Zoran Vakula objavio je dugoročnu prognozu za proljeće.

“Ne može se jamčiti, ali se može s razmjerno velikom vjerojatnosti prognozirati da će i srednja temperatura proljeća, prema njegovom klimatološkom računanju od 1. ožujka do 31. svibnja, u većini Hrvatske biti barem oko prosječne, većinom i malo viša, iako vjerojatno mnogi priželjkuju i više od toga zbog koronastanja i što prije daljnjeg ublažavanja epidemioloških mjera”, napisao je Vakula za HRT.

Vakula najavljuje da bi i nakon ožujka moglo biti hladnih dana.

“Podjednaki zimski naleti ne smiju se isključiti ni kasnije, ne samo u ožujku. No, trenutačno nema znanstvene utemeljenosti pouzdano prognozirati kada će i s kojim intenzitetom doći i koliko će trajati. Ostvare li se prognoze povećane vjerojatnosti barem malo toplija sva 3 proljetna mjeseca – ta povremena hladnija razdoblja ne bi smjela biti dugotrajna”, dodaje.

Vakula kaže da bi moglo biti viška oborina na više mjesta.

“Prognoza i ukupne sezonske količine oborine, a i mjesečne – još je manje pouzdana od prognoze temperature zraka – i srednje mjesečne i pogotovo srednje sezonske. Prema trenutačno vjerojatnijoj prognozi – i tijekom proljeća će u dosta mjesta biti višak oborine. Nadam se ipak – ne i ponegdje tako velik kao tijekom zime. Iako, i to bi nekima moglo dobro doći – pod uvjetom da izostanu poplave – ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze još jednog iznadprosječno toplog i razmjerno suhog ljeta.

Kao i mnogo toga drugoga u svakodnevnom nam životu – i rijetki, pa i ekstremni, čak i rekordni meteorološki događaji, postali su “novo normalno” u ovo doba globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. A mi definitivno živimo u najtoplijem razdoblju života Zemlje od sredine 19. stoljeća, od kada postoje poznata nam instrumentalna mjerenja”, piše HRT-ov meteorolog.

O dugoročnim prognozama

Na kraju dodaje da dugoročne prognoze mogu biti krive

“Premda su dugoročne prognoze mnogima zanimljive, katkad i korisne, i prilično se često ostvare – ne smije se zaboraviti da je njihova pouzdanost znatno manja od pouzdanosti kratkoročnijih prognoza. Unatoč velikom napretku posljednjih desetljeća, dugoročne prognoze imaju još uvijek puno ograničenja i prostora za napredak. Načelno su dovoljno dobre za prognozu toplije/hladnije sezone, pa čak i mjeseca, malo manje za prognozu sezonske i pogotovo mjesečne količine oborine, ali to za mnoge aktivnosti i planiranja nije dovoljno kvalitetna spoznaja… No, nekima, ipak, nadam se koristi!?” piše Vakula.