Hrvatska
"Hrvatsku čašu strpljenja mogla bi preliti eventualna osuđujuća presuda generalu Gotovini!"

Zadarski sveučilišni profesor dr. sc. Zlatko Miliša za Z NET govori o tome – zašto Hrvati šute kada bi trebali progovarati, zašto savijaju kičmu kada ih se bjesomučno bičuje i, konačno, o tome – kada će se preliti čaša hrvatskog strpljenja?!
Svjedoci smo, naime, pobuna širom svijeta – od Grčke, Egipta, pa i do Libije. Imamo i sliku jučerašnjeg pokušaja pobune na Markovom trgu protiv Vlade Republike Hrvatske…
– Idemo redom. Revolucije u zemljama Azije i Afrike sa najdrastičnijim posljedicama – preko dvije tisuće poginulih u Libiji, sve su organizirane ili inicirane putem interneta. Moć interneta je pokazala svoje dvostruko lice. S jedne strane, te licemjerne prozapadne zemlje uključujući i SAD, apsolutno su podržale prosvjednike, optužujući diktatore od kojih su imale koristi. To je jedno svjetsko licemjerje. Ja sam uvjerenja da je takav scenarij definitivno potaknut negdje iz svjetskih korporacija. Koliko je točna ova moja pretpostavka, pokazat će vrijeme. Glavna moja hipoteza je da ništa nije slučajno, a najmanje ovi prosvjedi i ljudi koji su se probudili iz desetljeća letargije i sna, pa se sada zakonom spojenih posuda otvaraju revolucije za koje se već zna u kojem kontekstu će završiti.
* Kako će završiti?
– Novim autokratskim režimom ili režimima, to je jedna varijanta. Nekakvim fundamentalizmom, što je druga varijanta. Ili treća varijanta, u koju ja najviše vjerujem, da će se razobličiti svjetske diplomacije kojima je očigledno trebala ovakva jedna velika kriza. Prema tome, buđenje svijesti se ne događa sama po sebi.
* Vratimo se Hrvatskoj. Što se konkretno u Hrvatskoj treba dogoditi da bi se narod mobilizirao? U slučaju branitelja Purde prosvjedovali su branitelji i braniteljske udruge, a ostali su stajali po strani.
– Nikakva revolucija, nikakva mobilizacija nije slučajna. U Hrvatskoj smo imali jednu, najveću mobilizaciju, jedan jedini trenutak koji se vjerojatno više nikada neće ponoviti, a to je bilo stvaranje hrvatske države. Narod je u zadnjih dvadeset godina toliko puta prevaren, toliko puta izigran od strane etabliranih političara da je od tih istih političara digao ruke. Moguće da bi ljudi izašli na ulice kada bi imali određenu političku opciju kojoj vjeruju. Putem interneta se našla skupina od tridesetak mladih ljudi koji se žele medijski eksponirati i u tome su uspjeli, onda se stvara privid moći, potom se dogodi prevara, pa ljudi koji su i mislili izaći na ulice kažu – ma, to je marginalna skupina, ne isplati se izlaziti na ulice.
* Što je sa sindikatima?
– To je moj sljedeći vrlo značajan argument. Pa nije li u civiliziranom svijetu najnormalnije da građanski neposluh, izlazak na ulice u smislu legitimnog prava ljudi, bude glavni generator organizacije prosvjeda? Ja ću vam naprosto kazati jednu činjenicu, neću spominjati imena da ne bih nekoga preskočio, ali ima desetak nekada vrlo etabliranih sindikalnih čelnika koji su sada u pet, šest različitih političkih stranaka i tamo su vrlo dobro artikulirali svoje vlastite interese.
* Boris Kunst?
– Apsolutno. Isto tako, gospodin Lesar bi bio sasvim sigurno puno uvjerljiviji da nije okrenuo leđa sindikatu i počeo se baviti politikom.
* Hoćete reći da je narod u Hrvatskoj ostao na vjetrometini, prepušten sam sebi?
– Glavna moja teza upravo se tako može izraziti.
* Potura se ovih dana još jedna stvar, jako zanimljiva. Bi li akumulirano nezadovoljstvo i bijes ljudi mogao “eksplodirati” eventualnom osuđujućom presudom protiv generala Gotovine?
– Moram vam reći, vrlo su vam delikatna pitanja. Mislim da će to biti okidač koji bi mogao preliti čašu strpljenja. Ne daj Bože da se ta situacija dogodi. Braniteljska populacija, iako razjedinjena, je do kraja obezvrijeđena i do kraja izigrana, ponižena. Govorim o istinskim braniteljima koji su nažalost i razjedinjeni. Ali mislim da bi to o čemu vi govorite mogao biti okidač koji bi mogao dovesti do situacije vrlo neželjenih posljedica. Ono što mene strašno zabrinjava je šutnja moje akademske zajednice. Od HAZU-a do ostalih kolega. Nekoliko ljudi promptno i suvislo reagiraju na ove situacije, akademska zajednica je zašutjela, intelektualci se gotovo i ne čuju, osim rijetkih izuzetaka. Bojim se da Hrvatska nema nikakvu strategiju. Mogućnost drugog okidača koji bi mogao zapaliti Hrvatsku je jedan daleki okidač koji će se dogoditi nakon otriježnjenja, ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Možete zamisliti činjenicu da ni jedan jedini medij u Hrvatskoj, nitko iz Hrvatske vlade, nitko od sindikata, nitko od oporbenih lidera nije otvorio javnu tribinu, nije napisao suvisao članak o razlozima zbog kojih Hrvatska ulazi u Europsku uniju a nema nikakve, ali baš nikakve zaštitne mehanizme u pravcu očuvanja svog nacionalnog blaga!? Svi, doslovno svi, odgovorno to tvrdim, etablirani političari u Hrvatskoj su europoltroni. Oni se doslovno takmiče koja će se stranka više dodvoriti toj asocijaciji Europske unije. Drugim riječima, sagradili smo kuću koja ima krov, ali se nismo potrudili staviti prozore i vrata. A ljudi u njoj žive.
* Na propuhu?
– Upravo tako. Nemamo mi nacionalnog identiteta. Amerikanci kažu – Bog blagoslovio Ameriku i stavljaju ruku na srce, a nama je slika domoljublja do te mjere detronizirana, srušena, da zapravo i kad se spomene riječ domoljublje onda se na to gleda sa podsmjehom. A to je strašno!
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže novi kišni val, pratit će ga grmljavina, jugo će biti olujno
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, ima i slabe kiše duž Jadrana i uz Jadran. U nastavku srijede kiša će isto tako biti uporna duž Jadrana i uz Jadran, no bit će je i na istoku unutrašnjosti, gdje može i zagrmjeti, osobito poslijepodne. I dalje će puhati pretežno jugo i jugozapadnjak, lokalno i olujnom snagom na udare, osobito u višem gorju.
Četvrtak donosi novo jače pogoršanje sa zapada, stići će novi val izraženije kiše, pri čemu može biti i grmljavine, osobito na Jadranu. Puhat će umjeren do jak jugozapadnjak i južnjak, mjestimice na udare i olujan, na moru i jugo.
U petak će ipak biti rjeđa oborina, i bit će je pretežno duž Jadrana i uz Jadran, gdje može biti grmljavine, s tim da poslijepodne pljuskova može biti i u dijelu unutrašnjosti, češće prema istoku. Ipak, bit će i sunčanih razdoblja.
Nestabilno će biti i za vikend, s tim da će biti i sunčanih razdoblja. U nedjelju poslijepodne je izgledno novo pogoršanje. Bit će hladnije, i to značajnije.
Hrvatska
KUPCI POZVANI NA OPREZ / Lidl povlači proizvod zbog opasne bakterije: Provjerite jeste li ga kupili:
Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu Dalmatinske pancete od 100 grama marke Okusi zavičaja, koja se prodaje u Lidlu, nakon što je u proizvodu utvrđena prisutnost bakterije Listeria monocytogenes.
Kako je objavila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), opoziv je pokrenuo proizvođač MIJUKIĆ-PROM.
Riječ je o proizvodu Dalmatinska panceta, narezak, pakiranju od 100 grama, s rokom trajanja do 15. prosinca 2026. godine i oznakom serije LOT L918M0H.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.
Proizvođač je MIJUKIĆ-PROM iz Runovića, dok proizvod na hrvatsko tržište stavlja Lidl Hrvatska.
Iz HAPIH-a naglašavaju da se obavijest odnosi isključivo na proizvod s navedenim podacima.
Hrvatska
Dugoročna prognoza: Kakva nas jesen, zima i početak proljeća očekuju?
Nakon toplijih razdoblja posljednjih godina, pred nama je još jedna meteorološki zanimljiva zima. Najnoviji sezonski prognostički izračuni upućuju na prevladavanje temperatura zraka iznad višegodišnjeg prosjeka, dok bi količina oborina tijekom zime i ranog proljeća uglavnom mogla biti blizu klimatoloških vrijednosti. Ipak, takva sezonska slika ne znači da ćemo proći bez hladnih prodora, snijega i povremenih zimskih epizoda.
Posebnu pozornost ove zime privlači El Niño, koji se tijekom jeseni 2026. intenzivno razvija u tropskom dijelu Tihog oceana. Njegov očekivani maksimum krajem godine mogao bi utjecati na globalnu atmosfersku cirkulaciju i posredno na vremenske prilike u Europi.
Što nam, dakle, donose kasna jesen, zima i početak proljeća?
Što pokazuju sezonski prognostički modeli?
Prognostički materijali ECMWF-a (Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena), dobiveni izračunima ansambla prognoza od 51 člana, upućuju na ujednačen temperaturni signal. Tijekom promatranog razdoblja prevladavaju pozitivne anomalije. Najizraženije odstupanje od prosjeka očekuje se tijekom siječnja i veljače, dok bi prema proljeću pozitivne temperaturne anomalije postupno slabjele.
Kod oborina je situacija manje jednoznačna. Količine su uglavnom u okviru višegodišnjeg prosjeka, uz manje pozitivne ili negativne anomalije, ovisno o mjesecu. Rasap rezultata ansambla pokazuje da je pouzdanost prognoze količine oborina manja od pouzdanosti prognoze temperature zraka.
Jednostavnije rečeno, rezultati modela upućuju na topliju sezonu, ali još ne daju dovoljno čvrstu osnovu za zaključak da će zima biti izrazito kišna ili sušna. Važno je naglasiti da je riječ o sezonskim izgledima i raspodjeli rezultata prognostičkog ansambla, a ne o prognozi pojedinačnih dnevnih vremenskih situacija.
Kasna jesen – postupni ulazak u zimu
Tijekom studenoga očekuje se temperatura zraka uglavnom oko prosjeka ili nešto iznad njega. To ne znači da će izostati prodori hladnijeg zraka, ali bi oni mogli biti kratkotrajni unutar duljih toplijih razdoblja.
Karakter vremena u unutrašnjosti Hrvatske obilježit će razdoblja magle, niske naoblake i temperaturnih inverzija, uz prolazak frontalnih sustava koji će se brzo izmjenjivati. Zbog temperaturne inverzije u nizinama može biti hladnije nego u višim predjelima, osobito kada se uspostavi stabilna anticiklonalna situacija.
Na Jadranu će vremenske prilike i dalje biti pod snažnijim utjecajem ciklonalnih poremećaja i prolazaka frontalnih sustava. Kiša će biti češća u razdobljima izraženijeg jugozapadnog strujanja, dok su uz prodore hladnijeg zraka mogući bura i tramontana.
Oborinski signal za studeni ne upućuje na izrazito odstupanje od prosjeka, ali ne isključuje mogućnost kratkotrajnih razdoblja s obilnim oborinama, osobito na Jadranu i u gorskim predjelima.
Zima – toplija od prosjeka, ali ne bez hladnih prodora
Najzanimljiviji dio sezonske prognoze odnosi se na razdoblje od prosinca do veljače.
Temperaturni ansambl pokazuje pozitivan signal tijekom sva tri mjeseca, s najizraženijom anomalijom u veljači. To znači da bi srednja zimska temperatura mogla biti viša od klimatološkog prosjeka.
Potrebno je razlikovati srednju sezonsku temperaturu od vremenskih prilika u pojedinim danima. Zima s pozitivnom temperaturnom anomalijom može sadržavati nekoliko izrazito hladnih razdoblja, odnosno kratkotrajnih prodora hladnog zraka iz polarnih širina, takozvanih „ugriza zime“. Sezonska prognoza ne isključuje ni snijeg u nizinskoj Hrvatskoj.
Za nastanak hladnih prodora važan je raspored baričkih sustava nad sjevernim Atlantikom, Europom i Arktikom. Promjene položaja i intenziteta Azorske i Islandske ciklone, kao i razvoj blokirajućih anticiklona, mogu omogućiti prodor polarne ili kontinentalne hladne zračne mase prema srednjoj i jugoistočnoj Europi.
U takvim situacijama Hrvatska može nakratko ući u područje sjevernog ili sjeveroistočnog strujanja. Posljedice mogu biti nagli pad temperature, snijeg u unutrašnjosti, a na Jadranu jaka bura, ponegdje i s orkanskim udarima.
Takve kratkotrajne hladne epizode nisu u suprotnosti s prognozom toplije zime. Naprotiv, mogu biti sastavni dio zime čija je ukupna srednja temperatura iznad prosjeka.
Veljača se prema rezultatima izračuna prognostičkih modela izdvaja kao mjesec s najizraženijom pozitivnom temperaturnom anomalijom. To ipak ne znači da će svaki dan biti blag niti da je snijeg u veljači isključen.
El Niño – koliko će utjecati na europsku zimu?
Jedan od najvažnijih klimatskih čimbenika koji će obilježiti zimu 2026./2027. svakako je El Niño. Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu povezanom s anomalnim zagrijavanjem površinskih voda središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Tihog oceana. Promjene temperature oceana mijenjaju raspored tropske konvekcije, a time i atmosfersku cirkulaciju na velikim udaljenostima.
Prema analizi američkog Nacionalnog centra za klimatska predviđanja (NOAA/CPC) od 8. listopada 2026., El Niño se nastavlja intenzivirati. Temperaturna anomalija površine mora u području Niño 3.4 dosegnula je približno +2,1 °C, a prognoze upućuju na veliku vjerojatnost njegova zadržavanja u snažnoj do vrlo snažnoj kategoriji tijekom zime, najmanje do razdoblja od siječnja do ožujka 2027.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svojim izgledima od 21. listopada također predviđa daljnje intenziviranje El Niña, s mogućim maksimumom krajem 2026. godine. Višemodelski ansambl za razdoblje od studenoga 2026. do siječnja 2027. daje srednju anomaliju temperature površine mora u području Niño 3.4 od približno +3,8 °C.
Takav intenzitet El Niña rijetka je pojava, ali važno je razumjeti da El Niño ne djeluje na sve dijelove svijeta jednako. Njegov utjecaj na Europu nije izravan niti jednoznačan kao, primjerice, u pojedinim dijelovima Sjeverne ili Južne Amerike. Na njega istodobno utječu Sjevernoatlantska oscilacija (NAO), Arktička oscilacija (AO), stanje polarnog vrtloga, temperatura Sjevernog Atlantika i Sredozemnog mora.
Zato nije znanstveno opravdano tvrditi da će snažan El Niño automatski donijeti toplu ili hladnu zimu Hrvatskoj. Budući da se maksimum El Niña očekuje oko prosinca 2026., njegov atmosferski utjecaj mogao bi se nastaviti i tijekom siječnja i veljače 2027. Pritom treba računati na vremenski pomak između razvoja oceanskog poremećaja i odgovora atmosfere.
U kombinaciji s ostalim čimbenicima El Niño bi mogao pridonijeti promjeni položaja atlantske ciklonalne aktivnosti, a time i promjeni putanja atmosferskih poremećaja. Za Hrvatsku je posebno važno hoće li prevladavati zapadno i jugozapadno strujanje ili će se povremeno uspostaviti blokirajuće situacije koje omogućuju prodor hladnog zraka iz sjeveroistočne Europe.
Ne treba zanemariti ni stanje polarnog vrtloga. Njegovo slabljenje i eventualno zagrijavanje stratosfere mogu promijeniti cirkulaciju u višim slojevima atmosfere te povećati mogućnost prodora hladnog zraka prema srednjim geografskim širinama. Takav razvoj, uz sadašnji stupanj razvoja meteorologije, nije moguće pouzdano predvidjeti nekoliko mjeseci unaprijed.
Stoga je najrazumnije očekivati da će srednja zimska temperatura biti viša od prosjeka, uz mogućnost povremenih kraćih, ali izraženih hladnih prodora. Upravo je takva kombinacija toplijih razdoblja i kratkotrajnih zimskih epizoda meteorološki moguća i u sezoni pod snažnim utjecajem El Niña.
Oborine – bez jasnog signala za izrazito kišnu ili suhu zimu
Tijekom promatranog razdoblja središnje vrijednosti prognoze količine oborina uglavnom se zadržavaju blizu klimatološkog prosjeka. Manja pozitivna odstupanja pojavljuju se u pojedinim mjesecima, ali se ne može izdvojiti kontinuirano razdoblje s izrazito povećanom količinom oborina.
To znači da zasad nema dovoljno čvrstog argumenta za najavu izrazito kišne zime u Hrvatskoj, ali ni za prognozu dugotrajnog manjka oborina.
Treba imati na umu da sezonski prosjek može prikriti velike razlike u rasporedu oborina. Nekoliko intenzivnih ciklonalnih epizoda može donijeti velik dio ukupne mjesečne količine oborina, dok između njih mogu nastupiti dulja suha razdoblja.
Za Jadran i Dinaride važna je učestalost ciklona nad Sredozemljem i Jadranom te položaj njihovih putanja. Kod izraženog jugozapadnog strujanja i vlažnog zraka s mora moguće su obilne oborine na zapadnim padinama Dinarida. S druge strane, promjena strujanja i prodor hladnog kontinentalnog zraka mogu donijeti snijeg u gorskim predjelima i unutrašnjosti.
Za poljoprivredu će zato biti važnije pratiti raspored oborina i stanje zaliha vode u tlu nego samo sezonsku ukupnu količinu. Jednaka sezonska količina oborina može imati sasvim različite posljedice, ovisno o tome je li ravnomjerno raspoređena ili koncentrirana u nekoliko intenzivnih epizoda.
Rano proljeće – nastavak toplijeg temperaturnog režima
Tijekom ožujka, travnja i svibnja 2027. temperaturni signal ostaje pozitivan, ali se anomalije postupno smanjuju, što upućuje na mogućnost ranijeg početka proljetnog temperaturnog režima, uz brže zagrijavanje tla i vegetacije tijekom stabilnih anticiklonalnih razdoblja.
Ipak, proljeće je klimatološki vrlo promjenjivo godišnje doba. Prodori hladnog zraka iz sjeverne i sjeveroistočne Europe mogu se nastaviti i tijekom ožujka, a u pojedinim situacijama i početkom travnja.
Posebno treba upozoriti na opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Raniji početak vegetacije, potaknut toplijim razdobljima tijekom zime i ranog proljeća, može povećati osjetljivost voćaka i drugih poljoprivrednih kultura na naknadne prodore hladnog zraka.
Oborinski signal za proljeće ostaje relativno slab. Nema izražene višemjesečne tendencije povećanja ili smanjenja količine oborina.
Sezonski prognostički materijal za razdoblje od studenoga 2026. do svibnja 2027. daje prilično dosljedan temperaturni signal: očekuju se temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, s najizraženijim pozitivnim anomalijama tijekom središnjeg dijela zime.
Kod oborina je prognoza znatno neizvjesnija. Prevladava signal blizak klimatološkom prosjeku, bez pouzdane naznake izrazito kišne ili sušne zime.
Snažan El Niño, koji bi svoj maksimum trebao dosegnuti krajem 2026., važan je čimbenik globalne atmosferske cirkulacije. Njegov utjecaj na Europu i Hrvatsku bit će posredan i ovisit će o istodobnom djelovanju drugih klimatskih i atmosferskih čimbenika.
Toplija sezonska prognoza ne znači da možemo odložiti zimsku odjeću niti da snijeg više nije moguć u nizinskoj Hrvatskoj. Kratkotrajni ugrizi zime, nagli padovi temperature, snijeg i jaka bura ostaju realne mogućnosti.
Meteorološki gledano, pred nama je sezona u kojoj bi toplija razdoblja mogla prevladavati, ali će njezin stvarni karakter određivati izmjena atmosferskih cirkulacijskih režima.
Napomena o pouzdanosti prognoze
Europski Copernicusov sezonski pregled od 10. listopada 2026. također upućuje na mogućnost iznadprosječnih temperatura i oborina u većem dijelu Europe, ali naglašava slabiji oborinski signal nad južnim dijelovima kontinenta. To je važno za Hrvatsku jer se nalazi u prijelaznom području između srednjoeuropskih i sredozemnih klimatskih utjecaja.
-
magazin1 tjedan prije(FOTOGALERIJA) MODNA NOĆ ZA PAMĆENJE: ModernA pretvorila raskošni Berekin Wedding & Events Resort u središte glamura, elegancije i vrhunske mode!
-
magazin1 tjedan prijeFOTOGALERIJA / Privlačka lignjada okupila 26 ekipa: Ulovljeno više od 70 kilograma liganja, evo tko je pobijedio
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 tjedna prijeFOTOGALERIJA IZ OPĆE BOLNICE / Zadarski laboratorij ima najveseliju klapu!
-
magazin2 tjedna prijeŠPICA!





Ljubo iz Siska
23. veljače 2011. at 17:53
Tko Miliši može vjerovati kad se od sekretara partije transformirao u pravaša. Dali zbog ideologije ili koristi
Ante iz Kragujevca
23. veljače 2011. at 21:55
onda ti ne vjeruješ ni Jaci koja se iz Kumrovačke političke škole transformirala u premijerku, zbog ideologije ili koristi ?
zigo
24. veljače 2011. at 16:22
jeli ZNET kuzi da je ovaj milisa debil,koji sere po svima samo da bude u medijima???
frik
24. veljače 2011. at 16:42
miliša je antisemit i budala. to objašnjava 90% njegovih “znanstvenih hipoteza”.
bivši
25. veljače 2011. at 8:43
“Glavna moja hipoteza je da ništa nije slučajno” – bravo doktore! zlatko miliša ili vidoviti milan, dođe ti nekako na isto.