Da vas netko vidi kako pjevate svojim biljkama dok ih zalijevate, vjerojatno bi se zapitao jeste li dobro. Međutim, ono što oni ne znaju, a vi ćete upravo saznati, jest da pojedina istraživanja pokazuju da glazba ima fantastičan utjecaj na biljke.

U studiji od prije par godina, Mi-Jeong Jeong s Nacionalnog instituta za poljoprivrednu biotehnologiju u Suwonu u Južnoj Koreji i njegovi kolege, tvrdili su da su uspjeli identificirati biljne gene koji mogu čuti i reagirati na glazbu, nakon što su obavili jedan test u kojem su koristili rižu i Beethovenove kompozicije.

U manje znanstvenoj, ali podjednako fascinantnoj studiji koju je 2009. provela ekipa emisije Mythbusters, proučavana je veza između glazbe i biljaka.

Tijekom tih mjesec dana koliko je trajao eksperiment, grašak je “slušao” heavy metal i klasičnu glazbu u odvojenim staklenicima. Druge biljke su bile izložene običnom govoru i lijepim riječima, prenosi Krstarica.

Na kraju eksperimenta, najviše je napredovao grašak koji je slušao heavy metal.

Istraživanje koje je 2014. provelo Sveučilište Osmania u Hyderabadu u Indiji izložilo je 30 ruža indijskoj klasičnoj glazbi, vedskim napjevima, zapadnoj klasičnoj glazbi i rock glazbi.

Eksperiment je trajao 60 dana, a glavni cilj bio je utvrditi kako glazba utječe na biljke.

Rezultati su pokazali da su ruže koje su bile podvrgnute vedskim pjesmama i indijskoj klasičnoj glazbi daleko nadmašile po svom rastu i cvatu biljke koje su bile izložene drugim vrstama glazbe.

Još jedno istraživanje na ovu temu, provedeno je iste, 2014. godine.

Znanstvenici Heidi Appel i Rex Cocroft sa Sveučilišta u Missouriju otkrili su da male biljke gorušice reagiraju na zvučne vibracije.

Isto tako, Kraljevsko hortikulturno društvo je otkrilo da rajčice povoljno reagiraju na ženske glasove, nakon što su slušale volontere koji su im čitali tijekom razdoblja od 30 dana.

U studiji su sudjelovali i muškarci, ali biljke koje su bile izložene njihovom glasu nisu pokazale naročitu reakciju.

Pojedini znanstvenici tvrde da biljke zapravo reagiraju na vibracije koje stvara ljudski glas. S druge strane, neki tvrde da su ove studije manjkave i da ne dokazuju ništa.

Ako volite meso i želite kupiti sastojke za večeru, odlazak do mesnice ili hladnjaka u trgovini često je najprikladniji i najpovoljniji način da se opskrbite proteinima.

No, prema profesionalnim mesarima, kvaliteta mesa dostupna u trgovini mješovitom robom ili supermarketu često je ispod standarda koji ćete pronaći u mesnicama specijaliziranim za proizvode životinjskog podrijetla iz dobrih izvora.

“Glavna razlika između mesnice i trgovine mješovitom robom je pažnja posvećena detaljima koju mesnica pruža, počevši od davanja prednosti kvaliteti nabave nad cijenom”, rekao je Mike Saperstein, suvlasnik tvrtke Sunshine Provisions u južnoj Floridi. Kako prenosi Večernji, za sljedećih pet mesnih proizvoda, mesari vas pozivaju da se klonite supermarketa i trgovina i umjesto toga ih radije kupite u mesnici.

Mljevena govedina i perad

Budući da je mljeveno meso obično jeftinije od vrhunskih komada i obično se koristi za jela kao što su hamburgeri, mesne štruce i mesne okruglice (koja uključuju druge sastojke i nadjeve koji prikrivaju okus mesa), stručnjaci su rekli da je u redu kupiti ih u trgovinama mješovitom robom.

No mesar Luis Mata rekao je: “Proizvodi od mljevenog mesa, osobito mljevena govedina i piletina, artikli su koje bih izbjegavao kupovati u trgovinama. Većina ovih proizvoda dolazi prethodno samljevena iz velikih pogona za preradu mesa, gdje je rizik od kontaminacije znatno veći. Taj proces može ugroziti okus i kvalitetu mesa. Kvalitetni mesari najčešće sami melju meso i koriste vrhunske komade mesa.”

“Svježa” riba i plodovi mora

Osim ako ne kupujete u trgovini mješovitom robom koja je vrlo blizu vode, Rusty Bowers, vlasnik i glavni mesar Pine Street Marketa u Decaturu, Georgia, upozorava da vrijedi sumnjati u “svježinu” morskih plodova u trgovini.

“Moje opće pravilo je da ako se ne možete brzo voziti 20 minuta od plaže do te trgovine, plodove mora kupujte iz zamrzivača”, kaže. Rekao je i da je, ako posjet ribarnici nije opcija, bolja je kupnja smrznutih plodova mora jer se “većina smrznutih plodova mora (kao što je navedeno na etiketi) obrađuje i brzo zamrzava na brodu kako bi se očuvala njihova svježina ubrzo nakon što iz izvade mora.”

Odležana govedina

Odležana govedina omiljena je među mesojedima zbog svoje nježne teksture i snažnog okusa. Ali prema Richu Silvermanu, glavnom mesaru The Lambing Shed Farm Shop & Kitchen u Cheshireu u Engleskoj, supermarketi nemaju vremena ni opreme za odležavanje mesa na koristan način.

“Lokalni mesari imaju vremena i prostora za sušenje mesa tako da ga vješaju na kosti. Ovo je daleko bolji način starenja mesa i daje puno bolji okus proizvodu. U njemu ima puno manje vlage pa se bolje kuha. Ovo je isprobana i provjerena metoda koju već stoljećima rade mesari diljem svijeta,” objasnio je Silverman.

Trgovine mješovitom robom, međutim, svoju govedinu odležavaju koristeći “mokro odležavanje”. Silverman opisuje ovaj proces kao proces koji uključuje “meso koje je prethodno izrezano u pakiranju i potom odležalo u tom pakiranju.”

Mesni komadi “s kostima”

Komadi mesa koji se prodaju s kostima poslastica su za ukusno pirjanje, a ostatke kostiju možete koristiti za domaći temeljac. Međutim, Jerry Rempe, glavni mesar u Omaha Steaksu, spominje da meso s kostima dostupno u kutijama za meso u trgovinama “ima tendenciju da se ‘kiseli’ brže od proizvoda bez kostiju, ovisno o starosti mesa i načinu na koji su pohranjeni.”

Prisutnost kosti utječe na pH mesa, što može dovesti do “smrada, sluzave teksture, a ponekad i promjene boje”, rekao je. “Kiseli miris često dolazi od proizvodnje organskih kiselina od strane bakterija dok razgrađuju proteine ​​i masti u mesu.” Rempe je rekao da meso može postati kiselo za kosti “zbog količine zraka, enzima i drugih spojeva koji utječu na to ako se kost nalazi u dijelu trupa do kojeg se ne može brzo i učinkovito doći hlađenjem.”

Budući da se mesni komadi iz trgovine obično ne zamrzavaju brzo, sat počinje otkucavati za njihovu svježinu u trenutku kada su izrezani i pakirani. Kutije za meso u supermarketima nemaju točnu temperaturu, a zapakirano meso može tamo stajati više od jednog dana, pa su izgledi da će se kosti ukiseliti veći nego kod manjeg mesara koji svakodnevno mijenja meso.

Paštete, terine i meso organa

Rosangela Teodoro, vlasnica i mesarka Teodora’s Boucherie u Cohassetu u Massachusettsu, potiče kupce da razmotre posjet mesnici koja se specijalizirala za ove komade koje je teško pripremiti.

“Koristim specijaliziranu opremu i održavam meso na stalnoj temperaturi kako bih spriječila kvarenje. Zbog toga nikad ne bih kupila paštetu i terinu od mesara u trgovini jer im je potrebna specijalizirana oprema i stručnost da bi se pravilno pripremili,” rekla je Teodoro.

Kada je riječ o organima, izvršna kuharica Jeanne Oleksiak iz Herd Provisions Restaurant and Butcher Shop u Charlestonu, u Južnoj Karolini, također ističe da su “oni obično zamrznuti u trgovinama i nisu u velikoj potražnji, pa provedu puno vremena seleći se od zamrzivača do zamrzivača, pogotovo ako su na sniženju.” U zanatskoj mesnici veća je vjerojatnost da će organi biti svježe nabavljeni i pohranjeni u optimalnim uvjetima.

Kroz reviju ‘Mjesec našeg filma’ u Kino Zoni ste ovog mjeseca imali priliku pogledati niz vrhunskih ostvarenja domaće kinematografije, a manifestaciju završavamo u petak 31. svibnja s zadarskom premijerom dobitnika ”Srca Sarajeva”, fantastičnim kratkometražnim eksperimentalnim dokumentarcem ”Valerija” naše Zadranke Sare Jurinčić te višestruko nagrađivanom ratnom dramom Vinka Brešana, ”Svjedoci”!

Valerija je eksperimentalno dokumentarni film zamišljen kao intimni susret autorice i njenih pretkinja. Inspiriran portretima s otočkog groblja gdje je uobičajeno da žene i muškarci dok su još živi odlučuju o fotografiji koja će ih predstavljati na njihovom grobu nakon što umru. 

Film Sare Jurinčić na poseban prikazuje čin zajedništva s davno preminulim rođacima, zaigrano istražujući percepcije sjećanja i loze. Uz spomenuto ‘Srce Sarajeva’ za najbolji kratkometražni film, ”Valerija” se našla u selekciji niza znamenitih festivala, a također se može pohvaliti i Grand prix nagradom na 25 FPS festivalu i nominacijom za Europsku filmsku nagradu.

Nakon ”Valerije” ćete imati priliku pogledati još uvijek prilično kontroverznu ratnu dramu ”Svjedoci”!

Brešanov film nastao je po motivima romana ”Ovce od gipsa” Jurice Pavičića inspiriranog istinitim događajem iz 1991. godine kad je grupa hrvatskih vojnika izvršila zločin nad srpskom obitelji. ”Svjedoci” se sastoje od tri priče, od koji svaka počinje u istom trenutku – trenutku istrage ubojstva, i svaka daje novu vizuru onoga što se zaista dogodilo. Film tematizira gubljenje duše u ratu…

Zahvaljujući nevjerojatnom uspjehu njegovih komedija ”Kako je počeo rat na mom otoku” i ”Maršal”, Brešan je 2003. uspio napraviti pravi autorski preokret adaptirajući za ono vrijeme posve ‘škakljivu’ Pavičićevu knjigu. Zahvaljujući izuzetnom glumačkom ansamblu kojeg su među ostalom činili i: Leon Lučev, Alma Prica, Mirjana Karanović, Dražen Kuhn, Krešimir Mikić, Marinko Prga i Bojan Navojec te intrigantnoj priči i suverenoj režiji, ”Svjedoci” su u konačnici osvojili niz međunarodnih i domaćih filmskih priznanja poput Zlatne arene za najbolju režiju, glumicu i glazbu ili posebnih nagrada na festivalima u Berlinu i Karlovym Varyma.

”Valerija” i ”Svjedoci” su na rasporedu u petak, 31. svibnja s početkom od 20, odnosno 20:15h u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, a ulaznice po cijeni od 4 eura mogu se kupiti na samoj lokaciji prikazivanja sat vremena prije projekcije.

*Ulaznice se mogu i rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.

*Projekcije iz manifestacije ‘Mjesec našeg filma’ se održavaju u suradnji s HAVC-om.

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Hrvatskog audiovizualnog centra i Zaklade “Kultura nova”, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar