ZADAR / ŽUPANIJA
ZAVRŠEN PROJEKT ZA SMJEŠTAJ I PREHRANU STUDENATA Veliki dan za Sveučilište u Zadru: otvoren novi studentski dom s restoranom
Hrvatski premijer Andrej Plenković i rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican danas su u Novom kampusu svečano otvorili novi studentski dom, u čija je tri paviljona smješteno 284 studenata. U okviru doma sagrađen je i novi studentski restoran s 500 sjedećih mjesta te uređeni dodatni sadržaji poput dnevnog boravka i prostora za učenje, praonice rublja, spremišta, čajne kuhinje itd.
Na završnoj konferenciji projekta, koja je održana uoči same svečanosti, rektorica Vican zahvalila je nazočnom predsjedniku Vlade RH, ministrima Olegu Butkoviću i Radovanu Fuchsu, crkvenim velikodostojnicma, predstavnicima javne uprave i svima onima koji su pomogli da se projekt realizira.
Od početka do završetka gradnje i opremanja Studentskog doma i studentskog restorana, istaknula je rektorica Vican, uloženi su višestrani i višebrojni institucijski napori, kao i napori pojedinaca i timova.
Najveću zahvalnost izrazila je predsjedniku Vlade i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, koje je uvidjelo da se projekt zadarskog sveučilišta više godina nepravedno stavljao izvan liste prioriteta, zatim Gradu Zadru na čvrstoj suradničkoj sprezi, Zadarskoj županiji, Nadbiskupiji, glavnom projektantu Vedranu Pedišiću, glavnom izvođaču, tvrtki Projektgradnja plus, tvrtkama Investinženjering i D&Z na pomnom nadzoru, voditelju projekta gradnje, vanjskom savjetniku, članovima sveučilišnog Savjeta i članovima Senata.
U godini proslave 20. obljetnice obnovljenog Sveučilišta u Zadru, otvorenje Studentskog doma i studentskog restorana posebni je događaj.
– Izazvani smo prkositi vremenu depopulacije. Sveučilište smo koje se ne iščuđuje demografskoj slici Hrvatske, niti padu broja studentske populacije. Ponosimo se našim mladim snagama koje se ne povode za onima koji se nazivaju plivačima, a nosi ih struja, nego onima koji žive sa sviješću da se zemlja ne može iseliti. Oni su nam neugasiv motivacijski žižak. Nitko nam neće obuzdati razvojni entuzijazam ili otupiti tankoćutnost spram brojnih mladih talenata koji nam i čine poticaj u visokoobrazovnoj svakodnevici. Studentski dom i studentski restoran su dar koji su naši studenti zavrijedili, istaknula je rektorica Vican, pozivajući uspješnu studenticu i studentsku sportašicu Anu Burazer da iznese svoje dojmove.
– Počašćena sam što ovaj trenutak svečanog otvorenja studentskog doma i studentskog restorana predstavljam sve studentice i studente našeg Sveučilišta i što vam u njihovo i svoje ime mogu radosno i pomalo ushićeno iskazati zahvalnost što je naš san danas postao stvarnost. S povećanjem smještajnih mjesta za studente u studentskom domu, a pritom i sa značajnim brojem stipendija studentima nižeg socioekonomskog položaja, brišemo riječi nepravda, diskriminacija, privilegirani status. To su istine koje nedvojbeno mijenjaju Sveučilište i zbog kojih se osjećamo ponosnima, rekla je Burazer.
Premijer Andrej Plenković rekao je kako je u dva posljednja mandata Vlade RH u različite objekte sveučilišne infrastrukture uloženo 1,3 milijarde kuna. Uložiti 95 milijuna kuna u objekt poput ovog znači na kvalitetan način iskoristiti novac.
– Obrazovanje i znanost ključni su smjer razvoja zemlje. Zbog toga kontinuirano povećavamo ulaganja u njih te će za njih iznos u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti biti bez presedana, milijardu eura. Molim naše mlade da shvate da što god studiraju pridonose poimanju identiteta hrvatskog naroda u vremenu globalizacije. Sveučilište u Zadru nizom svojih programa, odjela i studija i potpunom integriranošću predstavlja krasan primjer kako mladima pružiti dostupno i kvalitetno obrazovanje. Vjerujem da će ova ulaganja biti inspirativna i za naše studente i za profesore, poručio je Plenković.
Uzvanici su se nakon završne konferencije uputili prema zgradi novog doma te ga svečano otvorili.
Treba napomenuti kako sami smještaj u domu studenti koriste od svibnja, a danas je u rad pušten i novi sveučilišni restoran Diadora.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





