Pjesma, odnosno praksa uglazbljivanja poezije, traje od antike, preko srednjovjekovnih trubadura, do romantičarskog Lieda i 20. stoljeća kada je pjesma u pop, rock i zabavnoj glazbi zagospodarila glazbenim formama sve do danas.

U umjetničkoj formi pjesma doživljava vrhunac u 19. stoljeću kroz stvaralaštvo Franza Schuberta. Putem koji su nastavili Hugo Wolf, Richard Wagner i Richard Strauss kročili su i hrvatski skladatelji Blagoje Bersa i Jakov Gotovac, kao i prva naša skladateljica Dora Pejačević, čiji je strelovit umjetnički razvoj zaustavljen iznenadnom smrću na porođaju.

Programom pjesama navedenih skadatelja, pod nazivom Hrvatska solo pjesma u europskom kontekstu, nastavlja se ciklus pretplate Koncertnog ureda Zadar. Koncert je na rasporedu u utorak, 25. 1. 2022. u 20 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta, a nastupit će Marta Hut i Jurica Šoša. To je ujedno nastavak projekta Bersijada, koji promovira glazbu najznačajnijeg skladatelja hrvatske moderne koji je dio života proveo u Zadru.

Ulaznice se prodaju na adresi www.kuzd.hr, te u subotu, ponedjeljak i utorak na info pultu Kneževe palače od 11-13 i 18-20 sati, s time da na dan koncerta blagajna od 19 sati seli u Svečanu dvoranu Sveučilišta.

Sopranistica Marta Hut (rođena Musap) rođena je u Zadru 2. veljače 1990. Drugu nagradu na Regionalnom natjecanju pjevača u Šibeniku osvojila je 2007., a godinu dana poslije nastupila je u solističkoj ulozi u Fauréovu Requiemu u Zadru u povodu obilježavanja stote godišnjice Hrvatskoga pjevačkog glazbenog društva „Petar Zoranić“ pod ravnanjem Jurice Šoše. S osamnaest godina upisala se na studij pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te magistrirala (cum laude) u klasi prof. Martine Gojčete-Silić. U prosincu 2010. sudjelovala je na koncertima mladih opernih pjevača „Hommage à Milka Trnina“ u zagrebačkom HNK-u. U istoj kazališnoj kući debitirala je 2011. u ulozi Mercedes u Bizetovoj operi Carmen. U travnju 2012. nastupila je kao solistica u izvedbi Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu Josipa Magdića u Muzeju Mimara u Zagrebu. U ožujku 2013. igrala je ulogu jednog od paževa u Wagnerovoj operi Lohengrin pod ravnanjem Nikše Bareze, a godinu dana poslije dobila je titulu Mladog pjevača godine na natjecanju u Muzeju Mimara te nastupila u sklopu ciklusa Molto cantabile 2. Imala je čast muzicirati pod ravnanjem Pavla Dešpalja, između ostaloga i na praizvedbi Dešpaljevih preradbi Bersinih i Lisinskijevih solopjesama za glas i gudački orkestar. U ožujku 2016. povjerena joj je glavna uloga u operi Suor Angelica (Sestra Angelica) Giacoma Puccinija (u režiji Michaela Znanieckoga). Pod vodstvom Ive Lipanovića prvi put je nastupila u veljači 2020. kao solistica u Beethovenovoj Missi solemnis u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog uz Akademski zbor „Ivan Goran Kovačić“ i Zagrebačku filharmoniju. U listopadu 2021. nastupila je u Kneževu dvoru s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom pod ravnanjem Ivana Huta. Nekoliko je godina živjela i djelovala u Kraljevini Nizozemskoj, gdje je nastupila u Rotterdamu, Den Haagu, Delftu, Zwolleu, Rijswijku i Bredi. Sudjelovala na seminarima poznatih svjetskih pjevačica i pedagoginja (Roberta Alexander, Jard van Nes i druge). Redovito nastupa u Zadru kao solistica u pratnji Zadarskoga komornog orkestra.

Pijanist Jurica Šoša završio je osnovnu i srednju školu u rodnom Zadru. Upisao se na studij klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Đorđa Stanettija, kod kojega je završio i poslijediplomski studij te stekao titulu magistra umjetnosti. Tijekom školovanja osvojio je brojne nagrade, od kojih su najvažnije nagrada Hrvatskoga društva skladatelja za najbolju izvedbu djela Ive Josipovića na međunarodnom natjecanju Etide i skale u Zagrebu, prva nagrada na državnom natjecanju HDGPP-a 2001. u Dubrovniku te Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu. Pohađao je seminare eminentnih klavirskih pedagoga u Hrvatskoj i inozemstvu (Pavarana, Kämmerling, Muraro, Krpan i drugi). Održao je niz recitala te solističkih nastupa s brojnim orkestrima, s kojima je izveo Treći klavirski koncert L. van Beethovena, Prvi klavirski koncert F. Liszta, Trinaesti klavirski koncert W. A. Mozarta, Bachove koncerte za dva i tri klavira, Mozartov Koncert za dva klavira i orkestar i dr. Tijekom studija bio je jedan od pokretača ciklusa koncerata u HGZ-u, a djelovao je i kao dirigent Hrvatskoga pjevačkog glazbenog društva „Zoranić“, s kojim je zabilježio veće nastupe u svim većim europskim središtima i osvojio nagrade na državnim natjecanjima u Splitu, Novigradu Istarskom i drugdje. Od 2010. godine umjetnički je ravnatelj Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Član je Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Stalno je zaposlen kao profesor klavira u Glazbenoj školi „Blagoje Bersa“ u Zadru.  

*