U okviru obilježavanja 33. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica u Koncertnoj dvorani Kneževe palače održan je znanstveno-stručni skup „Sanitet u VRO Maslenica (Gusar) – junaštvo bez uzmaka”. Cilj skupa bio je iznijeti svjedočanstva s prve crte bojišnice te znanstveno valorizirati ulogu saniteta koji je u presudnim trenucima operacije Maslenica osiguravao opstanak i moral hrvatskih branitelja.

U pozdravnoj riječi predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, podružnice Zadar prim. dr. sc. Petar Lozo rekao je kako je sanitet u ratu pokazao svoju hrabrost i stručnost, pružajući pomoć svim ranjenicima, bez obzira na stranu u sukobu, a njegovi pripadnici nisu se kolebali “stati u blato ispred tenka ili kročiti u velebitski snijeg”.

Saborski zastupnik Damir Biloglav izrazio je zadovoljstvo dolaskom učenika Medicinske škole Ante Kuzmanića, kojima je poručio da slušaju što im stariji govore, kako bi shvatili vrijednost slobode koju imaju.

– Sloboda u kojoj živite nije došla sama od sebe. Ona ne znači da ćete imati sutra. Sloboda se trajno gradi i nemojte dopustiti da je bilo tko ugrozi. Čuvajte svoju državu jer  će ona biti onakva kakvi smo svi zajedno, rekao je Biloglav.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je Domovinski rat bio obrambeni i oslobodilački i treba reći tko je bio u ulozi žrtve, a tko je bio agresor.

– Nažalost, u svjetskoj literaturi često čitamo o ratovima u devedesetim godinama na području bivše Jugoslavije, što zamagljuje što se stvarno zbivalo u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Kosovu. Zbog toga je potrebno jasno, na temelju nedvojbenih činjenica, domaćoj i inozemnoj javnosti prikazati stvarne okolnosti i događaje u sudbonosnim trenutcima za samostalnu i neovisnu hrvatsku državu. U ovoj prigodi predstavit će se doprinos liječnica i liječnika, medicinskih sestara, medicinskih tehničara i vozača sanitetskih i drugih medicinskih vozila koji su uvijek bili na prvoj crti bojišta. Broj žrtava je bio manji nego je mogao biti upravo zbog učinkovitog saniteta, kao i kvalitetne cjelovite medicinske skrbi o ranjenim vojnicima i civilima. Uz opravdanu zahvalnost braniteljima koji su sudjelovali u oružanim aktivnostima, trebamo na isti način zahvaljivati onima koji su s medicinske strane doprinosili obrani domovine, skrbeći o hrvatskim vojnicima i civilnom stanovništvu, rekao je rektor Faričić.

Zadarski župan Josip Bilaver ocijenio je kako se radi o akciji koja je Zadarskoj županiji donijela spajanje sjevera i juga i u kojoj su sudjelovali svi rodovi Hrvatske vojske. „Možemo biti ponosni na ono što su branitelji ostvarili”, poručio je župan Bilaver.

Uslijedila su brojna izlaganja koja su priredili Danjjel Kotlar, Petar Lozo, Mile Gverić, Zvonimir Lovrić, Josip Mihaljević, Tomislav Šulj, Mladen Smoljanović, Ivica Vlatković i brojni drugi izlagači. Objašnjavajući raspored snaga na bojišnici uoči i tijekom VRO Maslenica ratni zapovjednik i predsjednik Udruge ratnih veterana 7. domobranske pukovnije Zadar Danijel Kotlar naglasak je stavio na pripremne radnje, tijek akcije i iskustva koja su branitelji stekli u njoj, a omogućila su izvođenja kasnijih akcija, uključujući Oluju, sa manje žrtava.

– Pet dana nakon početka akcije neprijatelj se pregrupira, dovodi najelitnije postrojbe iz Srbije i kreće u protunapad, u kojemu su hrvatske snage pretrpjele najveće gubitke. U Kašiću i Paljuvu 1. veljače poginulo je 27 branitelja, u Suhovarama i Zemuniku 13 branitelja, uz četvero poginulih u eksploziji VBR-a kod Draga, a u Škabrnji je od 18. do 21. ožujka u napadu elitnih srpskih postrojbi poginulo 10 branitelja. Do kraja 1993. godine na zadarskom ratištu poginulo je 229 branitelja, više nego u svim ostalim godinama zajedno. U završnim oslobodilačkim akcijama poginulo je 28 branitelja, što je pokazatelj što znači dobro uvježbana vojska, rekao je Kotlar.

Na skupu su obrađene i teme saniteta u VRO Maslenica i na Velebitskoj bojišnici, kirurško-anestezioloških mobilnih ekipa Specijalnih jedinica, vojnih i civilnih žrtava i srpske manipulacije brojem žrtava bitke za zadarsko zaleđe te su iznesena svjedočanstva sudionika akcije.

Skup su organizirale braniteljske udruge proizašle iz Domovinskog rata, predvođene Udrugom hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.–91. (Podružnica Zadar), Udrugom ratnih veterana 7. domobranske pukovnije Zadar i Udrugom „Žene u Domovinskom ratu” Zadar, u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata i Hrvatskim liječničkim zborom Podružnica Zadar, a moderirala ga je Ivana Zrilić.

Fotografije: Zadarska županija

Zadarski književnik Alojz Pavlović u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Zadru objavio je dva nova vrijedna djela: U zrcalu boli, roman te monografiju Toma Pavlović:

Samozatajni velikan. U zrcalu boli roman je o braniteljima koji kroz likove prikazuje osobne i kolektivne borbe suočene s posljedicama rata. Ova emotivna priča nudi nadu i oprost, istražujući kako se iz duboke boli rađa snaga i ljepota.

Knjigu Toma Pavlović: Samozatajni velikan posvetio je ocu. Biografska je to monografija koja kroz sjećanja i dokumente otkriva njegov doprinos kao izumitelja elektrostroja i brižnog odgojitelja.

Ogranak Matice hrvatske u Zadru predstavlja zbirku pjesama Ivana Bucića: “Volim životinjski svijet”.

U predstavljanju sudjeluju: Ivica Vigato, Anica Serdarević, Gabrijela Meštrović Maštruko i Ivan Bucić, autor knjige.

Predstavljanje će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, na adresi Don Ive Prodana 1, u četvrtak 22. siječnja 2026., s početkom u 18:00.

 Svoju zadivljenost prirodom primjećujući i najsitnije detalje te opčaranost životinjskim svijetom Bucić ne želi zadržati za sebe, već osjeća potrebu prenijeti drugima, poglavito djeci: učenicima, svojim unucima. Fauna njegova zavičaja nije mu potrebna da nešto kaže o ljudima,  već želi dječjom razdraganošću  dočarati radosni doživljaj susreta s prirodom. Ne govori kakav trebaš biti, već želi istaknuti svoje  oduševljenje svijetom koji ga okružuje u kojem ulogu imaju i ptice koje lijepo pjevaju i glista i puž. (iz recenzije Ivice Vigata)

Ivan Bucić rođen je u Jasenicama gdje je završio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju završio je u Nad­biskupskom sjemeništu “Zmajević” u Zadru. Pedagošku akademiju, odsjek likovne kulture, završio je, također, u Zadru. Svoj radni vijek proveo je u osnovnoj školi u Jasenicama. Do sada je objavio knjigu Razvoj školstva u Jasenicama, a povodom 160. godišnjice tamošnjeg školstva. 2016. godine objavio je Rječnik govora sela Jasenica.