Hrvatska
Stiže li pakleno ljeto? Dunja Mazzocco Drvar za N1: Rušit ćemo rekorde
Znanstvenici predviđaju povratak fenomena El Nino. Hoće li to uzrokovati snažan porast globalnih temperatura I dovesti do neviđenih toplinskih valova? To je samo jedno od pitanja koje smo postavili gostima Klimatske budućnosti – Dunji Mazzocco Drvar, ravnateljici Uprave za klimatske aktivnosti pri MINGOR-u, i morskom biologu Petru Kružiću.
Često ljudi za vrijeme hladnih prodora, poput aktualnog, znaju reći, evo vam sad vašeg globalnog zatopljenja. Dunja Mazzocco Drvar pojasnila je na koji način su ekstremne hladnoće povezane s ljudskim utjecajem na klimu, odnosno zašto globalno zatopljenje ne znači da neće biti hladnih prodora.
“Zatopljenje je jedan globalni trend, ali naravno da su moguća lokalna zahlađenja u takvim okolnostima. Pogotovo zato što uz klimatske promjene ide ekstremizacija vremena, odnosno pojava čestih i naglih promjena vremena”, kazala je Mazzocco Drvar.
Objašnjavajući kako su ekstremi usko vezani uz klimatske promjene, Mazzocco Drvar je dodala:
“Polovi i ekvator se različito zagrijavaju i zbog toga dolazi do narušavanja ravnoteže koju smo imali.”
Zašto više nemamo bijeli Božić?
Mi smo u godinu ušli proljetno, rušili su se rekordi. Zima je stigla, no daleko je to od ekstrema. Upitana je li novi klimatski trend prava zima u ožujku ili travnju, odgovorila je:
“Klima na kojoj smo bazirali većinu računanja anomalija i odnosa jako je dugo bila klima 61.-90. godine. To je bilo referentno razdoblje. U odnosu na ovu sadašnju klimu, vidimo zanimljiv fenomen da se najveća razlika između te dvije klime događa oko Božića, onda do kraja godine i u prvih 14 dana siječnja. Te razlike idu između 5 i 7 stupnjeva. To objašnjava i činjenicu zašto više nemamo bijelih Božića ili bijelih prosinaca”, pojasnila je Mazzocco Drvar.
“S druge strane, ako govorimo o kraju ožujka i početak travnja, to je period kada su te dvije klime najbliskije, čak ima i trenutaka kada nova klima ide i ispod stare klime. To zapravo pokazuje da možemo sve češće očekivati da ćemo krajem godine i početkom godine imati topla odstupanja, ali da zato možemo očekivati hladne prodore u vrijeme kada nam najmanje odgovara iz niza razloga”, dodala je.
Milijunske štete zbog blage zime
I sezonske prognoze ukazivale su na još jednu u nizu iznadprosječno toplih zima. Koje su to loše strane blage zime?
“Prva i najvažnija posljedica je što nema snježnog pokrivača, a samim time niti dovoljno zaliha vode, koju bismo imali topljenjem snježnog pokrivača u toplijem dijelu godine. Druga stvar, usjevi nisu pokriveni kako bi trebali biti zimi. Tu imamo različite posljedice – neće izumrijeti štetnici koji rade probleme na usjevima, a imamo i štetnike koji neće otići na jug. To nas košta i po nekoliko milijuna kuna godišnje. Nadalje, sve će propupati ranije, a onda kada dođe bilo kakvo zahlađenje, to zna napraviti veliku štetu i onda nema dovoljno voća i povrća”, navela je Mazzocco Drvar.
Mediteran kao žarište
Naša gošća otkrila nam je i da je u planu stroža zaštita mora, što je od izuzetne važnosti jer je upravo Mediteran jedno od žarišta.
Kako stojimo s prilagodbom u poljoprivrednom sektoru, koji se našao na velikom udaru klimatskih promjena?
“Mediteran trpi 20 posto jače posljedice nego ostatak zemlje. Jednostavno postoje područja na Zemlji koja su više i manje ugrožena. Mediteran spada u te koji su jače ugroženi”, rekla je Mazzocco Drvar te dodala da im slijedi borba s dva ekstrema – duže suše i češće poplave.
Vezano uz poljoprivredu, razgovaralo se i o emisijama stakleničkih plinova u stočarstvu. Mazzocco Drvar je otkrila da je u poljoprivredi 11 posto naših ukupnih emisija, a od toga je više od pola iz sektora stočarstva. Pritom je posebno ukazala na problem metana.
“Metan je staklenički plin koji je puno potentniji od CO2. Eliminacijom metana bismo mogli napraviti dosta brze uštede, odnosno brza smanjenja. Cilj je smanjene metana od 30 posto u odnosu na 2020. godinu”, rekla je.
Navela je i da metan uglavnom imamo u sektoru gospodarenja otpadom, sektoru poljoprivrede i sektoru energetike.
Povratak fenomena El Niño
Komentirala je i predviđanja znanstvenika o povratku klimatskog fenomena El Niño.
“Ovo je tek treći put da tri godine zaredom imamo La Niñu, što je suprotan efekt od El Niña, tako da je zaista vrijeme da se vratimo u drugi ekstrem – El Niño. Sljedeća godina ne pokazuje toliko jak El Nino, tek prelazimo u njega, što znači da ćemo imati vjerojatno topliju godinu od ovih dosad. Mislim da bi ona iduća, 2024. godina, mogla biti još toplija. Vrlo je izgledno da opet srušimo temperaturne rekorde.”
Govoreći o klimatskim planovi, rekla je da se naše ambicije poklapaju s ambicijama svih država EU – da do sredine stoljeća postanemo klimatski neutralni.
“Bit će to jako teško. Moramo raditi velike promjene u svim sektorima”, zaključila je.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




