Hrvatska
Istraživanje otkriva: Koliko Hrvati troše na godišnjem odmoru?
Od 11 i pol milijuna turista koji su ove godine posjetili Hrvatsku domaći su gosti ostvarili 1,6 milijuna dolazaka što je 8 posto više nego rekordne 2019. godine.
No ipak, podaci ekskluzivnog istraživanja o odlasku na odmor hrvatskih građana koje je za RTL provela agencija Promocija plus (na uzorku od 1300 ispitanika) pokazuju nešto drukčiju sliku Hrvatske.
Dok cijeli svijet hrli u Hrvatsku, Hrvati očito nisu u mogućnosti otići uživati na godišnji odmor u svojoj zemlji. Naime, gotovo 60 posto (59,5 posto) stanovnika nisu bili, niti planiraju ići na odmor izvan svog mjesta. Njih 37 i pol posto (37,4 posto) su bili ili planiraju otići, dok gotovo 3 posto (2,7 posto) još nisu sigurni.
Kada pogledamo iz koje regije će građani najmanje na put, onda je tu, razumljivo Dalmacija (67,3 posto), jer se njima dolazi pa nemaju niti potrebe nikud ići.
No, gotovo u istom postotku nigdje na odmor neće otputovati niti Slavonci – da nisu bili, niti planiraju ići, odgovorilo je njih čak 67 posto. Sjeverna Hrvatska je na oko 62 posto (62,3 posto) dok je najmanje onih koji ne idu nigdje u Zagrebu i okolici (41,6 posto).
Građani godišnji odmor svakako koriste, pa nas je u istraživanju zanimalo gdje su ga proveli: rezultati se poklapaju s onima da nisu putovali, pa ga je 62 posto (62,1 posto) ispitanih provelo kod kuće. Na moru u hotelu, apartmanu ili kampu njih oko 15 posto (14,8 posto), 8,5 posto na moru u vlastitoj nekretnini, 6 posto kod prijatelja i rodbine (6,1 posto) i 4 posto (4,2 posto) izvan Hrvatske.
Većina potrošila 2000 – 3000 kuna
Sad i ono, za mnoge najvažnije: koliko se na odmoru potrošilo? Najviše vas za ljetne gušte potrošilo je (13,1 posto) od dvije do tri tisuće kuna. Oko 10 posto (10,5 posto) vas je potrošilo do četiri tisuće kuna.
Dok je do deset posto ispitanih (10,3 posto) potrošilo do pet tisuća kuna.
Kada je riječ o većim ciframa, pet posto domaćih turista potrošilo je do 10 tisuća kuna.
Da su se mnogi ipak odmorili i o tome nisu marili ili se nisu željeli niti prisjetiti koliko su potrošili svjedoči da je najviše onih koji ne znaju ili nisu sigurni. Možda je tako i najbolje, bar malo biti bez stresa, dok na jesen, računi ne dođu na naplatu.
Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija plus od 1. do 4. kolovoza na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/-2.77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
magazin4 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA
-
Hrvatska4 dana prijeDIGITALNI ZDRAVSTVENI ASISTENT / Stiže ZdrAVKO. Bit će dostupan 24 sata dnevno, evo gdje ga pronaći i za što služi






