Svijet
Želite da Google zaboravi vašu prošlost na internetu?

Ako želite da se na internetu zaboravi vaša prošlost, ostanite u Europi.
Google globalno neće morati primjenjivati europsko “pravo na zaborav”, presudio je u utorak vrhovni sud Europske unije u slučaju u kojem su se suprotstavila osobna prava na privatnost i sloboda govora.
Pobjeda američke kompanije znači da, iako će po zahtjevu morati ukloniti poveznice iz rezultata svoje tražilice u Europi, to neće morati činiti i drugdje u svijetu.
Slučaj se gledao kao ključno pitanje mogu li ljudi tražiti uklanjanje informacija o sebi iz rezultata pretraživanja bez ograničavanja slobode govora i legitimnog javnog interesa u doba interneta koji ne poznaje granice.
Kreatori politika i tvrtke po svijetu su ga gledali i kao test može li Europska unija svoje zakone proširiti i izvan svog teritorija. Presuda, koja vrijedi za sve internetske tražilice, rijetka je dobra vijest za velike tehnološke kompanije koje se nalaze pod intenzivnim javnim preispitivanjem na obje strane Atlantika zbog svojeg dominantnog položaja i mogućnosti prikupljanja goleme količine podataka.
Pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo
U svojoj je presudi Europski sud sa sjedištem u Luxembourgu rekao da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo.
“Ravnoteža između prava na privatnost i zaštite osobnih podataka, s jedne strane, i slobode informiranja korisnika interneta, s druge, vjerojatno se znatno razlikuje po svijetu”, dodaje se u odluci.
Google je pozdravio odluku rekavši da je “dobro vidjeti da se sud složio s našim argumentima”.
Pravo na zaborav potvrdio je sam Europski sud 2014. presudivši da ljudi imaju pravo zatražiti da pretraživači poput Googlea uklone neprikladne ili nebitne informacije iz svojih rezultata koji se pojave kod pretrage njihovih imena.
Google kaže da je od tada dobio 845.501 zahtjev za uklanjanje poveznica te da je uklonio 45 posto od 3,3 milijuna poveznica za koje je zatraženo da ih ukloni.
Slučaj o kojem je u utorak odluku donio Europski sud pokrenut je 2016. kada je francusko nadležno tijelo za zaštitu privatnost CNIL kaznilo Google sa 100.000 eura jer je nakon zahtjeva odbio globalno ukloniti osjetljive informacije.
Google se dalje žalio francuskim institucijama koje su potom zatražile mišljenje od Europskog suda pravde.
Svijet
APEL GRAĐANIMA / U susjedstvu otkriven virus za koji nema cjepiva ni lijeka: Stručnjaci pozivaju na oprez
Stručnjaci upozoravaju na pojačanu zaštitu nakon pozitivnog nalaza u rodu Culex na Ranžirnom kolodvoru Železnik.
Kod jednog komarca ulovljenog na području beogradske gradske općine Čukarica otkrivena je prisutnost genoma virusa Zapadnog Nila, javlja Nova.rs.
Laboratorij Sektora „Gradska čistoća“ za ekologiju i unapređenje životnog okoliša priopćio je da je tijekom analize ulovljenih komaraca s područja Beograda otkriven jedan uzorak pozitivan na prisutnost genoma virusa Zapadnog Nila, i to kod komarca iz roda Culex.
Komarac je ulovljen na području općine Čukarica, na Ranžirnom kolodvoru „Železnik“, a analiziran je metodom Real-time PCR, navodi se na internetskoj stranici tog poduzeća, čije ekipe gotovo svakodnevno provode tretiranje protiv komaraca.
Građanima je upućen apel da se odgovorno ponašaju, da obavezno koriste repelente i zaštitne mrežice protiv komaraca te da izbjegavaju boravak na otvorenom tijekom razdoblja najveće aktivnosti ovih insekata, od 19:00 do 24:00 sata.
“Sektor za ekologiju i unapređenje životnog okoliša nastavit će svakodnevno pratiti brojnost komaraca na području svih beogradskih općina, kao i provoditi mjere suzbijanja komaraca”, objavili su.
Institut za javno zdravstvo Srbije „Dr. Milan Jovanović Batut“ objavio je 6. kolovoza da su u Srbiji ove godine zabilježena prva dva slučaja oboljenja od groznice Zapadnog Nila.
Oboljeli su s područja grada Beograda, u dobi od 75 i 82 godine, te su hospitalizirani na Klinici za infektivne i tropske bolesti zbog razvoja neuroinvazivnog oblika bolesti.
WHO pozvao na oprez
Krajem prošlog mjeseca Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je na pojačan oprez nakon što je u južnoj Europi zabilježeno nekoliko slučajeva groznice Zapadnog Nila. Prema WHO-u, virus Zapadnog Nila obično se prenosi između komaraca i ptica. Međutim, zaraženi komarci mogu ugristi i zaraziti ljude, najčešće između srpnja i rujna.
Prema Institutu Roberta Kocha (RKI), njemačkoj ustanovi za kontrolu i prevenciju bolesti, većina zaraženih ljudi nije ni svjesna da ima virus. Istraživači stoga pretpostavljaju da postoji velik broj neprijavljenih slučajeva. Ne postoji ni cjepivo ni lijek protiv virusa. Liječnici mogu liječiti samo simptome.
Svijet
Od danas stroža pravila u EU-u: Promjena se tiče hrane koju često kupujemo
Od danas, srijeda, 12. kolovoza, na tržištu EU više se ne smiju koristiti kutije za hamburgere otporne na masnoću ili papir za pecivo koji sadrže određene štetne tvari.
Uredba EU o ambalaži postavlja nova ograničenja za takozvane PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari) u ambalaži za hranu, poput kutija za pomfrit ili vrećice döner, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).
PFAS ambalaža štetna za zdravlje
Sumnja se da su tvari štetne za zdravlje. Ambalaža koja je već uskladištena i dalje se može koristiti, prenosi Fenix.
Osim strogih ograničenja za PFAS, nova uredba donosi i druge dalekosežne promjene. Međutim, većina njih vjerojatno neće postati vidljiva i uočljiva potrošačima do 2030. godine.
U budućnosti, ambalaža mora biti reciklabilna i što manja. Nadalje, određena plastična ambalaža za jednokratnu upotrebu za neprerađeno svježe voće i povrće bit će zabranjena.
Zabrana laganih plastičnih vrećica
Vrlo lagane plastične vrećice također će biti zabranjene – osim ako nisu potrebne iz higijenskih razloga ili za rastresite prehrambene artikle, čime se pomaže u borbi protiv bacanja hrane.
Ambalažni otpad je veliki problem u EU.
Prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, 2023. godine generirano je 177,8 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku. Nova pravila imaju za cilj osigurati da se ambalažni otpad u EU postupno smanji za najmanje 15 posto do 2040. u usporedbi s 2018. Smanjenje bi trebalo biti 5 posto do 2030. i 10 posto do 2035. godine.
Svijet
Velika europska banka upozorava građane: Kod kuće uvijek imajte barem ovoliko gotovine
Švedska središnja banka preporučila je građanima da kod kuće drže dovoljno gotovine za pokrivanje osnovnih troškova tijekom tjedan dana, kako bi u slučaju rata ili druge krize mogli nastaviti kupovati hranu, lijekove i ostale potrepštine.
Prema preporuci Sveriges Riksbank, odrasli građani trebali bi imati oko 1000 švedskih kruna, odnosno približno 110 dolara, u gotovini. Uz to, savjetuje im se da posjeduju bankovne kartice različitih izdavatelja te koriste domaću internetsku uslugu plaćanja Swish.
Riječ je o prvim smjernicama koje je švedska središnja banka izravno uputila građanima o načinima plaćanja u izvanrednim okolnostima, piše Bloomberg, a prenosi Večernji list.
„Građani su važan dio ukupne obrane Švedske i ključni za jačanje nacionalne pripravnosti“, poručili su iz Sveriges Riksbank.
„Pristup različitim načinima plaćanja povećava sposobnost javnosti da obavlja transakcije u slučaju privremenih poremećaja, kriza ili, u najgorem slučaju, rata.“
Priprema švedskog društva za moguće posljedice vojnih i kibernetičkih napada
Preporuke su dio šireg nastojanja švedskih vlasti da pripreme društvo za moguće posljedice vojnih i kibernetičkih napada, u vrijeme pojačanih sigurnosnih prijetnji koje dolaze iz susjedne Rusije, a u manjoj mjeri i s Bliskog istoka.
Švedska vlada već je ranije svakom kućanstvu poslala brošuru s uputama za pripremu za krizne situacije. U njoj su, među ostalim, navedene preporuke o količini pitke vode koju bi građani trebali imati u zalihama te načinu praćenja vijesti u slučaju nestanka električne energije.
Švedski sustav plaćanja smatra se posebno osjetljivim zbog visoke razine digitalizacije. Gotovinom se obavlja tek otprilike svaka deseta transakcija. Zbog toga je Sveriges Riksbank pozvao na donošenje novog zakona kojim bi se zaštitio status gotovine, no takav zakon još nije uveden.
Slične preporuke već su donijele i središnje banke Finske i Norveške, također država koje graniče s Rusijom. I one građanima savjetuju da kod kuće uvijek imaju određenu količinu gotovine te više bankovnih kartica.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeUZ MEĐUNARODNI DAN MLADIH / Mladež HDZ-a: “Mladi nisu samo budućnost – oni su sadašnjost Zadarske županije”
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeNAJAVA IZ NADBISKUPIJE: Alan Hržica u Starigradu, proslava Velike Gospe diljem županije, procesija za sv. Roka u Biogradu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeISPLOVILI NA GUMENJAKU PO ORKANSKOJ BURI / U tijeku koordinirana akcija traganja i spašavanja za četvero nestalih u Velebitskom kanalu
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeBilaver u Benkovcu: “Oni koji su ovo napravili ne zaslužuju ni disati hrvatski zrak ni piti hrvatsku vodu”




