Mnogi plivači ne vole u moru plivati iznad livada morske trave. Doživljavaju je kao tamnu mrlju na dnu iz koje vrebaju opasnosti.

“Tužno je da ljudi odrastaju s takvom slikom o ovoj neopisivo korisnoj biljci”, kaže biologinja Barbara Čolić, dopredsjednica zadarske udruge društva istraživača mora “20.000 milja” .

Livade posidonije, odnosno svima poznate morske trave najvažniji su priobalni ekosustav Sredozemnog mora  i područja najveće biološke raznolikosti gdje se brojni organizmi hrane, razmnožavaju i nalaze zaklon.

“Izazivam kupače da sljedećeg ljeta zarone i zavire u čudesni svijet koji vrvi životom. Posidonija zaslužuje biti otkrivena i promatrana u pozitivnom svjetlu“, poručuje Čolić.

Mnogi je miješaju s algama, ali posidonija suprotno od njih ima razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet, baš kao kopnene biljke.

Stručnjaci upozoravaju da su zbog priobalne gradnje, masovnog turizma, posebno nautičkog, te drugih djelatnosti, njezine livade sve ugroženije.

U zadnjih 50 godina u Sredozemlju je zabilježeno povlačenje njezina rasta za 34 posto, a prirodno obnavljanje oštećenih područja gotovo je nemoguće.

Na europskoj razini morska trava štiti se Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i mrežom zaštićenih područja Natura 2000.

U Hrvatskoj su uspostavljena područja od posebne važnosti za zaštitu prirode na temelju Bernske konvencije.  Osim toga, sve vrste morskih cvjetnica na nacionalnoj razini štite se Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićene vrste.

Sidrenje joj najviše šteti

Na nedavnom svjetskom samitu o bioraznolikosti u Marseilleu stručnjaci su upozorili na negativan utjecaj čovjeka na posidoniju. Poseban je problem sidrenje.

Povećani broj posjeta nautičara ostavlja trag na morskom dnu gdje se sve češće uočavaju brojni prokopi sedimenta i livada.

Budući se livade šire izuzetno sporo (procjenjuje se samo 1 cm godišnje u idealnim uvjetima), jedno sidro čini nepopravljivu štetu jer oštećuje tridesetak čuperaka kojima je za obnovu potrebno stotinjak godina.

Na mjestima odumrlih dijelova nastanjuje se invazivna alga Caulerpa cylindracea, rekli su stručnjaci.

Francuska je zato većim brodovima zabranila sidrenje u osjetljivim zonama. Slične mjere uvedene su i na španjolskim Balearskim otocima.

U Hrvatskoj, Javna ustanova More i krš u sklopu projekta IMPRECO prati stanje livada posidonije na južnoj strani Paklinskih otoka. U uvalama gdje se sidra slobodno obaraju, dno je sasvim ogoljeno pa rade na podizanju svijesti nautičara i promiču ekološki prihvatljivije sidrenje.

„Govorimo o trajnom sustavu priveza. Na površini je plutača, a trajno sidro je ubušeno ili usvrdlano u morsko dno čime se minimalno utjecalo na podmorje“, rekla je Hini Jelena Kurtović Mrčelić iz JU More i krš.

U srpnju je u uvale unutar NP Kornati postavljeno je 58 ekološki prihvatljivih bova za sidrenje.

Hrvatski i talijanski znanstvenici kroz projekt SPAS proveli su i pilot transplantaciju posidonije i presadili preko 2000 busena u uvali Kravljačica.

Osim sidrenja, prijetnje livadama su mehanička oštećenja ribarskim koćama, lov dinamitom, smanjenje prozirnosti mora uslijed zagađenja, marikultura, nasipavanje obale, invazivne vrste i erozija. .

U cilju zaštite, Zajednička ribarstvena politika zabranjuje uporabu određenog ribolovnog alata (poput mreža s koćama) iznad livada posidonije te članicama EU-a nudi posebne alate za upravljanje ribolovom u njezinim staništima.

Morska pluća 

Direktor Francuske podružnice Svjetskog fonda za prirodu (WWF) Arnaud Gauffier ističe veliku sposobnost posidonije da apsorbira ugljik što je čini ključnim saveznikom u borbi protiv globalnog zatopljenja.

Na svjetskoj razini, livade morskih cvjetnica odgovorne su za više od 10% ugljika sačuvanog u oceanima iako obuhvaćaju tek 0,2% ukupne površine morskog dna, tvrde znanstvenici.

Prema nekim procjenama, livade hvataju ugljik do 35 puta brže od tropskih prašuma.

CO2 pohranjen u sedimentima morskih cvjetnica i slanih močvara naziva se plavim ugljikom.

Očuvanje morske trave važno je i stoga što devastiranjem livada dolazi do oslobađanja dodatnih količina ugljičnog dioksida u atmosferu.

Osim navedenog, mnoge vrste koje se razmnožavaju u naseljima posidonije imaju veliki komercijalni značaj pa njihovo uništavanje može prouzročiti ozbiljne probleme lokalnom ribarima, ali i odraziti se na sve popularniji ronilački turizam.

„Tamo gdje nema direktnih oštećenja, situacija je dobra. No čim je prisutan utjecaj čovjeka, sve se mijenja. Blizu velikih gradova problem stvara manjkav sustav odvodnje što također značajno utječe na opstanak biljke“, upozorava Čolić.

Livade posidonije šampioni su u proizvodnji kisika, no brigom o njima održavamo i biološku raznolikost jer su dom stotinama vrsta.

Morske zvijezde, spužve, mekušci, brojne vrste riba i morski konjici, samo su neki od njih. Očuvanjem pluća mora istovremeno se daje šansa mnoštvu malih stvorenja koja uvelike obogaćuju svijet oko nas.