Kada je riječ o minimalnoj bruto plaći obračunatoj za drugi dio 2025., ona je u Hrvatskoj iznosila 970 eura

U lipnju je prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj iznosila 1444 eura, što je 9,8 posto ili 129 eura više nego u istom mjesecu lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U prosjeku je zabilježen i značajan realni rast: kada se uračuna inflacija, plaća je uvećana za 5,9 posto, piše Jutarnji list.

Dugo je rast plaća predvodio javni sektor, ali sada su primat preuzela državna i komunalna poduzeća te privatni sektor. Tako su u posljednjih godinu dana najviše povećane plaće u sektoru opskrbe električne energije, čak 19,4 posto, te u opskrbi vodom, 16,7 posto. Više od 12 posto porasle su plaće u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini, prometu i skladištenju te umjetnosti i zabavi.

Kada je u pitanju najviša neto plaća, nju već redovito ostvaruju onu zaposleni u djelatnosti zračnog prijevoza – u lipnju je iznosila 2279 eura. Najniža je neto plaća u proizvodnji odjeće, 926 eura. Medijalna neto plaća, pak, bila je na razini od 1233 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga iznosa.

U istom razdoblju prosječna mjesečna bruto plaća porasla je 10,4 posto, a realno za 6,5 posto, na 2008 eura.

Usporedba sa zemljama srednje i istočne Europe koju redovito objavljuje Bečki institut za međunarodne ekonomske studije pokazuje da je Hrvatska napredovala na toj ljestvici od deset zemalja. S prosječnom bruto plaćom od 1968 eura u prvom tromjesečju ove godine, zauzela je treće mjesto. U Češkoj je je ta plaća u istom periodu iznosila gotovo sto eura manje, odnosno 1871 euro. Najvišu prosječnu bruto plaću i dalje ima Slovenija, 2464 eura, a na drugom je mjestu Poljska s 2076 eura. Drugi dio ljestvice zauzimaju Rumunjska (1831 euro), Mađarska (1681 euro), Slovačka (1518 eura) i Bugarska (1249 eura).

Analiza RBA

Kada se u obzir uzme inflacija, analiza RBA pokazuje da su realno plaće u tom razdoblju pale u Mađarskoj, i to 0,5 posto, dok su pozitivnu realnu stopu zabilježile sve ostale zemlje – najvišu Hrvatska, od 7,6 posto, Poljska i Bugarska od 7 posto, Rumunjska 6,1 posto, Slovenija 4,9 posto, Češka 3,9 posto.

“Iako je u razdoblju od 2009. godine rast prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj bio relativno spor u usporedbi sa zemljama u okruženju, posljednjih nekoliko godina zabilježeno je značajno ubrzanje tog trenda. Poseban doprinos tome imao je snažan rast plaća u javnom sektoru, rezultat sveobuhvatne reforme plaća javnih i državnih službenika provedene tijekom 2024. godine”, podsjeća Elizabeta Sabolek Resanović, analitičarka RBA.

Kada je riječ o minimalnoj bruto plaći obračunatoj za drugi dio 2025., ona je u Hrvatskoj iznosila 970 eura. Očekivano, najviša je zabilježena u Sloveniji, 1278 eura, a na drugom mjestu je ponovno Poljska s 1100 eura. U Češkoj je iznosila 841 euro, u Slovačkoj 816 eura, a slijede Rumunjska (797 eura) i Mađarska (727 eura).

Sporijem rastu plaća, čini se, najviše je sklona Češka, premda po razini ekonomske razvijenosti u regiji srednje i istočne Europe dijeli prvo mjesto sa Slovenijom. Prema podacima Eurostata, BDP im je lani bio tek 10 posto manji od prosjeka EU, Poljskoj i Rumunjskoj 21 posto, a Hrvatskoj i Mađarskoj 23 posto.

S nastavkom realnog rasta plaća, navodi Sabolek Resanović, nameće se pitanje produktivnosti. U aktualnom gospodarskom okružju očekuje da će produktivnost vjerojatno rasti sporije od plaća. “Tržište rada pritom pokazuje otpornost, ali i sve veću ranjivost. Zbog nedostatka radnika brojna su poduzeća tijekom razdoblja gospodarskog usporavanja odlučila zadržati postojeće zaposlenike kako bi se zaštitila od skupog i dugotrajnog procesa novog zapošljavanja kada rast ponovno ubrza.

Ova praksa dodatno je stegnula tržište rada, ali istovremeno smanjila njegovu učinkovitost te usporila rast produktivnosti”, objašnjava. No, dinamika i struktura tržišta rada, dodaje, značajno se razlikuju među državama i sektorima, pa je cjelokupnu sliku nužno promatrati u tim specifičnim okvirima.

Pretežno je oblačno diljem zemlje, kiše i pljuskova ima u dijelu unutrašnjosti. U nastavku četvrtka oborina će se intenzivirati, duž Jadrana i uz Jadran lokalno će biti obilnije oborine, riječka regija je pod najvećim stupnjem upozorenja.

Lokalno je moguće nevrijeme, a uslijed obilne oborine prijete bujične i urbane poplave, upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda. Također, hidrolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda posebno upozoravaju na poplave:

“Tijekom sutrašnjeg dana poremećaj će se proširiti i na Gospićku i Kninsku regiju, te duž cijelog Jadrana i zaleđa. Ovakve prognozirane oborine mogu uzrokovati pojavu urbanih i bujičnih poplava.”

 Na moru su lokalno moguće pijavice. Probleme već stvara olujno jugo, otežavat će pomorski promet i u nastavku dana.

U petak će također biti nestabilno, još česta će biti pojava kiše i pljuskova. Osjetno svježije, osobito u unutrašnjosti.

Za vikend malo stabilnije, iako ne potpuno. Još mjestimice može biti nestabilnosti, češće u unutrašnjosti. Na moru sunčanije.

Ovogodišnja turistička sezona, kako zasad govore brojke, neće biti rekordna, ali neće ni podbaciti. Lipanj je, doduše, bio znatno lošiji, a i srpanj nešto slabiji no inače, no podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) pokazuju da je u prvih sedam mjeseci ove godine ipak zabilježen rast od 2 posto i u dolascima i u noćenjima turista.

Od početka godine pa do kraja srpnja bilo je 12,2 milijuna turističkih dolazaka i 58,7 milijuna noćenja, prema podacima HTZ-a. Od toga je stranih turista bilo 10,3 milijuna ili jedan posto vise nego u istom razdoblju lani, dok je domaćih turista bilo 1,86 milijuna, što je čak 8 posto više nego od siječnja do srpnja prošle godine.

Domaći turisti ostvarili su u dosadašnjih sedam mjeseci ove godine 7,3 milijuna noćenja što je također porast od 6 posto u odnosu na lanjsko sedmomjesečje. Brojčano, u prvih sedam mjeseci ove godine domaćih je turista za oko 150 tisuća više i ostvarili su oko 350 tisuća noćenja više u odnosu na 2024. godinu.

Naši ‘popravljaju’ statistiku

Pokazalo se, ne prvi puta, da u godinama kada broj stranih turista stagnira ili značajnije ne raste, domaći turisti popravljaju prosjek, odnosno ‘popunjavaju’ statističke rupe.

Nedavno smo pisali, pozivajući se na podatke Eurostata za 2024. godinu, kako si godišnji odmor izvan vlastitog doma ne može priuštiti 34,7 posto hrvatskih građana starijih od 16 godina i da je po tome od Hrvatske lošije samo pet članica Europske unije. Podatak je taj uvelike određen prihodima zaposlenih građana koji su proteklih godina ipak rasli pa smo, radi usporedbe, u istom tekstu naveli i Eurostatov podatak za 2015. godinu kada čak 65,8 posto stanovnika Hrvatske starijih od 16 godina nije moglo priuštiti si godišnji odmor izvan mjesta stanovanja. Njihov broj u deset godina smanjen je za trećinu, a to s druge strane potvrđuju i podaci HTZ-a i Državnog zavoda za statistiku (DZS) o broju domaćih gostiju u proteklim godinama.

U 20 godina dvaput više domaćih gostiju

Lani su, u odnosu na pretprošlu 2023. godinu, domaći turisti ostvarili 2,9 milijuna dolazaka, što je bio porast za 8,7 posto te 8,7 milijuna noćenja što je bio porast od 7,5 posto.

Pretprošle 2023. godine, pak, u usporedbi s 2022. domaći turisti također su ostvarili 7,6 posto više dolazaka i 4,7 posto više noćenja. Te 2023. u usporedbi s dotad turistički rekordnom 2019. godinom u kojoj je zabilježeno 2,2 milijuna dolazaka i 7 milijuna noćenja domaćih gostiju, povećanje je u postocima bilo dvoznamenkasto – 19,2 posto više dolazaka i 14,4 posto više noćenja.

Usporedimo li podatke s onima od prije 10, 15 pa i 20 godina, lanjskih 2,9 milijuna domaćih gostiju gotovo je dvaput više nego 2005. kada ih je bilo 1,52 milijuna pa i 2015. godine kada je zabilježeno 1,66 milijuna dolazaka domaćih gostiju.

Njihov broj iz godine u godinu raste i u statističkim su tablicama i kolačima odmah iza desetljećima najbrojnijih gostiju iz Njemačke.

Najpopularnije destinacije

Dok je tradicionalno najpopularnije domaće odredište stranih turista i u srpnju bio Rovinj, prema podacima HTZ-a i sustava eVisitor, najpopularnije destinacije domaćih turista također su po tradiciji bili Crikvenica i Vir. U srpnju je u Crikvenici zabilježeno 15.498 dolazaka domaćih gostiju, a u (na) Viru njih 12.582. Dok su u Crikvenici, koja je među domaćim turistima s kontinenta poznata kao destinacija za jednodnevne izlete, u srpnju ostvarili 134 tisuće noćenja, u Viru, poznatom po ogromnom broju vikend-kuća i bez ijednog hotela, domaći su gosti ostvarili čak 425 tisuća noćenja – skoro 34 ‘po glavi’!

Među popularnim destinacijama domaćih turista u srpnju, prema broju dolazaka, bili su još Šibenik, Biograd na Moru, Vodice i Novalja.

I u dosadašnjih sedam mjeseci po broju noćenja domaćih gostiju (više od 637 tisuća) debelo prednjači Vir, dok je po broju dolazaka daleko ispred svih Zagreb (168 tisuća), a slijede Zadar, Rovinj, Šibenik i Crikvenica.

Stranim gostima u prvih sedam mjeseci ove godine najprivlačnija ovdašnja destinacija bio je Dubrovnik koji je prvi i po broju dolazaka i brojem ostvarenih noćenja. Zanimljivo je da su u srpnju, u špici turističke sezone, od ‘top 10’ destinacija stranih gostiju samo dvije u ‘top 10’ destinacija domaćih gostiju – Novalja i Mali Lošinj.