ZADAR / ŽUPANIJA
HTV NA SESTRUNJU “Nema trgovine, djece, škole, a i veze s kopnom su skromne”
Otok Sestrunj svega je 12 nautičkih milja udaljen od Zadra. Turista ljeti ondje ima jako malo. Nema djece i škole, kafića, restorana, a što je nagore – nema ni trgovine s hranom. Ništa bolje nije niti s vezama s kopnom, osobito zimi.
Otok Sestrunj nalazi se u sredini idiličnog krajolika zadarskog arhipelaga. Do njega se novinari HRT-a putovali gotovo dva i pol sata. Karmelo Švorinić, predsjednik Mjesnog odbora Sestrunja kaže da za vrijeme ljeta imaju svakodnevno trajektnu liniju iz Zadra oko 11 ili 12 sati, a poslijepodne je linija za natrag. Također svaki dan postoji i brzobrodska linija, ujutro za Zadar, a poslijepodne za natrag.
Za jakog juga na Sestrunj ne može ni brzi brod niti trajekt pa odsječeni od svijeta budu i po nekoliko dana. Rješenje vide u produžetku postojećeg alternativnog pristaništa sa sjeverne strane otoka. Zimi trajektnu liniju imaju tri puta tjedno. Takav raspored im, kažu, ne olakšava opskrbu, jer nema linije koja im omogućuje odlazak automobilom u grad i povratak isti dan.
– Tražimo od općine i od agencije za obalni promet jednu liniju trajekta ujutro, da stane u Sestrunju, a popodne se vrati. Tako bi mogli ići autom u grad i vratiti se isti dan natrag, donijeti robu, napraviti neke poslove, npr. registrirati automobil i donijeti benzin. Ovdje je najveći problem nafta, benzin za automobile i brodove dodaje Švorinić.
Sestrunjcima je problem opskrba jer već nekoliko godina nema trgovine, iako je postojala još prije stotinu godina. Zapnu li s opskrbom, tu je njihova poštarica Zdravka Dilber, koja se prije 10 godina odlučila smjestiti na otoku. Za 15-ak zimskih stanovnika otoka ona je puno više od toga.
– Svaku subotu idem u Zadar. Ako nekome nešto usfali, onda me nazovu i kažu što da im donesem. Suprug svaki dan putuje onda i on donese nešto. Svi u mjestu uglavnom imaju djecu u Zadru pa i ta djeca šalju brodom, a ja to prihvatim na brodu, dodaje poštarica Dilber.
Tražili su Sestrunjci novog trgovca za svoj otok. Zainteresiranih je bilo iznad očekivanja. Mnogima se ideja o životu u ovim gotovo robinzonskim uvjetima veoma svidjela. Ali kada bi saznali detaljnije o životu na otoku, nitko se nije dublje zainteresirao. 0 seconds of 4 minutes, 54 secondsVolume 90%
Iako ga svi ovi problemi svrstavaju u skupinu raseljenih hrvatskih otoka, oni koji su ovdje stalno kažu da život na Sestrunju ima svoje čari. Kapetan duge plovidbe u mirovini, Miroslav Švorinić, kaže da su ondje uglavnom umirovljenici. Jedan dio ih, poput njega, provode vrijeme na otoku, a potom se vrate u Zadar, Rijeku, Zagreb.
Sestrunjci su mnogo toga napravili sami. Ponosni su na to što su prvi u zadarskom arhipelagu asfaltirali prometnicu. Upravo pokušavaju progurati i projekt preuređenja starog mlina za masline i tu se nadaju pomoći ministarstva. Nekada je ondje živjelo 400 ljudi. Mnogo ih je poginulo u Drugom svjetskom ratu. No jasno je koji problemi danas tjeraju ljude s otoka. Nadaju se da će se i njihov glas čuti, kako bi barem još koji stanovnik naselio ovaj raseljen, ali lijep zadarski otok, piše HTV.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





