Tomislav Marijan Bilosnić, jedan od naših najprevođenijih književnika gost je tribine Društva hrvatskih književnika, koju u programu Susreti u DHK, vodi književnica Lada Žigo Španić, koja i razgovara s autorom o njegovoj poemi Vrtni patuljak (3000 Za Dar, 2021.), koja vizionarski prikazuje nestajanje svijeta. Jedno od pjevanja iz poeme Vrtni patuljak čita glumica Dunja Sepčić.

Tomislav Marijan Bilosnić  hrvatski je književnik, slikar, fotograf, publicist i novinar. Autor je više od 140 knjiga proze, poezije, kritika, feljtona i putopisa. Priredio je više od 80 izložbi umjetničke fotografije i slika u različitim tehnikama u domovini i inozemstvu, kaže se, između ostalog, u opširnoj biografiji ovog autora, objavljenoj na stranicama Tribine.

Dr. sc. Tin Lemac, koji piše pogovor Bilosnićevu Vrtnom patuljku kazat će i ovo:

„Devet pjevanja kao simboličkih devet krugova Pakla pruža jednu nijansiranu, gradacijski satkanu sliku naše društvene, političke, kulturne i popkulturne suvremenosti. Pritom, Bilosnićev se subjekt ne postavlja u moralističku nadmenost ili ironijsku savitljivost nad time, već tihim i gorkim tonom pokušava sagledati sve moguće devijacije koje nije lako samo izbrojiti.

Naslovni je motiv vrtnog patuljka sinegdoha malenog čovjeka pred civilizacijskim strahotama. Cijeli je diskurz knjige velika bojanka raznorodnih civilizacijskih i drugih motiva. Od onih kulturnih nama empirijski i diskurzivno daljih (Macchu Picchu, Keopsova piramida) do nama povijesno bližih (Hiroshima, Auschwitz), od Univerzalija (Vrijeme, Prostor) preko literarnih motiva i toposa (Poundovi stihovi, Whitmanove vlati, na jeziku kojem je govorio Šenoa), slikarskih motiva (Chagall, Hegedušić) do suvremenih popkulturnih motiva (Youtube). Metaforika je virtuozna, počesto i zavijena, maniristički hermetična“.

Lada Žigo Španić, voditeljica Tribine, ovako vidi Bilosnićevu poemu:

„Bilosnić poemu Vrtni patuljak gradi kao niz ognjenih simultanih slika, a uočljivi su i brojni nadrealistički postupci spajanja nespojivih predmeta i pojava, što još više pojačava dojam strašnoga kaosa, izopačenosti i poistovjećivanja svega sa svime u bučnom nestajanju. „Ovo je kataklizma s usnama vampira“, reći će pjesnik, zadirući u osvetničko grotlo utrobe Zemlje i u bijes nebesa, bojeći se da će ludilo prebrisati i povijest na koju se stalno osvrće. „Sve je krivulja ju jednoj ljusci vječnosti“, opet veli Bilosnić dok opisuje raseljeni svijet u općem metežu svih bića, često i s dubokom čežnjom za mirnim životom i starim utješnim metafizičkim horizontima“.

Lada Žigo na kraju zaključuje:

„Izuzetno stilski bogata poema, prepuna i apokaliptičnih i jezičnih transformacija, udara na sva osjetila. Bilosnić je bombardirao svijet riječima koje imaju nuklearnu poetsku snagu“.

Tribinu DHK podupire Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb. A ovdje donosimo snimku tribine: www.youtube.com/watch?v=kuIWEiWO9AM