Hrvatska
Haški sud u 125 postupaka oslobodio samo 12 osoba

Haški sud je u 18 godina svog postojanja podigao optužnice zbog ratnih zločina protiv 161 osobe. Postupci protiv 125 osoba su okončani. Postupci koji se vode protiv 36 osoba i dalje traju. Samo dva osumnjičenika za ratne zločince i dalje su nedostupni sudu – Ratko Mladić i Goran Hadžić.
U tih 18 godina, samo 20 optužnica je povučeno. 16 osoba je umrlo prije nego im je izrečena pravomoćna presuda. 64 osobe su osuđene. Predmeti protiv 13 osoba prebačeni su na nacionalne sudove. Samo 12 optuženika je oslobođeno! Podaci su to koji su svima lako dostupni na službenim stranicama Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu, a koji generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku daju malo razloga za optimizam.
Statistika očito nije na njihovoj strani. Do sada su u Haagu nakon sudskog postupka oslobođeni samo: Ljube Boškoski, Zejnil Delalić, Sefer Halilović, Zoran Kupreškić, Mirjan Kupreškić, Vlatko Kupreškić, Fatmir Limaj, Milan Milutinović, Isak Musliu, Naser Orić, Dragan Papić i Miroslav Radić.
Presude koje haški suci izriču najčešće variraju između 10 i 20 godina zatvora. Najbolje je u Haagu prošao Amir Kubura, koji je osuđen na dvije godine zatvora. Rasim Delić i Dragan Kolundžija dobili su po 3 godine zatvora, dok je Enver Hadžihasanović dobio 3 i pol godine zatvora. Oni su jedini koji su osuđeni na manje od pet godina u zatvoru.
Najgore je prošao Stanislav Galić, jedini kojem je Haški sud izrekao kaznu doživotnog zatvora. Po 40 godina u zatvoru dobili su Radislav Krstić, Goran Jelisić i Milomir Stakić. Na 35 godina zatvora osuđen je Milan Martić. Kaznu od 30 godina zatvora dobio je Radoslav Brđanin.
Generalima u korist ne ide ni činjenica da će im presudu izreći 64-godišnji Nizozemac Alphons Orie, koji je sudac Haškog suda postao 2001. godine. Orie je, naime, poznat po vrlo visokim presudama. Momčilu Krajišniku tako je svojevremeno “odrezao” 27 godina zatvora, da bi Žalbeno vijeće kasnije smanjilo kaznu na 20 godina. Kaznu od 20 godina zatvora Orie je odredio Stanislavu Galicu. Ranka Češića osudio je na 18 godina, a Dragana Zelenkovića na 15 godina. Milanu Babiću odredio je kaznu od 13 godina zatvora, iako je i Tužiteljstvo tražilo samo 11 godina.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOPĆINA SV. FILIP I JAKOV / U planu su prva uljara, farma i još jedan hotel
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin3 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska3 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade






