Nenad Cambi, jedini redovni akademik sa Sveučilišta u Zadru, professor emeritus i voditelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, neumorno stvara i u 86. godini života. U Svečanoj dvorani su predstavljene dvije njegove nove knjige – antologijska „Umjetnost antike u hrvatskim krajevima“, dopunjeno izdanje nakon izlaska prvog iz 2002. godine te „Vernakularna umjetnost ranokršćanskog razdoblja u zaleđu rimske Dalmacije“, u kojoj analizira „naivni“ ili folklorni (vernakularni) klesarski izraz na ranokršćanskim nalazima s područja današnje Dalmatinske zagore i Bosne i Hercegovine.

„Umjetnost antike u hrvatskim krajevima“ je knjiga u kojoj je Cambi uspio nevjerojatnu količinu gradiva i tisuće spomenika pretočiti u jedinstvenu sintezu koja iza sebe ne ostavlja bilo kakve nejasnoće. Sve znanje o antičkoj umjetnosti u hrvatskim krajevima na području nekadašnjih grčkih kolonija, kasnijih rimskih provincija, na srednjem Jadranu i u Panoniji, okupljeno je na oko 600 stranica s preko 700 ilustracija, zbog čega je to djelo koje nema pandana u hrvatskom izdavaštvu.

– Niti jedna sinteza ne obrađuje sve moguće nalaze, već daje pogled na umjetnost sa svih mogućih aspekata, neka vrsta jezgre onoga što je u tom umjetničkom planu ovo naše tlo dalo. Koliko sam u tome uspio, drugi će procijeniti. U 20 godina, koliko je prošlo od prvog izdanja, dosta toga se promijenilo, neki dijelovi su izmijenjeni a drugi nadopunjeni, zato je i broj stranica takav kakav jest, rekao je Cambi, prisjećajući se i trenutaka koje je proveo na Sveučilištu u Zadru, gdje je umirovljen 2007. godine.

Što se tiče monografije o vernakularnoj umjetnosti (vernakularna – koji se odnosi na autohtono stanovništvo; domorodački), izbjegao je uporabu riječi „folklorne“ u naslovu, jer se tu ipak ne radi o onome što su svi pojedinci stvarali, već je iz nalaza jasno da se radi o klesarskim školama i posebnim tradicijama.

Na njezino pisanje Cambi je bio potaknut krivim datacijama nekih reljefa u srednji vijek, koje smješta u kasnu antiku ili ranokršćanski period i to argumentira na nekoliko razina, interpretacijom ikonografskih sadržaja, distribucijom na prostoru zaleđa Dalmacije i BiH, izradi na mekanom kamenu munjika koji je bio pogodan za reljefe, obrubljivanju urezanom kontinuiranom linijom i drugim elementima koji ukazuju na kontinuitet klesarske tradicije.

– Čak se tvrdilo da je to srpska srednjovjekovna umjetnost, što je skandalozno, da nešto u 6. stoljeću u Hrvatskoj ili BiH može biti pripisivano srpskoj umjetnosti, istaknuo je Cambi, za kojega su predstavljači, prof. dr. sc. Dražen Maršić i izv. prof. dr. sc. Josipa Baraka Perica istaknuli kako je potaknuo mnoge da se zapute njegovim tragom u kršćanskoj arheologiji.

– Ove knjige su reliquiae reliquiarum, jer internet pomalo sve zamjenjuje. Ali ni taj Internet ne može ništa ako netko ne napiše knjige i radove, tek tada se može prenijeti na nove medije. Radit ću dok me budu služile umne i fizičke snage, poručio je za kraj akademik Cambi.