Connect with us

Nekategorizirano

Nagradno pitanje: O kojoj je državi riječ?

Objavljeno

16 godina prije

-


Država je korupcijska, autokratska kleptokracija, koncentrirana na vodstvo premijera/premijerke …… ….., u kojoj su odličnici, tajkuni i organizirani kriminal povezani zajedno i stvaraju “virtualnu mafijašku državu”. Sve to navedeno je u jednom od mnogih dokumenata koji diskvalificiraju sposobnost američkog obavještajnog sustava da zaustavi curenje informacija koje američku vanjsku politiku detektiraju kao školski primjer ocvale imperije. I to imperije koja je u stanju skupiti sve informacije s bilo koje strane, ali nije u stanju istovremeno ih preraditi i kanalizirati u sustav kako bi sa samog vrha takve informacije bile okosnica donošenja pravovaljanih i pravovremenih odluka.
Istovremeno, razlivene informacije ukazaju da se više-manje sve zna. A ono što se zna koristi se isključivo – po potrebi. Tko iskoči izvan zadanih gabarita, dobije po ušima, pod uvjetom da nije dovoljno jak i opasan protivnik. Poglavito onaj koji može uzvratiti. Bilo vojnim odgovorom bilo blokiranjem vitalnih interesa za SAD, npr. blokada Hormuškog tjesnaca.
Lupanja po ušima zasigurno nema i neće biti prema Kini i Rusiji. Kina je u međuvremenu postala respektabilni gospodarski subjekt u međunarodnim odnosima, dok je Rusija jedini potencijalno ozbiljni vojni protivnik. Naravno, lupanja će biti, ali po koljenima jer otvoreni sukob, tj. njegov rezultat mogao bi biti vrlo riskantan i za neupitno danas prvu silu svijeta. Natezanje o pitanjima „demokracije, ljudskih prava“ i ostalih prigodničarskih pitanja i potpitanja od strane američkih kontroliranih medija nešto je što traje još od kraja Drugog svjetskog rata. No, to su pitanja koja Kina ne čuje, a Rusiju ne zanimaju, ma tko tamo bio trenutno na vlasti.
Činjenica je da je situacija u potpunosti izmakla kontroli. Ne samo u ex-istočnoeuropskim „demokracijama“ koje su rekonstituirane kao zemlje trećeg svijeta u Europi, već i u SAD što je pokazao i kolaps „virtualnog financijskog tržišta“. Primjer No. 1 je Manhattan Bank koja se uslijed „prenapuhanih kredita“ prepolovila da bi na prvo mjesto izbila Morgan Bank koja je izgubila „samo“ trećinu vrijednosti. Simplifikantno je da su sve dubioze prouzročene pohlepom za što većim profitom posušene novcem poreznih obveznika. Uostalom, tako su banke i u Hrvatskoj više puta sanirane novcem poreznih obveznika, a zatim prodane pod još uvijek tajnovitim ugovorima, ali nesporno po puno nižim iznosima nego su stajale sanacije.
Trgovina oružjem, pranje novca, osobno bogaćenje, zaštita gangstera (u Hrvatskoj kolokvijalno hrabri novinari koriste termin – kontroverzni poduzetnik), iznuđivanje, torbe pune novca, zlata i dijamanata, tajni računi u off-shore bankama na Djevičanskim otocima, Lihtensteinu, Cipru, poneki sef u Švicarskoj – crna su slika političkih sustava u kojima samo na mito, prema skromnim procjenama, godišnje ode više od 1000 milijardi dolara. Iako se to sve zna najveći problem je u tome što je vrlo teško napraviti razliku, povući crtu, između aktivnosti suvremenih vlada i organiziranog kriminala. I nije to problem vezan za takozvane tranzicijske zemlje nekadašnjeg Istoka. U tom smislu nema razlike između Istoka i Zapada. Osim što je Zapad još uvijek daleko bogatiji i igra koliko toliko u rukavicama.
No neki su izgubili pravo na odnos u „rukavicama“. Poglavito vlasnik WikiLeaksa Julian Assange koji je odlučio tajnu dokumentaciju SAD prezentirati putem interneta. Njegova stranica napadana je sa svih strana, uglavnom američkih. Interpol je izdao tjeralicu, a informacije se i dalje objavljuju ma gdje se server nalazio. Život Juliana Assangea je itekako ugrožen. Kako prolaze „neprilagođeni“ vidjeli smo kad je svojevremeno ruskom ex-agentu Litvinenku, poslužen polonij i to u Londonu. Ubojstvo s potpisom uz poruku – Tko nam što može? A ako su mogli FSB-ovci što li tek mogu branitelji ljudskih prava i demokracije iz CIA-e?

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu 

Objavljeno

1 tjedan prije

-

8. lipnja 2026.

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.

Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.

– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.

Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.

– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.

Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.

Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.

Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.

promocija-oeaa-62
promocija-oeaa-63
promocija-oeaa-56
promocija-oeaa-61
promocija-oeaa-54
promocija-oeaa-51
promocija-oeaa-45
promocija-oeaa-43
promocija-oeaa-50
promocija-oeaa-41
promocija-oeaa-32
promocija-oeaa-35
promocija-oeaa-19
promocija-oeaa-16
promocija-oeaa-13
promocija-oeaa-14
promocija-oeaa-10
promocija-oeaa-8
promocija-oeaa-5
promocija-oeaa-6
promocija-oeaa-2
promocija-oeaa-1

Nastavi čitati

Nekategorizirano

test

Objavljeno

1 mjesec prije

-

7. svibnja 2026.

By

Nastavi čitati

magazin

Kako prepoznati imate li covid ili gripu

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

18. veljače 2026.

By

Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.

Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.

Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.

„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“

Brzina razvoja simptoma

Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.

Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“

To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.

Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“

Otežano disanje

Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.

„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.

I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).

Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.

Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.

Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“

Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.

Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.

Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“

Što učiniti ako se pojave simptomi covida?

Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:

  • imaju povišenu temperaturu
  • osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti

Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu