Connect with us

Hrvatska

KAKVA IMENA DAJU HRVATI SVOJOJ DJECI? Jugoslavenska imena i imena hrvatskih knezova su prošlost, evo što je popularno

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Sada već tradicionalno, Luka i Mia su bila najpopularnija imena za djecu u 2020., ali našlo se tu još nekih zanimljivih imena

Nekoć su se imena djeci davala po bakama, djedovima, tetama, ujacima, hrvatskim knezovima ili su potomci dobivali jugoslavenska imena, no danas je to prošlost. U Hrvatskoj prevladavaju kratka, efektna imena, mnoga s biblijskom poveznicom te ona strana, piše u nedjelju Večernji list.

U doba globalizacije roditelji vjerojatno računaju i na mogućnosti da im dijete koje nosi internacionalno ime može sutra otići školovati se ili živjeti negdje u inozemstvu, a imenom daju i osobni pečat djetetu nastojeći ga izdvojiti iz mnoštva.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, među 50 najčešćih muških i ženskih imena djece u 2020. godini prvih deset mjesta zauzimaju imena za djevojčice: Mia, Lucija, Sara, Ema, Nika, Marta, Rita, Mila, Petra, Ana, a za dječake: Luka, David, Jakov, Ivan, Petar, Roko, Matej, Noa, Filip, Mateo.https://6debddf59e5b71ab38a4807ef3557d41.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-37/html/container.html

Među 50 lani najčešće imena za djecu bila su i imena Leon, Mihael, Lukas, Noel, Erik, Liam, Emanuel, Emily, Lota, Aurora, Tia, Emili, Nikol, Lara, Elena, Laura, ali i Maša. Za dječake roditelji su lani najčešće birali ime Luka, koje je dobilo čak njih 870.

To je ime popularno u mnogim europskim zemljama, koje imaju i inačice Luca, Lukas, Lucas… Neki smatraju da je na popularnost tog imena utjecao i veliki hit Suzanne Vege „My Name is Luka“iz 1987. Za djevojčice lani je najpopularnije bilo ime Mia, koje je dobila 531 curica.

Sociolog Ivan Balabanić ističe da se nove generacije roditelja sve više odmiču od tradicionalnih imena poput nekoć popularnih u Jugoslaviji Milan, Dražen, Mladen, Zdravko, kao i od imena hrvatskih knezova Krešimir, Trpimir, Branimir, Domagoj.

„Danas roditelji djeci daju imena koja su uhu ugodnija i u skladu s vlastitim ukusom jer su se nove generacije odmaknule od tradicijske obveze da imena djeci daju po članovima obitelji, zbog čega su nekoć u obiteljima uvijek kružila ista imena. Današnja su imena djece i odraz većih sloboda, individualizma, personalizma jer roditelji više nisu toliko vezani za tradiciju i proširene obitelji”, smatra Balabanić, donosi Večernji list.

No votes yet.
Please wait...

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu