Ove će zime u opticaju biti svi načini grijanja, i različite grijalice, i klime, i kaloriferi i peći na drva. Važno je znati da i oni uređaji koji vrijede za velike potrošače mogu biti vaši saveznici u uštedi, ako ih koristite tijekom razdoblja kad je jeftina struja.

Termoakumulacijska peć

Da bi termoakumulacijska peć doista i bila ekonomična, neophodno je da se ona puni toplinskom energijom, odnosno da grijači rade samo dok je na snazi “jeftina struja”.

To znači da termoakumulacijska peć ne smije biti premala za prostoriju koju grije jer će, kako bi postigla željenu temperaturu, morati često ispuhivati topli zrak. Na taj će se način brzo potrošiti akumulirana toplinska energija, pa će biti potrebno dopunjavanje tijekom skuplje struje.

Kolika je peć potrebna za koliki prostor nezahvalno je procjenjivati, jer to ovisi i o kvaliteti izolacije. Recimo da bi za stan od 60 kvadrata trebale biti dovoljne tri termoakumulacijske peći ukupne snage ne manje od 10 kilovata. Kako bi termoakumulacijska peć uvijek radila kada je jeftina tarifa električne energije, savjetuje se i nabavka specijalnih tajmera koji omogućavaju automatsko uključivanje. Nisu skupi, a olakšavaju život.

Grijalice

Govoreći o grijalicama na struju koje za zagrijavanje koriste grijače, sve će dati potpuno istu količinu topline. Iskoristivost električne energije prilikom pretvaranja u toplinsku energiju je skoro 100%, te će grijalica potrošiti upravo onoliko kilovata na koliko je deklarirana. Ovo pravilo ne vrijedi za inverter klima uređaje (toplinske pumpe) koje za utrošenih 1 kW snage mogu dati 3, 4 ili čak preko 5 kW toplinske energije.

Ponekad grijalica ima manja odstupanja i troši nešto manje ili nešto više od deklarirane snage. Također, potrošnju možete izmjeriti tako što ugasite sve potrošače struje i na sat vremena upalite samo grijalicu i zapišete stanje brojila prije i nakon mjerenja. Uzmite u obzir da ugašeni televizor, frižider ili router za internet također troše nešto energije, ali će vam ova metoda otprilike dati rezultat potrošnje.

Pretpostavimo da grijalica koju ste nabavili troši točno onoliko koliko piše na deklaraciji – 2000 W (2 kW). Bez obzira je li vaša grijalica kalorifer, konvektor, uljni radijator, termoakumulacijska peć – ona će prostoru predati jednaku količinu toplinske energije – 2 kW * 1 h = 2 kWh.

Ukoliko grijalicu jačine 2 kW ostavite da radi punim intenzitetom neprekidno sat vremena, ona će potrošiti točno 2 kWh. Ukoliko grijalicu palite noću, kada je jeftinija struja, koristit ćete nižu dnevnu tarifu pa ćete cijenu kilovatsata platiti otprilike upola manje.

Kalorifer

Kaloriferi su odličan izbor kada se radi o zagrijavanju manjih prostorija, mali su i lako ih je premještati, što ih čini izrazito praktičnima za upotrebu. Možete izabrati kalorifer na struju ili na plin, a obje varijante dolaze u najrazličitijim oblicima i veličinama. Kaloriferi su posebno praktični kada tijekom hladnih dana želite brzo zagrijati prostoriju u kojoj boravite.

Kaloriferi mogu biti i plinski. Iako su plinski kaloriferi manje uobičajen izbor, mogu se pronaći u različitim veličinama i različite snage rada. Kaloriferi su sigurne, ekonomične i praktične grijalice, jednostavne za upotrebu i efikasne u svojoj namjeni.

Klima uređaj

Prosječna klima troši oko 1 kW struje, a ovih dana, i to u terminu kad se struja obračunava po višoj tarifi, one rade i 10 sati, a često i više. Na to koliko ona potroši struje utječe mnoštvo faktora – je li namještena da grije ili da samo održava prosječnu sobnu temperaturu, potom kolika je prostorija u kojoj ona radi i kolika vanjska temperatura.

Važan faktor je i izolacija objekta.

Da biste osigurali da klima troši samo onoliko koliko mora, nije na odmet provjeriti i u kakvom su stanju filteri i vanjska  jedinica klime, jer ako su prljavi, uređaju će biti potrebno više vremena da zagrije prostoriju.

S druge strane, struja se može uštedjeti i kada se smanji temperatura. Samo na jednom sniženom stupnju može se uštedjeti oko 3 posto struje, piše Nova.rs.