Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ANKETA: Četvrtina Hrvata se neće cijepiti. Boje se nuspojava, misle da je korona laž

Objavljeno

-

Što građani misle o cijepljenju protiv covida-19, koliko ih se cijepilo, koliko ih to planira učiniti, a kome cijepljenje ne pada na pamet? Agencija Promocija plus za RTL je provela istraživanje.

U Hrvatskoj je, prema posljednjim službenim podacima, protiv koronavirusa cijepljeno više od milijun i pol ljudi – 45 posto odraslih, iako je do ljeta bio plan da se cijepi više od polovice stanovništva. Da bismo stekli kolektivni imunitet, poželjno je da se cijepi najmanje 70 posto građana.

Jeste li se cijepili, hoćete li?
U istraživanju za RTL na pitanje jesu li se cijepili, 48 posto ispitanika odgovara potvrdno. Da to namjerava učiniti, odgovorilo je 16.5 posto ispitanih. Četvrtina njih (25.4 posto) neće se cijepiti, a nešto manje od 9 posto (8.7 posto) ispitanih preboljelo je zarazu.

Ovo su razlozi zašto se ljudi kod nas cijepe
Zašto su se ispitanici cijepili? Najviše je na to utjecao strah od korone (34.4 posto), potom želja za povratkom normalnom načinu života (24.4 posto), a svaki peti (20.3 posto) smatra da je to jedini način da se zaustavi epidemija. Među odgovorima su i razlozi poput toga da je cijepljenje riješilo velike bolesti u prošlosti (6.5 posto), ali i zahtjevi poslodavaca (4.5 posto).

A ovo su razlozi zašto se ljudi još nisu cijepili
Planiraju se cijepiti, ali to još nisu učinili. Zašto? Ključni su odgovori to da čekaju kako će cjepivo djelovati kod drugih (26.6 posto), odnosno više od četvrtine. 23.2 posto njih kaže da još nisu stigli na red, a 15.1 posto planira se cijepiti na jesen, kako bi bili otporniji na novi soj virusa.

Zašto se ne žele cijepiti oni koji nisu preboljeli covid?
Kod onih koji se nisu cijepili, a nisu niti preboljeli koronu, ključni argument zašto se ne žele cijepiti navode moguće nuspojave. Takvih je gotovo trećina ili 31.2 posto. Više od četvrtine (27.7 posto) smatra da je cjepivo nesigurno, dok 15.8 posto tvrdi da je korona laž ili da se preuveličava opasnost od ove zarazne bolesti koja je paralizirala svijet.

To su ključna tri odgovora, no ima i onih koji, primjerice, navode da Bill Gates čipira ljude, takvih je 1.9 posto, dok se gotovo 5.7 posto anketiranih protivi svakom, pa tako i ovom cijepljenju.

Preboljeli su covid-19, a ne žele se cijepiti. Zašto?
Iako su preboljeli koronu, ima građana koji se ne žele cijepiti. 50.9 posto njih smatra da ima imunitet koji ih štiti, možda i doživotno. 19.6 posto ne smatra covid-19 strašnom bolešću. A da cjepivo nije sigurno misli 7.2 posto onih koji se ne žele cijepiti, a preboljeli su bolest.

Koju ocjenu bi dali procesu cijepljenja?
Mnogi su procesom cijepljenja nezadovoljni. Da je on u našoj zemlji osrednji, misli najviše ispitanika koji su dali ocjenu 3, 42.8 posto ispitanika. Prolaznu ocjenu dvojku i vrlo dobar četiri – daje podjednako ispitanih, njih 18 posto za dovoljan i 18.4 posto za vrlo dobar. Sličan je broj onih koji misle da je proces izrazito loš (6.6 posto) i onih koji smatraju da je proces cijepljenja izvrstan (7.6 posto). Kakav je proces cijepljenja u Hrvatskoj ne zna njih 6.5 posto.

Plašite li se zaraze novim sojevima?
Novi sojevi zabrinjavaju znanstvenike. A zaraze delta sojem plaši se izrazito 13.8 posto. Da se plaši novih sojeva, ali ne pretjerano, odgovorilo je 23.2 posto, a da se plaši, ali samo vrlo malo, kazalo je 13.8 posto. Nešto manje od polovine od delte nema straha. Tako barem navodi njih 47.3 posto.

Ograničenje prava necijepljenima
Ideji da se osobama koje nisu cijepljene ograničavaju prava protivi se 57.5 posto građana. Za ograničavanje prava je nešto manje od trećine ispitanih, odnosno 32.1 posto. Cijepljenje u Hrvatskoj i dalje je dobrovoljno.

Što misle o planovima vlade o uskraćivanju potpore?
Ispitanici su podijelili svoj stav i o ideji Banskih dvora da se uskrate potpore onim poslodavcima čiji se radnici ne cijepe. U potpunosti ili uglavnom to podržava 26.1 posto. Daleko je veći broj onih koji uglavnom i nikako ne podržavaju uvjetovanje potpora za očuvanje radnih mjesta cijepljenjem, 65.7 posto.

Istraživanje Promocije plus za RTL provedeno je od 5. do 8. srpnja na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka iznosi plus / minus 2.7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu