Prvi riblji greben u Hrvatskoj postavljen je u Zadarskom kanalu, u najribarskijoj županiji radi očuvanja podmorskog života te s ciljem širenja aktivnosti vezanih za podmorje. Greben težak oko 8 tona te je nakon montiranja u Gaženici postavljen  u blizini obale otoka Ošljaka, najmanjeg naseljenog otoka na Jadranskoj obali.

Greben je formiran u obliku trostrane piramide sa stranicama 7.30 metara, visine 3.10 metara i ukupnim volumenom približno 24 metra kubna. Montažnog je tipa, sastavljen od 60 betonskih ploča oblika osmerokutne prizme s dimenzijama jedne ploče 1,2 x 1,2 metra, stranicama duljine 0,5 metara i debljine 6 centimetara. Sastavljen je spojnim trakama i vijcima od nehrđajućeg čelika, a napravljen od ekološki prihvatljivih materijala, koji svojim oblikom i kemijskim sastavom omogućuje naseljavanja organizama i formiranje potpune biocenoze što sličnije onima kakve se nalaze na prirodnim grebenima, a svojom strukturom je takav da se ne može lako oštetiti sidrima i ribolovnim alatima.

„Ovaj umjetni riblji greben prvi je u Hrvatskoj i to nas čini uistinu ponosnima, posebice zbog toga što Zadarska županija nosi epitet najribarskije županije u Hrvatskoj. Projektom Adri.SmArtFish uspjeli smo preskočiti administrativne barijere koje su dosad postojale za postavljanje umjetnog grebena“, istaknuo je Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije.

Umjetni greben postavlja se u sklopu projekta »Adri.SmArtFish« koji provodi Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije, a financira se iz programa Interreg V-A Italija Hrvatska, u kojem je Zadarska županije jedan od ukupno deset partnera.

Opći cilj projekta je jačanje uloge malog priobalnog ribolova na području GSA 17, odnosno sjevernog i srednjeg Jadrana.

Projektni tim Adri.SmArtFish-a čine pročelnik Daniel Segarić, voditeljica projekta, Katerina Skelin i financijska voditeljica projekta, Martina Glavić.

Ukupan proračun projekta je 3.242.230,50 eura, a od toga je 259.995,00 eura proračun Zadarske županije. Valja naglasiti kako svi projektni partneri financiraju vlastitim sredstvima samo 15 % svog proračuna, dok ostalih 85 % financira Europski fond za regionalni razvoj.

„Postavljanje umjetnog ribljeg grebena je pilot aktivnost Zadarske županije kao projektnog partnera. Vani postoje slični grebeni, a nama je cilj utvrditi kako se ponaša u našem akvatoriju. Imat ćemo monitoring najmanje godinu dana, vjerojatno i dulje. Stručnjaci za ribarstvo će nam davati izvješća na osnovu kojih ćemo osmišljavati daljnje, vjerojatno nove grebene na pogodnim lokacijama. Riječ je pretežito o pjeskovitom dnu. Bilo je zahtjevno administativno budući da je ovo prvi u Hrvatskoj, a i zahtjevno je za napraviti. Samo sklapanje trajalo je dva dana, međutim, tome su prethodile detaljne i složene pripreme. Potom su se čekali povoljni vremenski uvjeti“, zaključio je pročelnik Segarić dodavši kako se razumije da je sve od ekološki prihvatljivih materijala jer bi u protivnom došlo do suprotnog učinka.

Dr. Lav Bavčević s Odjela za akvakulturu zadarskoga Sveučilišta ističe kako je greben postavljen na pješčano dno, a trebao bi postati stanište nekih ribljih vrsta.

„Zasigurno hoće, no ne zna se ni kako, ni koliko, ni koje vrste. Ne znači da ako u jednom dijelu Mediterana je određeni tip grebena dao jedan rezultat, daće biti isti rezultat i ovdje. Ako bi se pokazalo da nakon nekoliko godina monitoringa daje rezultate koji su ohrabrujući onda se može krenuti u daljnja planiranja i razmatranja, postavljati ovakve grebene ili ne. Jer, dosad smo bili u teoretskim raspravama, jedni su bili protiv, drugi za, a nije postojao ni jedan pilot projekt na temelju kojeg bi se mogle davati objektivne prosudbe“, rekao je dr. Bavčević.

Tvrtka Zadar Sub d.o.o., koja je greben montirala na kopnu, pomoću dizalice spustila je greben u more ispred Gaženice.

Idejno rješenje i idejni projekt izradila je tvrtka Zara Navis. Nakon što se greben spustio u more ispred Gaženice, teglio se na njegovu predviđenu lokaciju, pod vodstvom također Zadar Sub-a.

Napravit će se još dva umjetna riblja grebena, u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, koja će biti slična ovom.

Nakon postavljanja grebena preostaje jedino pričekati i provjeriti je li ova zanimljiva i itekako korisna instalacija kamen-temeljac za širenje gospodarskih aktivnosti u malom priobalnom ribolovu.