”.

Veća ulaganja u sport nego u znanost

“Astronomska društva u Hrvatskoj se temelje na obrazovanju i mi smo dio sustava tehničke kulture, dok u nekim državama u okolici, astronomska društva su više kao klubovi gdje se okupljaju zaljubljenici u astronomiju, organiziraju star partyiji, fotografiranje i slično, a ne bave se toliko obrazovnom djelatnošću. Kod nas je kombinacija svih tih stvari jer nasljeđujemo cijelu tradiicju bavljenja tehničkom kulturom. Postoji 18 saveza ukupno u tehničkoj kulturi tako da imamo drugačiji sustav nego zemlje u okruženju”.

No, Božičević ističe da se u znanost u Hrvatskoj ne ulaže dovoljno: “Budžet koji je na raspolaganju nije dovoljan za sve što radimo, ali uvijek se potrudimo da pokrijemo sve škole i vrtiće za sve aktivnosti”.

“Ukupno kad gledamo veća su ulaganja u sport nego u znanost. Bitno je da postoji ravnopravnost između financiranja svih djelatnosti. Sve skupa bi se trebali valirozirati na podjednak način : Postoji osjećaj da se tehnička kultura drži po strani”, zaključuje.

Astronomski savez puno radi s mladima: “Tu je cijeli set aktivnosti, od jednodnevnih radionica o Suncu do čitave male škole astronomije koja traje nekoliko dana. Imamo povremeno i obuke za nastavnike, ozbiljne suradnje s nekim školama koje su ušle u projekte izgradnje zvjezdarnica i planetarija”.