Hrvatska
U Hrvatskoj većina trudnica starija od 30
U hrvatskim je rodilištima lani bilo 36.346 poroda u kojima se rodilo 36.991 dijete, od kojih 36.854 živorođena, a 137 mrtvorođenih, stoji u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu, piše u petak Jutarnji list.
Izvješće potvrđuje i neke trendove u posljednjih desetak godina, među kojima i činjenicu da su trudnice sve starije, da je sve više poroda carskim rezom te smanjenje broja poroda među djevojkama mlađim od 14 godina.
Naime, 33,71 posto rodilja imalo je između 30 i 34 godine, a njih čak 20,05 posto između 35 i 39 godina. U dobi od 25 do 29 godina rodilo je 28,11 posto žena, a dobra je vijest da su bila samo tri poroda u dobi od 14 godina i mlađih. Nastavlja se i smanjenje broja trudnica mlađih punoljetnica kojih je lani bilo 466, a pet godina prije 752.
Stručnjaci ističu da se porast broja poroda nakon 30. godine povezuje s produljenim školovanjem žena, kasnijim zapošljavanjem, ali i nemogućnošću rješavanja stambenog pitanja te promjenama društvenog stava prema formiranju obitelji.
Zabrinjavajuće je ipak što sve manje žena odlučuje roditi u dobi koja je prema biološkim i medicinskim kriterijima optimalna za rađanje. Istodobno s porastom dobi prve trudnoće raste i broj parova koji pomoć traže u medicinski potpomognutoj oplodnji.
Dob trudnica osobito se povećava od 2016. dok je prethodnih godina najviše žena rađalo u dobi od 25 do 29 godina. Jedan od pokazatelja razvoja medicine su i podaci o udjelu živorođene djece majki starijih od 35 godina u razvijenim zemljama pa tako i u Hrvatskoj. Primjerice, 1995. godine taj je udio bio 9,16, a prije dvije godine 23,58, slično kao i u Sloveniji, Češkoj, Mađarskoj i Austriji.
Zanimljivi su i podaci o liječničkim kontrolama trudnica koje mogu imati značajan utjecaj na tijek i ishod trudnoće, a iz kojih je vidljivo da je pandemija koronavirusa imala popriličan utjecaj.
Naime, čak 587 rodilja ili njih 1,6 posto uopće nije kontroliralo svoju trudnoću, dok je taj broj u 2020. bio upola manji, odnosno na pregledima nisu bile 282 žene ili njih 0,8 posto. Jedan do tri puta pregledano je 519 trudnica, ali najviše je njih, 71,5 posto, ipak imalo optimalni broj pregleda. Najbolje je da prvi pregled bude do navršenih osam tjedana trudnoće, a to je lani učinilo 67,4 posto trudnica.
Ovo izvješće HZJZ-a potvrđuje i trend smanjenja broja spontanih poroda te povećanja broja poroda carskim rezom. Podaci govore da je lani 25.719 žena rodilo spontano, 1,5 posto na vakuum, 4,6 posto poroda bilo je “na zadak”, a 10.016 ili 27,6 posto carskim rezom što je za jedan postotak više nego godinu prije, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
magazin3 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade samo ovi marketi…
-
Hrvatska4 dana prijeDELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka
-
magazin4 dana prijePrevisoki računi za grijanje? Provjerite radite li ove pogreške






