Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

BORGESOVE OČI, PUT PREMA MASLINI NA ITAKI Iz tiska izašla nova pjesnička zbirka Tomislava Marijana Bilosnića

Objavljeno

-

Najnovija zbirka pjesama Tomislava Marijana Bilosnić naslovljena je Vidio sam Borgesove oči. Ovo je inače osmo Bilosnićevo izdanje ove godine, poslije Molitve svetom Franji (na 25 jezika i 5 pisama svijeta), Vrtnog patuljka, Spomenice 2020., Spomenice 2021., La Havana blues (rumunjsko izdanje na španjolskom, rumunjskom i engleskom jeziku), Put u Havanu i Oda zemuničkom kulturnom pejzažu (na hrvatskom i engleskom jeziku).

Nova pjesnička zbirka Tomislava Marijana Bilosnića Vidio sam Borgesove oči svojim naslovom, kompozicijom pa i žanrom, u potpunosti se uklapa u obilježavanje velikog autorovog jubileja. I metaforično i metatekstualno – Bilosnić se zagledao u Borgesove oči.

Pjesme Bilosnićeve zbirke Vidio sam Borgesove oči raspoređene su unutar sedam ciklusa („Masline koje nas hrane uljem rasutih zvijezda“, „Ležaj pod grčkom maslinom“, „Povijest masline“, „Vidio sam Borgesove oči“, „Niz oblake kotrljaju se masline“, „Onaj sam koji sadi i sanja“, „U kući ne žele pjesnika“). Zanimljivost ove zbirke jest u činjenici da se posve uklapa u autorov pjesnički izričaj posljednjih dvadesetak godina, konkretno od zbirke Tigar objavljene 2003. godine i to na više razina: poput Tigra u ovoj zbirci autor pjesnički problematizira jedinstvenu temu masline prilazeći joj fenomenološko-simboličkim poetskim alatom; poput Tigra simboličko-mitološki sloj pjevanja ozbiljuje izravnim autobiografskim elementima i obiteljskom poviješću. Nadalje, u zbirci Vidio sam Borgesove oči on spaja i teme i motive pa i strukturu razvedenoga stiha kako to primjerice čini u ranijim zbirkama Odisej ili Odisejeve pjesme. Isto tako u ciklusu „Ležaj pod grčkom maslinom“ opjevava sjećanja na konkretna maslinova stabla sa svojih mediteranskih putovanja stvarajući određeni poetski putopis kako je to već ranije činio primjerice u svojim zbirkama Havana blues i Naranče Federica Garcije Lorce.

Naslovna pjesma zbirke „Vidio sam Borgesove oči“ zapravo je metaforičan i uvod i poziv na čitanje nove Bilosnićeve pjesničke zbirke, zapravo poezije u kojoj je sjedinivši novog i starog sebe otvorio vlastiti prostor slobodnoga pjeva. Često stoga ova poezija djeluje lišena vremenske dimenzije, dok je istodobno duboko ukorijenjena u hrvatski, mediteranski prostor. Maslina je tako istodobno simbol i Homera i Borgesa – prvog i posljednjeg, kao i konkretna slika vlastitog života u kojoj se sjedinjuje poetika svetog maslinarenja sa životnim pozivom pisanja. Kao poziv na čitanje citirat ćemo dva posljednja stiha iz pjesme „Tako se beru masline“, jer i pisanje i čitanje poezije uvijek se vraća slici odisejevskog putovanja – „Tako se beru masline ploveći / kući staroj u suncu novome“.

Vrijedi još spomenuti da je i ovoj knjizi Bilosnić ujedno autor likovne opreme što će reći da je na naslovnici otočni pejzaž iz njegova slikarskoga ciklusa Mediteranski pastel. Na 120 stranica zbirka Vidio sam Borgesove oči, u sedam zasebnih poglavlja donosi se osamdeset i tri pjesme posvećene maslini. Bilosnić je i autor naslovnice ove zbirke, kao i inače svih svojih izdanja, grafičku obradu potpisuje Marija Marfat, dok je urednik izdanja Dejan Golem, a izdavač 3000 godina Za dar.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu