Connect with us

Hrvatska

Stranac skočio s jahte na labuda i ubio ga: “Mučio se. Djeca na brodu su se smijala”

Objavljeno

-

Foto: ilustracija

Stranac je jučer popodne u Skradinu skočio s jahte na labuda i ubio ga, a taj nemili događaj vidjelo je dvadesetak ljudi koji su se našli na rivi. Policija je utvrdila kako nema elemenata kaznenog djela. 

“Skočio s jahte ravno na labuda, djeca na brodu su se smijala, a njegov prijatelj je sve snimao, bilo mu je urnebesno”

“Jučer popodne, oko 17 sati, odmah ispred rive u Skradinu stranac je s vrha jahte skočio ravno na labuda. Sve se to odvijalo meni ispred očiju. I ne samo meni, bilo je tu još 20-ak ljudi koji su se našli na rivi i sve vidjeli. Odmah sam pozvao policiju, koja je vrlo brzo stigla te se vidjelo da su oni ovaj čin vrlo ozbiljno shvatili”, rekao je svjedok ovog događaja, čitatelj ŠibenikIN-a koji je želio ostati anoniman. 

Po njegovim riječima, čovjek je mrtvo-hladno, da zabavi prisutne na brodu, skočio s visine od jedno šest-sedam metara ravno na labuda te ga usmrtio.

“Dakle, čovjek s jahte, stranac, kao da je to neka šala, skočio je s vrha ravno na labuda. Djeca na brodu su se smijala, a njegov prisutni prijatelj je sve to snimao mobitelom i baš im je to bilo urnebesno smiješno. Nakon toga skoka labud se još par minuta mučio, nije mogao podignuti vrat i naposljetku je umro”, priča čitatelj koji je još uvijek izbezumljen cijelim događajem.

“Jedan stranac s rive mu je vikao da je luđak i šta radi to, a i ja sam isto svašta govorio i još nisam došao sebi od šoka. Čuo sam da su ljudi s jahte rekli da je labud došao sebi i otplovio dalje. Jutros sam dobio informacije da je policija u posjedu snimki gdje oni gumenjakom odvoze neku lešinu. Ovo ne smije proći nekažnjeno i da se izvuku sa svojim lažima da je labud otplovio dalje jer smo svi prisutni vidjeli što se dogodilo”, kazao je čitatelj. 

Policija zaključila da je muškarac s jahte na labuda skočio – slučajno?!

Glasnogovornik šibenske policije Šime Pavić ŠibenikIN-u je kazao da je kriminalističko istraživanje navedenog događa završeno.

“Policijska uprava šibensko-kninska 8. kolovoza oko 18 sati je zaprimila dojavu i izlaskom na teren utvrdili smo da je državljanin Mađarske skakao s usidrenog broda u Skradinu i skočio na labuda, koji je nakon doskoka otplutao dalje. Naknadno je u večernjim satima pronađen uginuli labud, a svim provedenim mjerama i radnjama (razgovori, očevid i dr.) nije utvrđeno namjerno skakanje na nesretnu životinju. Također je u koordinaciji s nadležnim državnim odvjetništvom utvrđeno da nema elemenata kaznenog djela, već se radi o nesretnom slučaju te će državnom odvjetništvu biti proslijeđeno Posebno izvješće”, kazao je Pavić.

Glasnogovornik policije potvrdio je da se radilo o labudu koji je zaštićena vrsta, ali po provedenom kriminalističkom istraživanju utvrđeno je ipak da nema elemenata kaznenog djela. Čini se kako je policija zaključila da je muškarac na labuda s broda skočio – slučajno. 

Inače, na temelju članka 44. Zakona o zaštiti prirode (“Narodne novine” br. 30/94 i 72/94), u vezi s člankom 37. stavkom 1. točkom 8. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (“Narodne novine” br. 72/94), ravnatelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine donosi Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama te je tako određena i visina naknade za ubijanje pojedinog primjerka posebno zaštićenih vrsta: – crvenokljuni labud (Cygnus olor) 3600 kuna, žutokljuni labud (Cygnus cygnus) 9600 kuna. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu