Veliki kip Gospe Snježne – Majke Božje s Djetetom Isusom u naručju, blagoslovio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić za vrijeme svečanog misnog slavlja koje je predvodio na blagdan Gospe Snježne ispred crkve Gospe od Sniga u uvali Ždrelašćica u župi sv. Pavla u Kukljici, u srijedu, 5. kolovoza.

Taj kip izgledom podsjeća na postojeći kukljički kip Gospe od Sniga, kojeg se stoljećima časti u Kukljici i već pet stoljeća, svake godine uz blagdan Gospe Snježne, prenosi iz kukljičke župne crkve sv. Pavla u Ždrelašćicu. Inicijatori ideje o postavljanju toga kipa prije više od dvije godine bili su kukljički župnik don Marko Vujasin i neki župljani, a podržali su ih Pastoralno i Ekonomsko vijeće župe Kukljica, Zadarska nadbiskupija i Ministarstvo kulture RH.

Kip Marije s Isusom, oboje s krunama na glavi, izrađen je od plemenitog bračkog kamena i visok je tri metra, a s postoljem četiri metra te je među najvećim Gospinim kipovima u Hrvatskoj. Klesar Vlado Knežević radio ga je osamnaest mjeseci u klesarskoj radnji ‘Markvinia’ u Biogradu na Moru. Kip se nalazi uz jedan od najprometnijih pomorskih kanala između otoka Ugljana i Pašmana kojim tijekom sezone dnevno prođe više od dvije tisuće plovila. Želja župljana je da kip posjetiteljima i prolaznicima koji plove tim kanalom bude svjedočanstvo vjere, da se na tom mjestu časti Marija. Taj projekt župe Kukljica pomogli su Općina Kukljica te drugi dobročinitelji i donatori.

Na mjestu crkvice Gospe od Sniga pomorci su 1514. godine pronašli sliku Gospe od Sniga te je u njenu čast i spomen podignuta crkva koja je od tada mjesto vjere, pouzdanja i izraz ljubavi prema nebeskoj Majci.

„Taj kip je znak vjere, podsjetnik da je Gospa trajno prisutna među svojim narodom i da majčinskom brigom prati sve koji tuda prolaze. Gospin pogled je okrenut prema moru, prema brodicama koje plove tom uvalom, prema ribarima i obiteljima koje putuju između otoka i prema putnicima tim morskim putem. To je pogled naše nebeske Majke koja nas voli, bdije nad nama, hrabri, tješi i zagovara svoju djecu pred Bogom“, rekao je mons. Zgrablić.

Potaknuo je pomorce i putnike da podignu pogled prema Majci kada tuda prolaze, prekriže se i barem kratko zamole da ih čuva na putu života. „Ta molitva podsjeća da životno putovanje ne započinjemo sami i da nijedan povratak nije samo plod naše vještine, nego i Božje providnosti. Neka taj kip bude svjetionik vjere i nade, znak da nad nama bdije Majka koja nas upućuje prema sigurnoj luci – Kristu Spasitelju“, poručio je nadbiskup.

Razmatrajući navješteno Evanđelje u kojem je na riječi žene: „Blažena utroba koja te nosila i prsi koje si sisao!“, Isus odgovorio: „Još blaženiji oni koji slušaju riječ Božju i čuvaju je!“, nadbiskup je rekao da to otkriva pravu veličinu Marije. „Marija nije blažena samo jer je rodila Isusa, nego ponajprije zato što je slušala Božju riječ, povjerovala joj, prihvatila je i ostala joj vjerna tijekom cijelog života. Prije nego što je rodila Isusa po tijelu, začela ga je poslušnošću Božjoj riječi.

Kad joj je anđeo navijestio da će postati Majkom Sina Božjega, nije mogla unaprijed vidjeti kamo će je njezin pristanak odvesti. Pa ipak, rekla je: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi“. U toj rečenici sažima se Marijina vjera i veličina. Ona ne traži da joj Bog unaprijed objasni svaki korak. Ne postavlja mu svoje uvjete. Ne prihvaća samo ono što razumije i što joj odgovara. Ona sluša, vjeruje i predaje se Božjoj volji“, istaknuo je nadbiskup. Naglasio je kako nas „Marija ne uči da vjernik nikad neće susresti protivni vjetar. Njeno srce nije bilo pošteđeno boli. Ona nas uči kako ostati vjeran kad se more uzburka; da i tada slušamo Božju riječ i da ne prestanemo vjerovati kako Bog vodi našu lađu i kada ne razumijemo put kojim nas vodi“.

Nakon mise održana je procesija brodovima od Ždrelašćice do Kukljice, a nadbiskup i svećenici koncelebranti bili su u brodu u kojem se vozio Gospin kip iz Ždrelašćice u župnu crkvu sv. Pavla u Kukljicu. Za vrijeme plovidbe, brodovi su kružili oko broda u kojem je Gospin kip koji je okićen zlatnim nakitom, brojnim zavjetnim darovima.

Nadbiskup je upozorio da procesija brodovima ne smije biti samo vanjski običaj i turistička atrakcija. „Brod koji kruži oko Gospinog kipa je slika čovjeka koji želi svoj život usmjeriti prema Bogu. Tada ispovijedamo da ne želimo ploviti sami, bez smjera i cilja. Potrebna nam je Marijina blizina i zagovor, njezin primjer vjere.

Marija ne zadržava naše brodice oko sebe. Ona nije cilj plovidbe, nego nas vodi prema svome Sinu. Njena želja je da slušamo Krista“, poručio je mons. Zgrablić, dodavši da nije dovoljno brodicom kružiti oko Gospinog kipa.

„Treba se zapitati oko čega se uistinu okreće moj život – oko Boga ili samo oko mojih planova, interesa i želja? Je li Krist kormilo moje životne lađe ili Boga zazivam samo kada zaprijeti oluja? Slušam li njegovu riječ samo kad mi odgovara ili joj dopuštam da ispravlja moj smjer, mijenja moje odluke i oblikuje moje odnose?

Može se dogoditi da osoba sudjeluje u procesijama, hodočašćima i vjerskim običajima, a da joj srce ostane zatvoreno Božjoj riječi. Može se Gospin kip držati na počasnom mjestu, možemo Gospu okititi zlatom, a zanemarivati molitvu, misu, sakramente, brigu za bližnje.

Isus nas podsjeća da pravo štovanje njegove Majke nije samo u riječima, pjesmama i procesijama, nego u nasljedovanju njene vjere. Marija želi da susret s njom završi susretom s Isusom, blagovanjem njegovog Tijela. Bez toga je naša plovidba samo lijepa svečanost, a ne put obraćenja i spasenja“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da je plovidba morem s Gospom slika našeg života.

„More je nekad mirno i blistavo, a nekad nemirno, nepredvidivo i opasno. Takav je i naš ljudski život. Nekad je sve mirno, jasno i sigurno, a nekad se podignu valovi bolesti, gubitka, nerazumijevanja, obiteljskih teškoća, osamljenosti i straha pred budućnošću. Tada se lako izgubi smjer i čovjek se može zapitati: Gospodine, gdje si? Vidiš li što mi se događa? Zašto dopuštaš ovu oluju“, rekao je mons. Zgrablić.

Poželio je da  nas Marija čuva u olujama života i nauči ostati uz Krista i kad je more mirno, kako Boga ne bismo tražili samo u nevolji, nego svakog dana. A kada se podignu valovi i kad izgubimo smjer, neka nas Marijin primjer podsjeti da učinimo što Krist kaže.

Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, nadbiskup je zahvalio Bogu za dar slobode i hrvatske branitelje, za sve poginule i stradalnike u obrani domovine tijekom Domovinskog rata. „Njihovu žrtvu ne smijemo zaboraviti, a slobodu koju su nam darovali pozvani smo čuvati odgovornim životom, međusobnim poštovanjem, brigom za opće dobro te zauzetim izgrađivanjem pravednog i mirnog društva“, poručio je mons. Zgrablić.

Po dolasku u Kukljicu, Gospin kip je postavljen na pokrajnji oltar u župnu crkvu sv. Pavla, gdje je nadbiskup izmolio posvetnu molitvu Gospi Snježnoj.

Ines Grbić

Po šesti put na otoku Olibu održana je atletska utrka “Oluja na Olibu”, posvećena sjećanju na ratnog zapovjednika 7. domobranske pukovnije Danijela Telesmanića Dida, u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Organizator ovog sportskog događaja bio je Atletski klub Alojzije Stepinac iz Zadra, uz pokroviteljstvo Grada Zadra i Zadarske županije. Ovogodišnje izdanje okupilo je brojne trkače i rekreativce iz Hrvatske te nekoliko europskih zemalja, koji su na jedinstven način spojili sport i odavanje počasti hrvatskim braniteljima.

U glavnoj utrci na 1,5 kilometara u muškoj konkurenciji najbrži je bio Sebastjan Bartolj iz Slovenije s vremenom 5:35. Drugo mjesto osvojio je Jakov Sorić iz Zadra (6:04), dok je treći kroz cilj prošao Dario Linardić iz TK Rival Rijeka s vremenom 6:05.

Kod žena pobjedu je odnijela Agata Repalska iz Poljske, koja je dionicu istrčala za 6:07. Druga je bila članica AK Alojzije Stepinac Vanja Petrović (6:34), dok je treće mjesto osvojila Slovenka Meti Kosec (6:36).

Posebna priznanja uručena su Hrvoju Rogiću, najmlađem sudioniku glavne utrke, koji je sa samo osam godina uspješno istrčao 1,5 kilometara, te Mariji Fuzul, članici AK Alojzije Stepinac, kao najstarijoj sudionici glavne utrke.

U sklopu manifestacije održane su i dječje utrke na 100, 200, 300 i 400 metara. Pobjednici po disciplinama bili su Jackson West i Viktorija Cotov na 100 metara, Hrvoje Rogić i Ela Kalatova na 200 metara, Colton West i Greta Kolenc na 300 metara, dok su na 400 metara kod dječaka prvo mjesto podijelili Niko Barun i Luka Derokov, a u konkurenciji djevojčica slavila je Maja Pulišić.

Nagrade najuspješnijim natjecateljima uručio je Kristofor Šarić, unuk Danijela Telesmanića Dida, u čiju se čast utrka i održava. Tom je prilikom zahvalio svim sudionicima na dolasku i iskazanom poštovanju prema uspomeni na njegova djeda te ih pozvao da se i sljedeće godine ponovno okupe na Olibu.

Utrka “Oluja na Olibu” iz godine u godinu potvrđuje svoje mjesto među sportskim manifestacijama kojima se na dostojanstven način obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Utrka je na Olib privukla sudionike svih generacija, a organizatori iz AK Alojzije Stepinac još su jednom uspješno nastavili tradiciju koja je prerasla okvire atletske utrke.

Atletsko ljeto u Zadarskoj županiji nastavlja se već u subotu, 8. kolovoza, kada će se održati jubilarna 25. Planinska utrka Starigrad – Veliko Rujno 2026.

U četvrtak, 6. 8. s početkom u 21 sat u Perivoju zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti biti će održan posljedni koncert 66. Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Koncertom zatvaranja Zadarski komorni orkestar s ponosom se pridružuje proslavi 300 godina od dolaska Arbanasa u Zadar. Programom odajemo počast i čuvenoj glazbenoj obitelji Dešpalj, čije je djelovanje trajno oblikovalo kulturnu povijest Zadra. Pod vodstvom dirigenta Pavla Zajceva, na pozornici će se pridružiti vrhunski solisti – saksofonist Gordan Tudor i tenor Filip Filipović. Očekuje vas stilski raskošna večer u kojoj se isprepliću tradicija i klasika kroz djela Pavla Dešpalja, Antonína Dvořáka i dirljive tradicijske Arbanaške pjesme.

Pavle Zajcev poznati je hrvatski dirigent, violončelist i pedagog. Diplomirao je violončelo na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Valtera Dešpalja te se usavršavao u Baselu. Kao priznati solist i komorni glazbenik nastupao je s vodećim domaćim orkestrima, uključujući Zagrebačku filharmoniju i Simfonijski orkestar HRT-a, te je surađivao s vrhunskim svjetskim umjetnicima poput Juliana Rachlina i Mische Maiskyja. Osnivač je nagrađivanog Zagrebačkog klavirskog trija i bivši solo-čelist Simfonijskog orkestra HRT-a. Od 2011. godine uspješno se bavi dirigiranjem, a uz izvođačku karijeru radi i kao profesor komorne glazbe na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Gordan Tudor jedan je od vodećih glazbenika svoje generacije. Djeluje kao solist, skladatelj, komorni glazbenik, improvizator i pedagog. Višestruko je nagrađivan na natjecanjima, a njegove su skladbe izvođene diljem svijeta, uključujući poznati balet „Vodoinstalater”. Školovao se u Splitu, Zagrebu, Amsterdamu i Parizu, nastupao po Europi i Sjevernoj Americi te član je više renomiranih komornih sastava. Trenutno vodi međunarodnu klasu saksofona na Umjetničkoj akademiji u Splitu i umjetnički je voditelj ansambla S/UMAS, uz status ekskluzivnog umjetnika brandova Selmer Paris i D’Addario Woodwinds.

Tenor Filip Filipović diplomirao je pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Giorgia Suriana te se usavršavao na renomiranoj belgijskoj akademiji Queen Elisabeth Music Chapel. Kao solist opernog ansambla HNK u Zagrebu i dobitnik prestižnih domaćih i međunarodnih nagrada, poput nagrade „Mladi glazbenik godine” i 2. nagrade na natjecanju „Hans Gabor Belvedere”, ostvario je niz zapaženih uloga u operama kao što su Traviata, Rigoletto, Čarobna frula i Norma. Redovito nastupa na vodećim festivalima te surađuje s istaknutim orkestrima i svjetski poznatim dirigentima u Hrvatskoj i inozemstvu.

PRODAJA ULAZNICA

Online prodaja ulaznica dostupna je putem poveznice https://kuzd.mojekarte.hr/, dok se fizička prodaja odvija od ponedjeljka do subote na info pultu Providurove palače od 11 do 13 sati i na pop-up info pultu na Narodnom trgu od 19 do 21 sat sve do 6. kolovoza kada završava festival.