Hrvatska
"Ne znam je li Europa uopće spremna za nas?"

Splitsku glumicu, pjevačicu i spisateljicu, koja kroz humor prikazuje realnu situaciju hrvatskog društva, prije večerašnje predstave smo upitali jesmo li uistinu spremni za Europu te kako je sve počelo. Na zanimljiv način opisala nam je jedno “splitsko mišljenje” o gay paradi, kao i o tome zašto je danas teško ženama u društvu. O politici ne želi govoriti jer, kako kaže, ovo što danas imamo nije nikakva politika. Za sebe kaže da nije osoba puna humora u privatnom životu, ali iskrenost u njenim odgovorima nas je baš nasmijala.
* Koliko dugo izvodite stand up komediju “Za Europu spremni”?
– Već par godina, ali ne toliko intenzivno. Prva premijera je bila na Rundekovim danima. To je stand up komedija koja ima pet dijelova unutar kojih pjevam. Možemo to nazvati stand up komedijom, ali na temelju racionalnog utjecaja koji je nekako modificiran s malo znanja o datim situacijama koje se trenutno događaju. Na neki način, kako sam uvijek govorila o muško ženskim odnosima, sada me inspiriralo to naše inzistiranje ulaska u Europsku uniju.
* Jesmo li spremni za Europu ili nismo?
– Ne znam koliko smo mi spremni za Europu, a koliko je ona spremna za nas. Što se tiče predstave, ja ne donosim nikakve zaključke. Prepuštam to publici. Ja samo analiziram kakav je naš jezik, naši običaji i različitosti od Europe.
* Što biste napravili u ovoj situaciji da ste kojim slučajem premijerka RH?
– Ja ne bih bila kao naša premijerka, to je sigurno. Nemam toliko energije za sva ta eksponiranja, slikanja, lažna obećanja… Taj posao vjerojatno ne bih radila na taj način. U politiku ne želim previše ulaziti zato što ja politiku uopće više ne razumijem. Ovo što se događa na našoj sceni, meni više nije politika.
* Mislite li da je premijerka dovoljno ženstvena?
– Ma da vam pravo kažem, ja više nju ne mogu gledat’ u tolikim količinama. Mislim, da smo mi toliko prisiljeni gledati jednu te istu osobu po cijele dane…
* Kakav je status žena danas u Hrvatskoj?
– Žene su u puno gorem položaju danas zato što ima puno samohranih majki i žena koje teže nalaze posao. Kriza nas pogađa sve skupa, pa mislim da im nije baš jednostavno.
* Vi pišete, glumite i pjevate. Što vam je od tog primarno i u čemu najviše uživate?
– Crtati. Ja sam tako malo nemiran duh. Radim sve to po malo i meni sve dobro dođe. Nekada naiđem na mišljenje da – ako pjevaš, ne tribaš glumiti, ako glumiš što ćeš pjevat, ako pjevaš što ćeš plesat’, a i vidim da je to frustriralo neke osobe. Jer, ako sam ja glumac, mislim da je samo pozitivno ako znam u datom trenutku zapjevat’.
* To je u biti kompletiranje jednog talenta?
– Tako je! Recimo, ovo što ja radim, ovaj stand up, sve se prati unutar takvog izričaja. Znači, ja da ne znam primjetit’, ne bih mogla napisat’, da ne znam napisat’, kako bih to odigrala? Ako igram, moran imati neku spontanost. Ako mi netko nešto dobaci, da mogu u datom trenutku odmah odgovoriti. Jer, ako ne odgovorim, onda na neki način, zato što sam žena, gubim teren pod nogama. Više niste dominantni, na neki način. Meni su zato potrebne sve te komponente za ovo što ja radim.
* Imate li dojam da mi svi danas živimo u jednoj velikoj stand up komediji?
– Imam, da. Što je rekla jedna glumica – “lakše je plakati u Mercedesu, nego u Fići”. Tragično je da oni koji dobro žive rade zapravo najveću komediju jer njima je lijepo plakati u Mercedesu. Ovi drugi ljudi koji sve to skupa gledaju sigurno imaju neku gorčinu. Zapravo i oni koji su na pozicijama rade najveće farse oko svega. Svi smo skupa ubačeni u jednu farsu. Najgore je što se dogodilo gubljenje kriterija, vrijednosti. Više se ne zna što valja, što ne valja, tko je gori, a tko je dolje. Tko ide u školu, tko radi, ne mora značiti da će najbolje živjeti, može biti da netko suprotnih karakteristika uspije, to je ono najgore. Danas je – živi, muči, radi, pa će ti biti dobro. Ispalo je, što sam i napisala u knjizi “Kako se postaje faca”, da ćeš postati faca kad shvatiš da valja okrenuti 10 Božjih zapovjedi. Umjesto ne kradi – kradi, ne laži – laži… Da skratim, gubljenje kriterija u današnjem društvu je ono što mnoge ljude zatekne i tad naprosto ne znaju kako reagirati i kako se ponašati u današnjim vremenima koji zahtjevaju potpuno neke druge moralne kodekse.
* Kada ste vi postali faca i kako se kod nas uopće postaje faca?
– Slučajno je ispao taj naslov, ja san htjela staviti “od pizduna do tajkuna”, ali urednik je inzistirao na tom naslovu. Glavni lik je Srećko koji je radio sve po nekim moralnim načelima, kao što sam prije govorila. Uvijek je bio fin prema djevojkama i točan na poslu. Žene su ga počele shvaćati kao nekakvog bezveznjaka, a onda je on počeo učiti po malo kako postati netko drugih karakteristika. Rekao je sebi da neće više puštati ljude u svoju traku, preskakat će red u pošti, radio je malverzacije na poslu… Uglavnom, na kraju je rekao da ima puno lažnih prijatelja i iskrenih neprijatelja, ali postao je ta faca 21. stoljeća.
* Je li on faca tipa Kerum?
– Ne bi htjela raditi nikakve takve paralele.
* Možete li danas zamisliti život bez humora?
– Ja sam inače improvizator na toj sceni, što ne znači da sam privatno takva. Nisam! To tako glumim i sjeo mi je taj humor i zaista bi mi bilo teško bez toga živjeti. Imam neku satisfakciju iz toga jer vidim da mi se dosta ljudi obraća i jako mi je drago da ih mogu nasmijat. Mislim da danas jako malo toga ima.
* Ovo ljeto najavljuje se u Splitu gay parada. Što vi mislite o tome i kako bi Split mogao na to reagirati?
– Ja nemam ništa protiv homoseksulaca, svatko ima pravo na svoje seksualno opredjeljenje. Imam i takvih prijatelja, ali za gay paradu nisam. Mislim da ovo društvo nije zdravo za gay parade i oni sami doživljavaju razne neugodnosti. Ne znam zašto na takav način traže svoja prava. Inače, mislim da ljudi određenih seksualnih sklonosti ne moraju imati paradu.
* Mislite li da je Split dovoljno liberalan?
– Split nikako nije liberalan što se tiče toga. Mi smo vam ljudi koji imamo čak i crni humor, volimo provocirati. Mi onome tko ima prištiće odmah kažemo “ajme šta ti je to?!” A kamoli parada!
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




