Svijet
“Novo normalno”: Što je uzrok najveće suše u Europi u nekoliko desetljeća?
Najveća suša koja je pogodila Europu u posljednjih nekoliko desetljeća ostavlja posljedice na kućanstva, poljoprivrednike, tvornice i transport diljem kontinenta, a stručnjaci upozoravaju da suše zime i toplija ljeta, izazvana zagrijavanjem planeta, znače da će nestašice vode ubrzo postati „novo normalno”.
Europski opservatorij za sušu izračunao je da su upozorenja za sušu poslana za čak 45 posto površine kontinenta do sredine srpnja, a 15 je već pod crvenom uzbunom. Zbog toga je Europska komisija upozorila da nekolicini regija prijeti kritična situacija, prenosi Guardian.
Uvjeti su se otada dodatno pogoršali zbog konstantnih toplinskih valova koji pogađaju kontinent.
Francuska
Francuska premijerka Elisabeth Borne prošli tjedan je osnovala kriznu jedinicu za sušu koju je meteorološki zavod u zemlji opisao kao najgoru otkad postoje mjerenja, 1958.
Više od 100 francuskih općina nema pitke vode, a opskrbljuje ih se cisternama, rekao je ministar za zelenu tranziciju Cristophe Bechu, dodajući: “Morat ćemo se naviknuti na ovakve situacije. Prilagodba više nije opcija, nego obaveza.”
Površinska vlažnost tla na najnižoj je razini, a zabilježene padaline u srpnju 85 su posto manje od uobičajenih. Zbog toga su uvedene restrikcije i zabrane navodnjavanja u čak 93 od 96 administracijskih jedinica u Francuskoj, a u njih 62 proglašeno je krizno stanje.
I dok cijene hrane rastu nakon ruske invazije na Ukrajinu, francuski ministar poljoprivrede upozorio je da će žetva kukuruza vjerojatno biti 18 posto niža nego lani, a sindikati poljoprivrednika kažu da bi nestašica stočne hrane izazvana sušom mogla dovesti do ozbiljnih nestašica mlijeka u drugom dijelu godine.
Kompanija za električnu energiju, EDF, prošli tjedan je morala smanjiti proizvodnju u jednom od nuklearnih reaktora na jugozapadu Francuske zbog visokih temperatura zabilježenih u obližnjoj rijeci. Slična upozorenja poslana su i za reaktore u blizini rijeke Rhone.
Španjolska
U Španjolskoj su vodene rezerve na najnižim razinama dosad, tek 40 posto, i padaju za 1.5 posto svakog tjedna zbog povećane potrošnje i isparavanja, objavila je tamošnja vlada, upozoravajući da će ovo vjerojatno biti najsuše ljeto u posljednjih 60 godina.
Zemlja je u posljednja tri mjeseca zabilježila manje od pola očekivane razine padalina za ovo doba godine, a restrikcije su uvedene od Katalonije do Galicije, kao i u Extremaduri i Andaluziji.
Većina restrikcija odnosi se na kućanstva, a ruralne vlasti nesklone su ograničavanju poljoprivrednika koji često ilegalno koriste već ionako siromašne izvore, bez obzira na to što devet desetina potrošnje vode u Španjolskoj odlazi na poljoprivredu.
Ponovno oživljavanje turizma nakon pandemije također je dovelo do porasta potrošnje za čak 10 posto u gradovima kao što je Barcelona, gdje će – ako uskoro ne padne kiša, a nitko ju ne prognozira – restrikcije biti uvedene vjerojatno već sljedeći mjesec.
“Studije o klimatskim promjenama upozoravaju da će suše postati sve intenzivnije, češće i dulje”, kaže Nuria Hernandez-Mora, suosnivačica New Water Culturea. “Ovo će postati novo normalno, a mi usprkos tome svejedno odobravamo povećano korištenje sirovine koju nemamo i koja postaje sve rjeđa.”
Italija
Ova godina će vjerojatno postati najvruća i najsuša ikad zabilježena u Italiji. „Ne znam što bismo još trebali učiniti da klimatsku krizu učinimo ozbiljnom političkom temom,” kaže Luca Mercalli, predsjednik talijanskog meteorološkog društva.
“Nema podataka u posljednjih 230 godina koji bi bili usporedivi sa sušom i vrućinom koja sada pogađa Italiju. Imali smo i oluje. Te epizode postaju sve češće i sve razornije, upravo kao što su i predvidjela izvješća o klimi u posljednjih 30 godina. Zašto čekamo, umjesto da nam ovo postane prioritet?”
Jedan od najjasnijih dokaza ove krize je isušena rijeka Po. Tok najduže rijeke u Italiji pao je na samo jednu desetinu uobičajene razine, a razina vode je dva metra ispod normalne. Vlada je ranije u srpnju proglasila krizu izazvanu sušom u pet sjevernih regija i počela ograničavati razine pitke vode. Sela oko jezera Maggiore opskrbljuju se cisternama.
Regija nije vidjela poštenije kišno razdoblje još od studenog, zbog čega je u opasnosti proizvodnja riže za rižoto u dolini rijeke Po, koja čini čak 40 posto poljoprivredne proizvodnje u Italiji. Poljoprivrednici upozoravaju da bi moglo propasti 60 posto žetve.
Njemačka
Kriza ne pogađa samo jug Europe. Razine vode pale su na opasno niske razine u Rajni, ključnom plovnom putu sjeverozapadne Europe, kojim se prevozi ulje, gorivo, ugljen i ostale sirovine. Rajnom se spaja industrijski centar Njemačke s velikim lukama Rotterdam i Antwerp.
Razine Rajne u ponedjeljak već su bile niže od onih u ovo isto razdoblje 2018., kada je velika suša zaustavila transport dobara na 132 dana. Neka plovila plove na tek 25 posto kapaciteta zbog opasnosti od nasukavanja.
Suša je pogodila njemačke plovne puteve upravo u vrijeme kada bi teretni brodovi trebali prevoziti povećane razine ugljena za potrebe elektrana koje je kancelar Olaf Scholz ponovno stavio u pogon nakon ruskog smanjenja opskrbe prirodnim plinom.
U Berlinu su gradske vlasti zabilježile pad razina vode u mnogim jezerima koje puni rijeka Spree, a u Nurembergu se urbana stabla navodnjavaju vodom iz gradskih bazena koji su zatvoreni zbog štednje plina.
Švicarska, Nizozemska, Belgija
U Švicarskoj industrija proizvodnje mlijeka najteže trpi: vlasti u Fribourgu, Juri i Neuchatelu morale su otvoriti livade koje se za ispašu ne koriste prije rujna, pošto su pašnjaci na drugim dijelovima već bili presuhi.
U kantonu Obwalden pozvana je vojska da helikopterom prevozi vodu od jezera Sarnen do žednih goveda u selu Kerns.
Nizozemska je prošli tjedan proglasila službenu nestašicu vode. Vlada još nije uvela ograničenja potrošnje u kućanstvima, ali su zatražili od građana da pažljivo razmisle moraju li oprati baš cijeli automobili ili do vrha napuniti bazen.
U Belgiji su meteorolozi zabilježili najsuši srpanj od 1885. Iako je uvedena zabrana poljoprivrednicima da ispumpavaju vodu za potrebe navodnjavanja, razine vode u Flandriji već su iznimno niske, zbog čega raste zabrinutost za divlje životinje.
Kanali i rijeke također su u lošem stanju – lokalne vlasti kažu da je pomrlo mnogo ribe, pošto je jedina voda koja je ostala u nekim rijekama industrijska ili prepuna onečišćenja iz kanalizacije. Trinaest komuna u Ardenima zabranilo je punjenje bazena.
Znanstvenici kažu da će klimatska katastrofa uskoro dovesti do toga da će ljetne suše biti česte na zapadu Europe, a ekstremni toplinski valovi koji su se dosad bilježili jednom u deset godina pojavljivat će se svake dvije ili tri godine. Jedino rješenje je da vlade u cijelom svijetu radikalno srežu emisije ugljika.
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
TJEDNI HOROSKOP od 14.9. do 20.9. – Najsretniji znakovi će biti Djevica, Lav, Jarac
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
